Predstavljajući rezultate istraživanja u četvrtak u Sarajevu direktor IDC-a Mirsad Tokača je rekao da su podaci o izravnim žrtvama oružanih sukoba prikupljani više od tri godine pri čemu su uspoređene brojne do tada postojeće baze podataka i provjereni svi dostupni izvori.
Znanstveno utemeljena istraživanja o stvarnom broju žrtava rata u BiH do sada nisu provođena a Tokača je podsjetio da su se spominjale brojke u rasponu od 25 tisuća do čak 329 tisuća.
"Naš cilj je bio približiti se što više istini i sačuvati sjećanje na sve žrtve te pridonijeti da se percepcija rata u BiH makar malo promijeni", kazao je direktor IDC-a koji je istaknuo da su njegovi suradnici tijekom istraživanja nailazili na brojne opstrukcije pa ono ne bi ni bilo završeno da nije bilo pomoći norveške vlade.
Od ukupnog broja smrtno stradalih građana BiH, njih 57 tisuća ili 59,1 posto bili su vojnici a gotovo 40 tisuća civili.
Najveći broj žrtava zabilježen je 1992. godine kada je ubijeno 45.110 vojnika i civila što je 46,41 posto i to u razdoblju od travnja do srpnja 1992. godine. Tokača je podsjetio da su tada jedino JNA i Srbi imali dobro naoružane i organizirane postrojbe.
Najveći broj Hrvata stradao je 1993. godine kada ih je ubijeno 3531.
Tijekom rata u BiH ubijeno je ili nestalo 30.633 pripadnika Armije BiH, nešto više od 20 tisuća pripadnika JNA odnosno Vojske Republike Srpske (VRS) te 5719 vojnika za koje se u istraživanju IDC-a navodi da su bili u sastavu Hrvatske vojske (HV) ili Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Kada je rječ o nacionalnoj pripadnosti stradalih, najveći broj ih je među Bošnjacima - 64.036 ili 65,88 posto.
Drugi po brojnosti žrtava su Srbi kojih je smrtno stradalo 24.905 (25,62 posto) dok je poginulih i ubijenih Hrvata bilo 7788 ili 8,01 posto.
Među hrvatskim žrtvama vojnika je bilo 5625 a civila 2163.
U ukupnom broju civilnih žrtava Bošnjaka je bilo više od 83 posto, Srba 10 posto a Hrvata 5,45 posto.
Kada je rječ o pripadnicima vojnih postrojba, stradalo je 53,8 posto Bošnjaka, 36 posto Srba te 9,78 posto Hrvata.
Po regijama najveća stradanja zabilježena su na području Podrinja gdje je ubijeno gotovo 30 tisuća osoba.
Slijede područja oko rijeke Une i Sarajeva sa po 14 tisuća žrtava dok ih je u Posavini bilo oko 12 tisuća.
Direktor IDC-a Tokača najavio je da će se istraživanje nastaviti te pokušati dodatno provjeriti raspoložive informacije kako bi se osigurala njihova potpuna vjerodostojnost.