SARAJEVO - Hrvatski premijer Ivo Sanader sastao se u četvrtak navečer u Sarajevu iza zatvorenih vrata s predsjednicima HDZ-a BiH Draganom Čovićem i HDZ-a 1990. Božom Ljubićem. Nakon sastanka Sanader, Čović i Ljubić izjavili su kako je dogovoreno da je nužna tijesna suradnja između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. radi poboljšanja položaja hrvatskog naroda u BiH, a posebno radi zajedničkih stajališta u predstojećim raspravama o ustavnim promjenama. Na pitanje novinara hoće li se dva HDZ-a u BiH ujediniti, Sanader, Ljubić i Čović u odgovorima su rekli da ta mogućnost nije isključena. Premijer Sanader pritom je istaknuo da je program HDZ-a Republike Hrvatske srodan programima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Izrazio je i zadovoljstvo što su se Ljubić i Čović dogovorili o budućoj suradnji njihovih stranaka jer su to, kako je rekao, prijelomna vremena u kojima je nužna suradnja hrvatskih stranaka u BiH na pitanjima od strateških interesa za hrvatski narod u toj zemlji.
SARAJEVO - Gostujući u četvrtak navečer u emisiji "Telering" sarajevske televizije OBN hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je da su potpisivanje Ugovora o dvojnom državljanstvu te Sporazuma o suradnji u nadzoru državne granice između Hrvatske i BiH važan signal, ne samo prema ostalim zemljama regije, nego i prema Bruxellesu jer konkretno potvrđuju spremnost i sposobnost na suradnju i jačanje regionalne stabilnosti. Ponovio je ocjene o dobrim ukupnim odnosima između dviju država te potvrdio spremnost da se nađu obostrano zadovoljavajuća rješenja za preostala sporna pitanja. Tako je, primjerice, rekao da bi u slučaju spornih dijelova granice, poput onoga kod Neuma, bilo posve prihvatljivo prihvatiti pravorijek Međunarodnog suda za pravo mora iz Hamburga. U vezi mosta za Pelješac istaknuo je da je Hrvatska pokazala puno razumijevanje za prijedloge stručnjaka iz BiH, a o statusu luke Ploče kako nema razloga previše polemizirati o tome jer je jasno da obje države imaju interes da se to što prije riješi. Na pitanje o odnosu prema Hrvatima u BiH i postojanju sukoba između HDZ BiH i HDZ 1990., Sander je kazao da ne želi biti nikakvim arbitrom između Dragana Čovića i Bože Ljubića.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda bilo je u četvrtak podijeljeno o deklaraciji koju je predložila Velika Britanija u svezi s mornarima koje je zarobio Iran u Perzijskom zaljevu, ponajprije zbog prigovora Rusije, izvijestili su diplomati. Kako navodi jedan od diplomata koji nije htio otkriti identitet, tekst o kojemu se raspravljalo iza zatvorenih vrata ostat će pri tome da izrazi "zabrinutost" zbog daljnjeg zadržavanja mornara, umjesto "žaljenja" u prvoj inačici teksta i poziva na njihovo "trenutačno oslobađanje". No nekoliko je diplomata istaknulo da je čak i ta ublažena inačica deklaracije naišla na prigovore Rusije. Prema njihovu mišljenju, Rusija će tražiti da Vijeće sigurnosti ostane pri zahtjevu za "humanitarni pristup" zarobljenim mornarima, umjesto zahtjeva da ih se odmah pusti. Prema istom izvoru, Rusija se usprotivila i da se u tekst unese kako je petnaestero mornara zarobljeno dok su "djelovali u iračkim teritorijalnim vodama", kao što je bilo u prvom prijedlogu koji su iznijeli Britanci.
TEHERAN - Iranska televizija pokazala je u četvrtak snimku, kako je rečeno, operacije u kojoj je prošlog tjedna zarobljeno petnaestero britanskih mornara i za koju tvrde da nedvojbeno dokazuje da su Britanci bili na iranskom području. Velika Britanija tvrdi da su britanski mornari i marinci zarobljeni u iračkim vodama i da njihov položaj potvrđuju podatci dobiveni pomoću GPS sustava. Iran pak ističe da ima sličan dokaz kojim potkrjepljuje svoje tvrdnje. Državna televizija pokazala je vojnoga časnika - zapovjednika pogranične baze u Arvandu, u jugozapadnom Iranu, kod mjesta gdje su Britanci pritvoreni, kojega zovu samo Setaieh koji pokazuje nekoliko točaka na karti gdje su Britanci zašli na područje Irana. "GPS s britanskih brodova pokazuje da je mjesto na kojemu su zaustavljeni bilo 450 metara duboko u iranskim teritorijalnim vodama", rekao je Setaieh. Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da podatci dobiveni putem satelita pokazuju da su britanski mornari i marinci bili 1,7 nautičkih milja duboko u iračkim vodama u trenutku kada ih je presrela iranska topovnjača kod morske granice između Irana i Iraka.
WASHINGTON - Američka vojska u Perzijskom zaljevu prošloga je tjedna pokušala pomoći britanskoj mornaričkoj posadi koju su zarobili iranski graničari, izjavio je u četvrtak za CNN visoki američki vojni dužnosnik. Dužnosnik je kazao kako su patrolni brod i helikopter američke ratne mornarice zamoljeni od britanske mornarice da pomognu u traženju posade s kojom je izgubljena komunikacija. Američka vojska nije mogla pronaći britanske mornare ili uspostaviti vezu s njima, rekao je dužnosnik. Međutim britanska je vojska primila radio poruku na lošem engleskom nedugo nakon što je posada nestala, dodao je. Iranski glas koji je rekao "bez ozljeda, odvedeni na sigurno" čuo se na radiju, objasnio je američki vojni dužnosnik, navodi CNN.
BEJRUT - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-Moon stigao je u četvrtak navečer u posjet Bejrutu gdje se treba sastati s libanonskim čelnicima, po povratku s arapskoga summita u Ryadu gdje je ponovno dao snažnu potporu vladi Fuada Siniore koju domaća oporba žestoko napada. "Libanon je među mojim najvažnijim zadaćama, napose što se tiče primjene rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti. Htio bih odati priznanje libanonskoj vladi za njezino zalaganje na provedbi te rezolucije i za suradnju s Prijelaznim snagama UN-a u Libanonu (UNIFIL)", kazao je novinarima. Glavni tajnik UN-a treba se u petak u Bejrutu sastati s predsjednikom parlamenta Nabihom Berrijem (iz redova oporbe), zatim s premijerom Siniorom, kao i s predstavnikom šijitskog Hezbollaha, ministrom u ostavci Mohammadom Fneichom. S njima će razgovarati o daljnjim koracima koje Libanon i UN trebaju poduzeti pošto su se dogovorili o osnutku međunarodnoga suda za suđenje ubojicama bivšeg premijera Rafica Haririja.
WASHINGTON - Kyle Sampson, bivši predstojnik ureda američkog ministra pravosuđa Alberta Gonzalesa, u četvrtak je na saslušanju pred senatskim Odborom za pravosuđe izjavio kako su odluke o otpuštanju osam saveznih tužitelja u prosincu 2006. "bile ispravne ali su loše objašnjene", te kako on ne zna za nastojanja administracije da se otpuste tužitelji koji su istraživali slučajeve korupcije. Predsjedavajući odbora za pravosuđe demokratski senator Patrick Leahy optužio je Bushovu administraciju za "niz izmijenjenih objašnjenja, izlika, manjak odgovornosti i čak nepriznavanje da se radi o ozbiljnoj stvari". Ukazao je na proturječna svjedočenja koja su Kongresu dali tužitelji ministarstva pravosuđa, te naglasio kako odbor želi utvrditi je li došlo do ugrožavanja nezavisnosti tužitelja, s političkih i stranačkih pozicija, kako bi utvrdio mjerila za sadašnju i bilo koju buduću administraciju. Objavljena E-mail prepiska Kyla Sampsona, koji je u ministarstvu pravosuđa bio nadležan za ocjenjivanje rada tužitelja, i bivše pravne savjetnice Bijele kuće Harrier Myers otkrila je da su sporne smjene obavljene po kriteriju političke podobnosti, odnosno lojalnosti, što je potaknulo zahtjeve za ostavku ministra pravosuđa Gonzalesa.
WASHINGTON - Američki ministar obrane Robert Gates izjavio je u četvrtak kako bi Kongres morao ispitati na koji bi se način moglo zatvoriti vojni zatvor u američkoj bazi Guantanamo na Kubi, ističući kako bi rješenje moralo osigurati da neki zatočenici doživotno ostanu iza rešetaka. "Postoji li zakonit način da se odgovori na zabrinutost za neke od njih koji stvarno trebaju ostati zauvijek zatvoreni, ali tako da ih se ne uključi u pravosudni sustav gdje postoji mogućnost da budu oslobođeni? Otvoreno govoreći, ja jednostavno ne znam odgovor", rekao je Gates na saslušanju pred odborom za proračun Predstavničkog doma Kongresa, izvijestio je Reuters. Prema Gatesovim riječima, neki zatočenici u Guantanamu rekli su da će ponovno napasti SAD budu li oslobođeni. Skupine za zaštitu ljudskih i građanskih prava te pravničke udruge pozvale su SAD da zatvore Guantanamo, a zatočenike izvedu pred sud ili oslobode te da ih ne drže trajno u pritvoru bez mogućnosti oslobađanja. SAD je suočen s međunarodnim kritikama zbog dugogodišnjega držanja u zatočeništvu 385 navodnih pripadnika Al Qaide i talibana u Guantanamu.