Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je obrazložio da bi referendum raspisivalo lokalno predstavničko tijelo, ako lokalni čelnik krši zakon, ne izvršava odluke predstavničkog tijela, te počini znatnu materijalnu štetu lokalnoj jedinici (jedan posto lokalnog proračuna, a ako je riječ o lokalnoj jedinici koja ima veći proračun, znatnom štetom smatrala bi se ona od pola milijuna kuna).
Referendum bi bio valjan ako bi se na njega odazvalo najmanje 33 posto birača upisanih u popis birača.
Referendum bi mogli inicirati i građani, temeljem potpisa 33 posto biračkog tijela, a tada bi predstavničko tijelo bilo dužno raspisati referendum.
Referendum bi se mogao raspisati nakon proteka roka od šest mjeseci nakon stupanja lokalnog čelnika na dužnost, a između dva referenduma moralo bi proteći najmanje 12 mjeseci.
U sredinama u kojima živi više od 15 posto pripadnika nacionalnih manjina, jedan od zamjenika gradonačelnika morao bi biti pripadnik manjine, i to iz redova izabranih vijećnika.
Predložene izmjene uvode mogućnost i da vijećnici postavljaju pitanja neposredno izabranom lokalnom vijećniku.
O izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
Prije rasprave o predloženim izmjenama, HSS-ovac Željko Pecek zatražio je od saborskog Predsjedništva da reagira na uvrede koje je HSS-ovoj zastupnici Ljubici Lalić nedavno izrekao glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić.
Pecek je podsjetio da je Pavić rekao da Lalićeva nema pojma o svinjskoj kugi, te je, tvrdi, time uvrijedio i nju i cijeli parlament.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks je Pavićev istup ocijenio neprimjerenim ispadom, ali i napomenuo da se Pavić već ispričao HSS-ovoj zastupnici i poslao joj cvijeće, te da Sabor, osim izražavanja žaljenja zbog tog ispada, nema ovlasti drugačije reagirati.
"Stvar je Ministarstva i Vlade hoće li na neki drugi način reagirati", rekao je Šeks.