"Denacionalizacija se želi provesti tako da se osnuje nova samostalna nacionalna manjina s novim 'bunjevačkim standardnim jezikom'. Tu se ignorira međudržavni sporazum o manjinskoj problematici između Hrvatske i SiCG, a pri tome se ignorira i stvarnost i znanost, uključivo i samu srpsku najkvalificiraniju jezikoslovnu znanost", tvrdi akademik Brozović.
Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV) potkraj prošlog mjeseca ocijenio je "aktivnosti državnih tijela", koje žele umjetnim putem od jednog regionalnog govora načiniti službeni jezik, protivne brojnim "međunarodnim i domaćim propisma, a prije svega nedavno ratificiranoj Europskoj povelji o regionalnim jezicima i jezicima manjina".
U DSHV-u su uvjereni da to pitanje nijekanja hrvatske pripadnosti bačkih Bunjevaca i pokušaji stvaranja zasebna jezika od njihova dijalekta ima isključivo političke korijene, koji su ne samo anticivilizacijski i nedemokratski nego su i bez ikakva lingvističkog ili pravnog utemeljenja.
Zoltan Bunjik, pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu u Subotici, u izjavi za "Subotičke novine" rekao je kako je iznenađen burnom reakcijom Hrvata te da to "ne pridonosi rješavanju tog pitanja". Potvrdio je kako se priprema procedura, koja prethodi odluci te da je zahtjev stigao prije više od godinu dana od Bunjevačkoga nacionalnog savjeta. Dodao je kako su odgovorno prišli tom zadatku i da su tražili stručno mišljenje VANU-a, SANU-a i HAZU-a.
Akademik Brozović pita treba li baš u Europi na početku 21. stoljeća od dijela jednoga dijalekta stvarati standardni jezik, to jest jezični instrument moderne civilizacije, budući da nema sumnje da su bački Bunjevci u Srbiji isto što i ostali u drugim trima državama.
Napominje kako se čitava ta problematika tretira u Bačkoj kao lokalna, bez potrebe za nekim širim publicitetom, bez teorijske obradbe, uza snažnu, ali diskretnu potporu raznih viših vlasti.
"Računa se s time da se mediji ne čitaju izvan vlastite regije, da se međunarodna politička, kulturna i znanstvena javnost ne angažira bez izvanjskih impulsa i inicijativa, da je hrvatska politika i znanost previše zauzeta drugim problemima da bi se još brinula za bačke Bunjevce", napominje Brozović.
Smatra kako se ne može reći da je u suvremenoj Vojvodini manjinska politika danas loša, iznimka je međutim, kako napominje, samo politika prema hrvatskoj manjini u Bačkoj. Nema za to kakva razumna i uvjerljiva razloga, to su predrasude, ostatci starih navika i još koješta, ali ništa opravdano, osobito danas, ističe Brozović.
Marko Samardžija, voditelj Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, ocijenio je u prošlom broju tjednika za kulturu "Hrvatsko slovo" prijedlog samozvanih "etničkih Bunjevaca" da se u škole kao izborni predmet uvede jezikoslovlju nepoznat "bunjevački jezik" uvrjedom zdravu razumu.
"Bačke Hrvate treba i u toj prigodi ohrabriti da i dalje govore i čuvaju svoju ikavicu kao najvažniju među svojim prepoznatljivim osebujnostima", kaže Samardžija. Dodaje da uz to bački, banatski i srijemski Hrvati zajedno i složno porade u ostvarenju prava da svagdje gdje žive uče hrvatski standardni jezik, općenacionalnu vrijednost kojom su nas zadužili naši predci i koju smo obvezatni prenijeti svojim potomcima.