"Kada bi nas Katolička crkva priznala kao entitet i kada bi vjerske obrede mogli obavljati na bunjevačkom jeziku Bunjevci bi se vratili svojoj crkvi i vjeri", izjavio je predsjednik Bunjevačkog nacionalnog vijeća Nikola Babić za novosadski "Građanski list".
Ceremonijar Subotičke biskupije i član Nacionalnog prosvjetnog savjeta Republike Srbije dr. Andrija Kopilović odgovorio je u srijedu da je takav zahtjev neutemeljen i da bunjevački jezik, kao govorni jezik Bunjevaca-Hrvata, ne može postati liturgijski jezik Katoličke crkve.
"Oni koji u Katoličku crkvu ne dolaze jer se svete mise navodno ne drže na bunjevačkom jeziku, već na hrvatskom, nisu vjernici i hvala im što su zbog toga napustili crkvu", poručio je dr. Kopilović.
"Ako netko ne ide u crkvu zato što se umjesto "i" govori "ije", oprostite, onda ne govorimo o vjerniku. Govorimo o osobi koja je pomalo nastrana, jer ne razumije da se ne može izreći liturgijski tekst, koji je prebogat, na ograničeni fond riječi i pojmova govornog bunjevačkog jezika", dodao je.
Zajednica Bunjevaca, ne-Hrvata, i ranije je tražila da se svete mise i obredi u Katoličkim crkvama u Subotici i okolici drže i na tzv. bunjevačkom jeziku. Takve su zahtjeve upućivali i srbijanskom ministarstvu vjera, no tamo su dobili odgovor da jezik bogosluženja određuju same crkve.
Njihov zahtjev za uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika u Katoličke crkve upućen je nekoliko dana nakon najave da će se ovaj jezik kao predmet naći u osnovnim školama, što je u hrvatskoj manjinskoj zajednici ocijenjeno kao nastavak projekta dijeljenja hrvatske zajednice u Bačkoj na Hrvate i Bunjevce.
U Srbiji po popisu iz 2002. živi 20.012 građana koji su se izjasnili kao Bunjevci, koji negiraju svoju hrvatsku pripadnost.