U posljednje vrijeme hrvatski prestaje biti jezikom sporazumijevanja unutar pojedinih tvrtaka, posebice onih u stranom vlasništvu, a velik broj stranih radnika nije u stanju sporazumijevati se u svojoj okolini, upozorava Vuljanić.
Takva situacija ne samo da je neodrživa, već je i protuustavna, tvrdi Vuljanić u zakonskom prijedlogu da se dopuni Zakon o strancima, te traži da Hrvatska po uzoru na niz europskih zemalja uvede praksu dokazivanja poznavanja jezika i kulture.
To bi se poznavanje testiralo u postojećim institucijama koje već imaju veliko iskustvo u obrazovanju stranaca, prvenstveno stranih studenata. Mišljenje nadležnih institucija o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma trebalo bi tražiti i u slučajevima kad stranac želi dobiti hrvatsko državljanstvo.
Udovoljava li stranac toj, te pretpostavci "da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu", do sada je u praksi provjeravao policijski službenik, bez ikakve stručne kompetencije, što se u velikom broju slučajeva izrodilo u maltretiranje, navodi HNS-ov zastupnik.
Stoga predlaže da se izmijeni i Zakon o hrvatskom državljanstvu i propiše da udovoljavanje spomenutim pretpostavkama povjeravaju institucije nadležne za taj posao.
Time će se, uvjeren je Vuljanić, izbjeći subjektivizam policijskih službenika, te bitno otežati manipulacije kod primanja u hrvatsko državljanstvo.