Knjigu su osim autora, unuka svjetski poznatoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, predstavili filmski redatelj Antun Vrdoljak, autor Proslova Slaven Letica i direktor Mazaik knjige Zdravko Kafol.
Knjiga " 'Srce od kamena' neobična je i uzbudljiva teorijska proza koja sjedinjuje elemente (...) povijesti obitelji (Meštrović) i stvaralaštva Ivana Meštrovića, ali i, nadam se, neponovljiva dramatičnog i (...) apokaliptičnog povijesno-političkog i društvenog konteksta unutar kojeg su se zbivale brojne Meštrovićeve umjetničke i političke metamorfoze", istaknuo je Slaven Letica. "Uza sve to sadrži i krajnje dramatičnu, ponekad lirski napisanu, autobiografijsku priču", ocijenio je.
Antun Vrdoljak je, govoreći o svojim uspomenama o kiparu Meštroviću, podsjetio kako je o njemu snimao film i tako, kako je rekao, "otkrivao taj misterij Meštrovića koji je 1983. u nas već bio debelo zakopan i zaboravljen".
"To se nije puno popravilo ni do danas, i mislim da je vrijeme da se zbog sebe, a ne zbog Meštrovića, pobrinemo da nešto pretvorimo u tako veliku vrijednost kao što je djelo Ivana Meštrovića", kazao je Vrdoljak.
Stjepan Gabrijel Meštrović rekao je da je tom knjigom htio oživjeti neke stvari o svom djedu Ivanu Meštroviću koje su bile izbrisane.
"Htio sam opisati ne samo što je Ivan Meštrović radio, nego i njega kao supruga, oca i djeda, kao brata, sina - odnosno kao osobu, čovjeka. Takva Ivana Meštrovića stavio sam u politički kontekst, sve što se politički dogodilo u njegovu životu, tako da to bude cjelovita slika", rekao je autor.
Istaknuo je i da se Ivan Meštrović ponašao kao da je imao srce od kamena, da je bio čvrst i tvrd jer je trebao biti takav, ali da je ipak bio osjetljiv, strastven.
Također je ocijenio kako kipar Ivan Meštrović u SAD-u nema isti status kao primjerice Picasso. "Ivan Meštrović je kulturni kapital za Hrvatsku, ali kako Vlada za nj nije napravila promidžbu, vrijednost toga kulturnog kapitala pada", rekao je Stjepan Grabrijel Meštrović.
Stoga je poručio Vladi da to učini i za njegova djela i za osobu hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića, Hrvata i Amerikanca, kao mosta za Ameriku, što bi bilo dobro za Hrvatsku. "Savjetujem Vladi da 'upotrijebi' Ivana Meštrovića kao kulturni kapital, dodao je.
Stjepan Grabrijel Meštrović rodio se u Zagrebu 1955., a u SAD je s majkom i bratom emigrirao kad mu je bilo osam godina. Diplomirao je psihologiju i teologiju na Harvardu te doktorirao sociologiju na Sveučilištu Syracuse, a od 1989. profesor je sociologije na Sveučilištu Texas A@M. Objavio je brojne knjige i znanstvene članke. Bio je stručni svjedok na haaškim suđenjima za ratne zločine počinjene u BiH te u američkim procesima u vezi s mučenjima zatvorenika u Abu Ghraibu.