WASHINGTON - Bivši jugoslavenski ministar obrane, general JNA Veljko Kadijević, za kojim je Hrvatska raspisala međunarodnu tjeralicu na temelju optužbi za ratne zločine, ne nalazi se na popisu osoba koje su legalno ušle u Sjedinjene Države, potvrdio je u četvrtak američki State Department. "State Department nema saznanja da je itko s tim imenom legalno ušao u Sjedinjene Države", navodi su u kratkom priopćenju ureda za tisak State Departmenta dostavljenom Hini u Washingtonu. Načelnik kabineta ravnatelja policije Dubravko Novak najavio je u srijedu kako će se tjeralica s fotografijom traženog 82-godišnjeg Kadijevića uskoro naći na web stranicama Interpola. Prva optužnica protiv Kadijevića u Hrvatskoj podignuta je u studenome 1992. u Bjelovaru, druga 2002. u Vukovaru, a treću je u svibnju 2006. podiglo osječko Županijsko državno odvjetništvo.
WASHINGTION - Američka državna tajnica Condoleezza Rice razgovarala je u četvrtak telefonski s talijanskim ministrom vanjskih poslova Massimom D'Alemom o oslobađanju talijanskog novinara otetog u Afganistanu u zamjenu sa pet zarobljenih Talibana, priopćio je State Department, izrazivši neslaganje SAD s razmjenom taoca ili drugim ustupcima teroristima. "Sjedinjene Države ne podržavaju razmjene talaca ili druge ustupke teroristima i to nije novo stajalište", navodi se u priopćenju State Departmenta. "To je dobro poznata dugoročna politika koju je vlada SAD naglasila Italiji tijekom ove krize, kao i u ranijim slučajevima otmica. Obzirom na povećanu prijetnju stvorenu za sve nas koji imamo ljude na terenu na lokacijama kao što je Afganistan, očekujemo da se ubuduće više neće davati ustupci", naglašava se u priopćenju State Departmenta. Novinar talijanske La Republice Daniele Mastrogiacomo oslobođen je u ponedjeljak nakon što je 15 dana na jugu Afganistana bio talac talibana, a njegovo oslobađanje bila je prva otvorena razmjena zarobljenika u ratovima koje SAD i njezini saveznici vode u Afgganistanu i Iraku, što je izazvalo kritike od Washingtona do Londona i drugih europskih prijestolnica, komentira u četvrtak list The New York Times.
RIM - Talijanska je vlada "iznenađena" i "razljućena" kritikama koje su joj uputile Sjedinjene Države zbog toga što su afganistanske vlasti razmijenile talibanske zarobljenike radi oslobađanja otetoga talijanskog novinara, objavili su u četvrtak mediji. Prema dnevniku Corriere della sera, vlada premijera Romana Prodija reagirala je na kritike mješavinom iritacije, iznenađenja i sumnjičavosti". U srijedu je jedan visoki američki dužnosnik rekao da je SAD formalno prigovorio Italiji što je natjerala afganistansku vladu da oslobodi nekolicinu pobunjenika. U Washingtonu je State Department izrazio zabrinutost zbog oslobađanja talibanskih gerilaca i usprotivio se svakom dogovoru s teroristima. Sličnu je kritiku izrazio i britanski Foreign Office koji tvrdi da taj dogovor šalje "pogrešan signal budućim otmičarima, a s time se slaže i nizozemski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen. Dopisnik lista La Repubblica Daniele Mastrogiacomo pušten je u ponedjeljak, dva tjedna nakon što su ga talibani "uhitili" u južnoj pokrajini Helmandu. Oslobođen je kad je afganistanski predsjednik Hamid Karzai pristao pustiti petoricu pobunjenika koje SAD smatra "opasnim" teroristima.
WASHINGTON - Senatski odbor za proračun odobrio je u četvrtak zakon o izdvajanju 122 milijarde dolara za financiranje ratova u Iraku i Afganistanu, uvjetujući to finaciranje povlačenjem američkih borbenih postrojbi iz Iraka do 31. ožujka 2008., unatoč protivljenju predsjednika Georgea W. Busha takvoj odredbi. Zakon koji je prihvaćen usmenim izjašnjavanjem, istovjetan je zakonu o kojem je Zastupnički dom Kongresa u četvrtak počeo raspravu, a u petak se očekuje glasovanaje o njemu. Oba zakonska akta naišla su na prijetnje vetom iz Bijele kuće, koja traži da demokratski Kongres hitno odobri sredstva za rat bez postavljanja uvjeta.
LONDON - Britanska protutetoristička policija u četvrtak je priopćila da je uhitila trojicu osumnjičenu za povezanost s terorističkim napadom na javni prijevoz u Londonu 2005. Nitko nikad nije optužen za bombaški napad izveden 7. srpnja 2005., najsmrtonosniji napad na London od Drugoga svjetskog rata. U eksplozijama u autobusu i trima vlakovima podzemne željeznice poginula su četvorica bombaša i još 52 putnika. Londonska policija objavila je da su dvojica muškaraca u dobi od 23 i 30 godina uhićena na aerodromu u Manchesteru kad su se htjela ukrcati u avion za Pakistan. Treći muškarac, 26-godišnjak, pritvoren je u jednoj kući u Leedsu, gradu na sjeveru Engleske, gdje je policija pretražila pet kuća. Svi su uhićeni pod sumnjom u naručivanje, pripremanje ili poticanje na teroristički čin.
PARIZ - Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad rekao je u četvrtak navečer za jednu francusku televiziju da se ne brine zbog eventualnog američkog napada. "Dva su razloga zašto se ne brinemo", rekao je Ahmadinejad za France 2. "Prvo, okolnosti ne pogoduju takvu napadu. A drugo, znam da u Sjedinjenim Državama ima mudrih ljudi koji to ne bi odobrili". Američki predsjednik George W. Bush više je puta rekao da nijedna opcija nije isključena kako bi se postiglo da Iran ispoštuje zahtjeve zapadnih sila i Ujedinjenih naroda i prestane obogaćivati uran. Očekuje se da Vijeće sigurnosti UN-a donese rezoluciju kojom će Iranu nametnuti dodatne sankcije jer nije obustavio program obogaćivanja urana. Ahmadinejad je u intervjuu ponovio svoju namjeru da se Vijeću sigurnosti obrati uoči glasovanja u UN-ovu newyorškome sjedištu za koje datum još nije određen.
ZAGREB - Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas iz pokreta Fataha rekao je u četvrtak u intervjuu kako se nada da će izraelski vojnik zarobljen u Gazi biti uskoro oslobođen, a sukobi između Fataha i Hamasa za to se vrijeme nastavljaju unatoč nedavnome dogovoru o koalicijskoj vladi nacionalnoga jedinstva, javljaju agencije. Prema Abbasovim riječima koje prenosi Reuters, s izraelskim se premijerom Ehudom Olmertom dogovorio o "okviru" za oslobađanje izraelskoga vojnika Gilada Shalita. Abbas je slično već govorio, ali zasad se ne zna koliko je Shalit bliže slobodi. Izrael je izrazio spremnost na oslobađanje nekih od jedanaest tisuća Palestinaca iz izraelskih zatvora u zamjenu za Shalita.
RIM - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u četvrtak je navečer u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu nazočio otvaranju izložbe fotografija "Hrvatski svjetionici" i prezentaciji knjige "Orlandovi europski putovi". Projekt predstavljanja jadranskih svjetionika kroz fotografije pokrenula je prije dvije godine tvrtka Plovput iz Splita zadužena za održavanje svjetionika i sigurnost plovidbe na hrvatskom Jadranu.
Skupnom izložbom fotografija "Hrvatski svjetionici" želi se ukazati na problem očuvanja svjetionika, njihove obnove u skladu s najvišim standardima zaštite kulturno-povijesne baštine i ekološkog okruženja. Na indirektan način se predstavlja i njihova originalna i atraktivna turistička valorizacija, te ukupni hrvatski turizam. Na istom mjestu predstavljena je i knjiga i multimedijalni projekt "Orlandovi europski putovi" koju je prošle godine, želeći ukazati na zajedničke korijene ujedinjene Europe, objavio Europski dom Dubrovnik. Prema riječima glavne urednice knjige Adrijane Kremenjaš Daničić, koja je bila nazočna predstavljanju knjige u Rimu, Roland je bio najviši vitez Karla Velikog i predstavlja simbol europskog jedinstva i identiteta, a bio je i zaštitnik mnogih europskih gradova. "Danas je dubrovački Orlandov kip jedini izvan EU, ali nadamo se ne zadugo", rekao je Šeks u obraćanju nazočnima. "Dapače, uvjeren sam da će RH, a s njom i dubrovački Orlando, prije kraja desetljeća postati članicom Unije", naglasio je predsjednik Sabora.
BERLIN - Njemačke savezne države u četvrtak su se suglasile da zabrane pušenje u većini ugostiteljskih lokala, ali ipak nije proglašena potpuna zabrana pušenja, kao u nekim drugim zemljama članicama EU. Nakon mjeseci rasprava, predsjednici vlada 16 njemačkih saveznih država dogovorili su kompromis prema kojim će nekim barovima biti dopušteno imati prostorije za pušače. Gotovo trećina Nijemaca puši pa je prošlogodišnji pokušaj vlade da uvede zabranu pušenja u javnim prostorima na nacionalnoj razini propao zbog snažnog protivljenja moćnog duhanskog lobija. Njemačka savezna vlada u prosincu je odlučila zabraniti pušenje u državnim ustanovama i u javnom prijevozu, ali i odustala od ambicioznijih planova koji su uključivali barove i restorane zbog mogućih pravnih prepreka.