Svoje simbole, grb i zastavu, Bunjevačko nacionalno vijeće namjerava koristiti javno, na manifestacijama i tijekom praznika, a slavili bi i svoja četiri praznika - proslavu žetvenih svečanosti Dužijancu, zatim 25. studeni kada je 1918. održana Velika narodna skupština o pripajanju Vojvodine Srbiji, potom 23. veljače kao datum održavanja prve elektorske skupštine bunjevačke nacionalne manjine, te Veliko prelo.
Zamoljen da prokomentira vijest da se bunjevački jezik nije našao u Europskoj povelji o manjinskim jezicima, koju bi uskoro trebao usvojiti parlament SCG, predsjednik Bunjevačkog nacionalnog vijeća Nikola Babić rekao je da će Vijeće učiniti sve da djeci bunjevačke pripadnosti omogući izučavanje svog materinjeg jezika. Inače, po tumačenju mjerodavnog ministarstva, bunjevački jezik se nije našao na listi manjinskih jezika jer nije standardiziran.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji živi 20.012 Bunjevaca, koji uz svoje krovno tijelo - Bunjevačko nacionalno vijeće - imaju i svoj tisak i tv program na TV Novi Sad.
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine ističu da su Bunjevci regionalna hrvatska etnička skupina, koja to odbija priznati.