Istraživanje je provedeno tijekom siječnja na 500 posloprimaca i oko 300 poslodavaca. U središtu istraživanja bila su iskustva, mišljenja i stavovi poslodavaca i posloprimaca, pa dobiveni rezultati nisu točno izmjereni podaci, nego je riječ o mjerenju stavova o sivoj ekonomiji odnosno radu na crno, napominju autori istraživanja.
Tako posloprimci u prosjeku smatraju da se 32 posto isplata zaposlenima u Hrvatskoj obavlja nezakonito, a taj udjel za poslodavce je 31 posto.
Sudeći po stavovima poslodavaca i posloprimaca, siva ekonomija najprisutnija je u trgovini (maloprodaji), a slijede građevinarstvo i arhitektura te turizam i ugostiteljstvo.
Na pitanje je li rad na crno bio podjednako raširen u prošlosti ili novija društvena pojava, većina kod obje skupine ispitanika smatra da je to prvenstveno odgovor na novu gospodarsku i društvenu situaciju u kojoj se uočavaju nepravda i raširenost korupcije.
Poslodavci i posloprimci slično procjenjuju razmjere rada na crno. Smatraju da je u neregistrirani prekovremeni rad uključeno oko 43 posto osoba iz njihove okoline, da oko 31 posto njihovih poznanika radi honorarno, 'u fušu', te da ih je podjednako toliko prijavljeno na minimalnu plaću.
Glavnim uzrocima rada na crno i posloprimci i poslodavci smatraju neprovođenje zakona i nesankcioniranje prijestupnika, nemoral pojedinaca te želju za većom zaradom i visoku stopa nezaposlenosti. Visoko porezno opterećenje koje otežava legalno poslovanje češće ističu poslodavci.
Čak 89 posto posloprimaca i 78 posto poslodavaca ne osuđuju osobe koje rade na crno jer smatraju da ih teška ekonomska situacija na to tjera.
Sudionici istraživanja smatraju da država ne čini dovoljno kako bi smanjila rad na crno pri čemu glavnim razlozima relativne neefikasnosti države smatraju korumpiranost državnih službenika i kupovinu socijalnog mira. Manji broj ispitanika navodi još i neefikasnost sudova, korumpiranost sudskih službenika te sociokulturno i socioekonomsko naslijeđe.