NIKOZIJA - Hrvatska i Cipar imaju izvrsne političke odnose, nijedno otvoreno pitanje, ali gospodarsku i kulturnu suradnju potrebno je znatnije povećati, zaključili su u četvrtak u Nikoziji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov ciparski kolega i domaćin Tasos Papadopulos. "Dvije zemlje nemaju nijedno otvoreno pitanje, što znači da su politički odnosi izvrsni", rekao je predsjednik Mesić na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s Papadopulosom i dodao da s političke strane nema prepreka za unapređivanje gospodarskih odnosa. "Potencijali postoje, dobra volja postoji i treba je iskoristiti. U gospodarstvu se može i mora bolje surađivati", rekao je Mesić. Ciparski predsjednik Papadopulos naglasio je da Cipar snažno podupire hrvatska eurointegracijska nastojanja i u pregovaračkom joj procesu nudi svoju pomoć i iskustva. Mesić je dodao da je ciparska pomoć u tom smislu dragocjena.
NIKOZIJA - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u četvrtak je u nastavku službenog posjeta Cipru u društvu s gradonačelnicom Nikozije Eleni Mavru obišao dio UN-ove tampon zone, koja grad razdvaja na grčki i turski dio i čini je jedinom vojno podijeljenom prijestolnicom u Europi. Predsjednik Mesić unatoč vrućini nije želio otkazati predviđeni posjet dijelu UN-ove tampon zone (tzv. Zelene linije) koja središte Nikozije od 1974. godine razdvaja na grčki i turski dio. Predsjednika Mesića i gradonačelnicu Nikozije na početku nešto više od dva metra visoke ograde koja presijeca najpoznatiju trgovačku ulicu u gradu dočekali su časnici mirovnih snaga UN-a koje se na otoku nalaze već 33 godine. Među pripadnicima mirovnih snaga UNFICYP-a su i četvorica hrvatskih vojnika s kojima će se Mesić sastati kasnije u četvrtak. Mesić se upisao i u knjigu dojmova koja se nalazi na grčkoj strani zone razdvajanja i u njoj naglasio nadu da će grad uskoro ponovo biti ujedinjen.
ZAGREB/LONDON - Novi britanski premijer Gordon Brown, koji je službeno stupio na dužnost u srijedu, imenovao je u četvrtak članove nove vlade. Četrdesetjednogodišnji David Miliband postao je novi britanski ministar vanjskih poslova, kao najmlađi čovjek koji je preuzeo tu dužnost u Britaniji u trideset godina, prenose agencije. "Jako sam počašćen", rekao je Miliband dodajući da prema njegovu mišljenju moderna diplomacija mora biti "strpljiva kao i svrhovita". Bivši ministar okoliša, Miliband nekoć je bio politički savjetnik Tonyja Blaira. On je navodno bio skeptičan glede rata u Iraku i, prema medijskim izvješćima, izrazio je svoje nezadovoljstvo u vladi zbog Blairova oklijevanja da pozove na hitno primirje u prošlogodišnjem ratu u Libanonu. Na dužnost ministra financija Brown je imenovao Alistaira Darlinga, potvrdio je premijerov pomoćnik. Njegovo imenovanje ne bi trebalo izazvati nikakve potrese na financijskim tržištima jer se ne očekuju velike promjene u fiskalnoj politici.
SUBOTICA - Radio Subotica, jedini elektronički medij u Srbiji koji emitira svakodnevno program na hrvatskom jeziku, izgubio je frekvenciju čime bi veliki dio hrvatske zajednice na sjeveru Vojvodine uskoro mogao ostati bez radijskog programa na svojemu materinjem jeziku. Odluku je donijela srbijanska Radiodifuzna agencija (RRA) koja je jedinu regionalnu frekvenciju umjesto Radio Subotici dodijelila "Panon radiju", novoj postaji bez minute emitiranog programa, koja će se slušateljima obraćati samo na mađarskom jeziku. "Smatramo da ova odluka jednoj radio postaji osporava višedesetljetno uspješno djelovanje na polju multietničnosti, ali i da umanjuje stečena kolektivna prava hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji", priopćilo je u četvrtak Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV).
SARAJEVO - Njemački političar Christian Schwarz-Schilling koji slijedećeg tjedna napušta dužnost visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu izjavio je u četvrtak da je razočaran ponašanjem političara u toj zemlji od kojih je očekivao da će pokazati više odgovornosti prema vlastitim građanima no izrazio je uvjerenost da će napretka u BiH ipak biti jer je to želja ogromne većine. "Očekivao sam da će domaće vlasti pokazati više odgovornosti za upravljanje ovom zemljom", kazao je Schwarz-Schilling na oproštajnoj konferenciji za novinstvo u Sarajevu dodajući da su se neki bosanskohercegovački političari "krajnje neodgovorno ponašali". Odgovarajući na pitanje osjeća li se osobno odgovornim za zastoj reformi u BiH i političku krizu u toj zemlji, Schwarz-Schilling je kazao da stanje ipak nije tako crno kako ga se ponekad prikazuje. Za propast pregovora o ustavnoj reformi okrivio je 14-mjesečno razdoblje predizborne kampanje i uspostave vlasti. "Tada niste imali s kim ozbiljno razgovarati", kazao je njemački političar.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavio je u četvrtak da se "sada, pred očima svijeta, odvija novi srpsko-američki Kosovski boj". Tu njegovu izjavu prenosi "Politika", na dan kad se na Gazimestanu (Kosovo) obilježava 618. godišnjica Kosovske bitke 1389. godine. Koštunica je, prenosi list, kazao da je na jednoj strani autoritet velike svjetske sile, a na drugoj Srbija koja ističe argument prava, te da je ključno pitanje da li je u "novom boju" jača sila ili pravo. "Svi oni koji se svrstavaju iza politike velike sile kažu Srbiji: 'Zar ne vidite da je sila jača od prava?'", kaže Koštunica, dodajući da "nema te sile koja može promijeniti činjenicu da je Kosovo bilo i da će zauvijek biti sastavni dio Srbije". Kosovo ne može biti neovisno sve dok u Ustavu Srbije piše da je ono njen teritorij, kaže Koštunica, te dodaje da Srbija čvrsto vjeruje da Rusija neće dopustiti da se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda taj njen teritorij otima.
BESLAN - Rodbina djece ubijene u napadu na školu u Beslanu 2004. uložila je tužbu protiv Rusije na Europskom sudu za ljudska prava optužujući je za nije provela objektivnu istragu masakra. Više od 300 ljudi, od kojih pola djece, ubijeno je u napadu islamskih militanata na školu u južnoj Rusiji. Rođaci mnogih žrtava kažu da je loše izvedena operacija spašavanja pridonijela većem broju žrtava i optužuju vlasti za prikrivanje istine. Ela Kesajeva, vodeća aktivistica skupine Majke Beslana, rekla je za Reuters u srijedu kasno navečer da je 89 ljudi stavilo svoja imena na tužbu uloženu na Europskom sudu u Strasbourgu. U tužbi se navodi da su ruske vlasti prekršile sporazume o ljudskim pravima jer su uskratile rodbini žrtava pravo na objektivnu istragu tog slučaja.