Mesić je naglasio kako to ne bi bilo ništa neobično da Hrvatska nije imala dosta turbulentnu nedavnu povijest. Prije nego što se mogla potpuno posvetiti euroatlanstkim integracijama Hrvatska je morala dobiti krvavi, brutalni i nametnuti joj rat, osloboditi ili reintegrirati okupirani teritorij, pobrinuti se za brojne prognanike i izbjeglice, te obnoviti uništenu infrastrukturu i ponovno izgraditi dobrosusjedske odnose.
No, dio krivnje za spori europski start leži i u izolacionističkoj hrvatskoj politici do 2000. godine, smatra Mesić. Nakon promjene vlasti te godine i dolaska na scenu ljudi s novim usmjerenjima i novim vizijama započela je prava preobrazba društva, "tek su tada nametnuti standardi pravne države i tek je tada Hrvatska krenula europskim putem", rekao je Mesić.
Dobrosusjedski odnosi kao jedan od uvjeta približavanja Uniji postali su na vrhu liste vanjskopolitičkih prioriteta, dodao je. Cijelu tu politiku međunarodna zajednica znala je prepoznati i podržati je.
"U proteklih sedam godina postignut je u odnosima zemalja uže regije zapanjujući napredak. Napredak koji je premašio sva očekivanja", rekao je Mesić. No, svi problemi u regiji nisu riješeni, ostala su pitanja BiH i Kosova, dodao je.
Kao susjedna zemlja i kao jedna od potpisnica Daytona, RH je zainteresirana da BiH profunkcionira kao samostalna i cjelovita država i to jedina opcija koju će Hrvatska podržati, rekao je Mesić.
Govoreći o Kosovu, Mesić je rekao da je status quo u toj pokrajini neodrživ i Hrvatska smatra da Ahtisaarijev plan može odigrati značajnu ulogu u procesu traženja rješenja.
Uz jačanje regionalne suradnje, Hrvatska želi da njezin međunarodni položaj bude što jači i respektabilniji. Zato je i podnijela kandidaturu za članstvo u Vijeću sigurnosti 2008/09 u čemu je Cipar podržava, rekao je Mesić.
Hrvatski je predsjednik dodao da je unutarnji hrvatski demokratski razvoj i doprinos međunarodnim mirovnim misijama, a u ovome trenutku Hrvatska ih sudjeluje u 11, te provedba potrebnih reformi i potpora većeg dijela javnoga mnijenja doveo zemlju pred vrata NATO Saveza, čiju pozivnicu očekuje na summitu sljedeće godine u Bukureštu.
Unatoč svim problemima, proizišlima iz rata i poraća, skori ulazak u EU i NATO za Hrvatsku je u ovom trenutku realnost, rekao je Mesić na kraju predavanja kojem su nazočili ciparski ministar vanjskih poslova i članovi diplomatskog zbora.
Predsjednik Mesić će u petak sastankom s ciparskim arhiepiskopom Krizostomom Drugim i posjetom gradu Pafosu na jugozapadu otoka završiti posjet Cipru. Danas se sastao s predsjednikom države Tasosom Papadopulosom, predsjednikom parlamenta Demetriosom Kristofiasom, gradonačelnicom Nikozije Eleni Mavru i posjetio UN-ovu tampon zonu koja glavni grad razdvaja na grčki i turski dio. Također se nakratko sastao sa sedmoricom hrvatskih vojnika i policajaca, pripadnicima UN-ove mirovne misije na Cipru.