Kao osnovnu intenciju predloženih zakona Polančec je istaknuo poništavanje razlika između primanja starih i novih umirovljenika.
Kazao je da će se primjenom predloženih zakona razlika mirovina između umirovljenika koji su u mirovinu otišli do početka 1999. i onih koji su umirovljeni 2006. smanjiti na dva posto.
Prijedlogom Zakona o dodatku na mirovinu Vlada je predvidjela povećanje mirovina novih umirovljenika između četiri i 27 posto.
Predloženi model dodatka odnosi se na 364.000 umirovljenika koji su u mirovinu otišli od početka 1999., ali i na buduće umirovljenike iz prvog stupa, kojih će 2010. biti nešto manje od 650.000.
Zakon bi se primjenjivao od 1. listopada, a dodatak bi se izračunavao u određenom postotku za svaku godinu.
Povećanje od četiri posto dobili bi oni koji su u mirovinu otišli 1999. i čije mirovine najmanje zaostaju, dok će najveće povećanje od 27 posto dobivati oni koji će odlaziti u mirovinu 2010. i nakon toga (za one koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa).
O kolikom je povećanju riječ Polančec je pokazao na primjeru umirovljenika koji će u mirovinu otići ove godine, s prosječnom mirovinom od 1.500 kuna, a kojem će se na mirovinu dodati 376 kuna.
Umirovljenici koji će ove godine otići u mirovinu s 2.000 kuna dobit će dodatak od 499 kuna, a umirovljenici s mirovinama od 3.000 kuna dodatak od 748 kuna.
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se pak povećanje invalidskih mirovina i uvođenje jedinstvenog koeficijenta najniže mirovine, te ublažava "penalizacija" prijevremene starosne mirovine.
Institut trajnog umanjenja za prijevremenu mirovinu zadržava se, ali i ograničava na najviše devet posto.
Izjednačava se i koeficijent za najnižu mirovinu za sve godine staža na 0,825, a korisnicima invalidskih mirovina mirovine će se u prosjeku povećati za 48 posto.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju primjenjivale bi se od 1. siječnja 2008.
Prema Polančecovim procjenama, za primjenu oba zakona u idućoj bi godini trebalo izdvojiti 1,05 milijardi kuna.