U tjedniku "Hrvatska riječ" od petka objavljeno je da je pokrajinski tajnik za obrazovanje donio pravilnik o nastavnom programu "Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture, za prvi, drugi, treći i četvrti razred osnovne škole", koji će biti izborni nastavni predmet.
Urednik Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca Slaven Bačić u autorskom tekstu u "Hrvatskoj riječi" konstatira da se "nedvojbeno nameće zaključak da državni projekt rastakanja Hrvata u Bačkoj nastavlja svoj put".
Proces koji je započeo za vrijeme Miloševićeve vlade od kraja 80-ih do 2000, zaustavljen je u vrijeme dok je premijer Srbije bio Zoran Đinđić, da bi ga Koštuničina vlada od 2004. nastavila provoditi, navodi među ostalim Bačić.
Podjela bačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate nastavlja se "unatoč tome što to predstavlja otvoreno kršenje Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske", navodi Bačić, i dodaje da u sporazumu piše da će Srbija pripadnicima hrvatske manjine osigurati pravo zaštite od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak.
Urednik Leksikona ističe da Hrvati u Srbiji "s pravom očekuju adekvatnu zaštitu Republike Hrvatske i poduzimanje političkih mjera kod beogradskih vlasti radi prestanka aktivnoga dijeljenja hrvatskog korpusa na sjeveru Bačke".
Uvođenje takozvanog bunjevačkog jezika, odnosno govora, u osnovne škole u Vojvodini već godinama traži Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji, krovno tijelo zajednice Bunjevaca koji negiraju svoje hrvatsko podrijetlo.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ranije je ocijenio da takve inicijative i uopće otvaranje pitanja bunjevačke pripadnosti "nepotrebno opterećuje srpsko-hrvatske odnose", te kako je riječ o namjeri da se dijalekt bačkih Hrvata izdvoji iz hrvatskog jezika.
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine ističu da su Bunjevci regionalna hrvatska etnička skupina, koja to odbija priznati.