Na skupu, koji je u Zagrebu organiziralo Hrvatsko žrtvoslovno društvo (HŽD), sudjelovali su stručnjaci i znanstvenici iz bivših jugoslavenskih republika u nakani da se približe istini o stradanjima, žrtvama i zločinima, neovisno o tome tko ih je počinio.
Cjelovitih, objedinjenih i kompariranih podataka o stradanjima na prostoru bivše Jugoslavije još nema, jer se podatci još prikupljaju, rečeno je.
Predsjednik HŽD-a Zvonimir Šeparović rekao je da se brojke o stradanjima još prikupljaju, no po podatima s kojima raspolaže to društvo, u Hrvatskoj je od Srba stradalo 13.150 osoba. Ustvrdio je da su svi pretrpjeli žrtve i zločine, ali da se zna tko je pokrenuo zločin i gdje ga je bilo najviše.
Vesna Nikolić-Ristanović s beogradskog Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju tvrdi da dobar dio viktimizacije ostaje nepoznat jer se službene statistike uopće ne vode ili su necjelovite, a osim toga s podatcima se i manipulira.
No iznijela je podatke srbijanskoga dokumentacijskog centra "Veritas", rekavši da ih je podupro UN, a po njima je, kako je rekla, u Hrvatskoj od 1991. do 1995. poginulo i nestalo 6799 Srba.
U Bosni i Hercegovini stradalo je 97.207 vojnika i civila svih narodnosti, podatak je koji je iznio direktor sarajevskog Istraživačkog dokumentacijskog centra Safer Hukara.
Na Kosovu je stradalo 14.000 osoba, od kojih je 99 posto Albanaca, rekao je kosovski odvjetnik i bivši političar Azem Vllasi, pozivajući se na precizne međunarodne podatke. Nakon lipnja 1999., kad se stanovništvo počelo vraćati kućama, u valu osvete stradalo je oko 900 Srba, kazao je Vllasi.
Novinarima je izjavio da zbog solidarnosti sa žrtvama i traženja pravde ne treba izjednačivati krivnju na svim stranama.
Marjan Damaška s Pravnog fakulteta Sveučilišta Yale (SAD) smatra da je mogućnost međunarodne zajednice da se brine o žrtvama ograničena. Međunarodno pravosuđe za njega ima mnoštvo međusobno sukobljenih ciljeva, kao što je individualizacija krivnje i utvrđivanje povijesn istine.
Smatra stoga da nevladine udruge mogu više pomoći uspostavi povjerenja nego međunarodno kazneno pravo.