Crkvu je blagoslovio biskup varaždinski Josip Mrzljak.
"Ovdje stojimo iznad zemnih ostataka 1163 osobe, izvađenih iz 23 jama, ali mnoge su još neotkrivene u šumama na Macelju. To su desetljećima prešućivene žrtve i njihova posljednja ovozemaljska počivališta i danas su, nažalost, prešućivana", istaknuo je biskup Mrzljak pred oko tri tisuće okupljenih iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i BiH, među kojima je bilo i preživjelih sudionika Križnog puta.
Procjenjuje se da je u Maceljskim šumama u oko 130 jama ukupno zakopano oko 12 tisuća stradalnika Križnog puta, koje je engleska vojska u svibnju 1945. predala Titovim partizanima, koji su ih smaknuli.
"Najužasniji primjer bleiburške tragedije bili su marševi smrti, koje je organizirala 7. brigada 17. partizanske udarne divizije, kroz gradove, sela i naselja Slovenije, Hrvatske i Srbije. Desetci tisuća Hrvata bili su grupirani u nekoliko kolona, ruku vezanih žicom. Onda su izgladnjeli, žedni, iscrpljeni, izmučeni i na rubu snaga bili prisiljeni trčati velike daljine pokraj svojih 'osloboditelja', koji su jahali na konjima ili se vozili u kolima. Oni koji nisu mogli izdržati takav 'trčeći marš' bili su zaklani, izudarani do smrti ili ustrijeljeni, zatim ostavljeni na rubu ceste ili bačeni u jarke. Vrlo je malo Hrvata stiglo do posljednjeg odredišta ovog marša", istaknuo je u propovijedi biskup Mrzljak.
Riječ je "o zarobljenim vojnicima, ali i o mnoštvu civila koji su u strahu bježali", dodao je.
"Na nama u Crkvi nije da istražujemo, premda bismo žarko željeli znati istinu, željeli bismo znati barem za grobove naših dragih pokojnika. To je ta naša muka koja nas povezuje s Isusovom Mukom. Stoga će i ova crkva biti neprestani podsjetnik na tu muku koju su mnogi podnijeli, umirući ovdje od ruke zločinaca kojima i mi, poput Krista, opraštamo, ali zaboraviti nikako ne možemo", kazao je biskup Mrzljak.
Jer, dodao je, "kako bismo mogli zaboraviti roditelje, braću, sestre, sinove, kćeri? Kako bi još uvijek živi svjedoci i sami sudionici Križnog puta mogli zaboraviti svoje prijatelje i suputnike, koje su gledali u zadnjim trenucima njihovog života? Kako bi mogli zaboraviti i svoje mučitelje?", istaknuo je u propovijedi varaždinski biskup Mrzljak.
Gradnju crkve Muke Isusove u Macelju i spomen kosturnice pokrenula je Udruga Macelj 1945. i đurmanečki župnik Drago Brglez.
Želja članova Udruge je sve jame i područje od 5 kilometara u Maceljskoj šumi proglasiti spomen lokalitetom.