WASHINGTON
Američki Senat u petak je prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na "pravodobno" primanje u njegovo članstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije, triju zemalja članica Jadranske povelje, te bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije. Prihvaćenom "Rezolucijom o konsolidaciji slobode kroz NATO", također se utvrđuje kako tih pet zemalja ima pravo na američku pomoć u priprema za ulazak u članstvo Sjevernoatlantskog saveza. Predstavnički dom američkog Kongresa prošloga je tjedna usvojio istovjetnu rezoluciju. "Ovisno o njihovoj kontinuiranoj provedbi demokratskih, vojnih i gospodarskih reformi, i njihove volje i sposobnosti da ispune odgovornosti članstva u NATO-u i jasno izražene namjere naroda da to učine, Kongres poziva na pravodobno primanje Albanije, Hrvatske, Gruzije, Makedonije i Ukrajine u NATO u interesu promicanja sigurnosti i stabilnosti u Europi", stoji u rezoluciji. Nakon što su rezoluciju prihvatili Predstavnički dom i Senat, ona će biti upućena na potpisivanje predsjedniku Georgeu W. Bushu, nakon čega će stupiti na snagu. Američki Kongres je slične rezolucije donosio i uoči ranijih krugova proširenja NATO-a.
LJUBLJANA
Slovenski su veterinari u jednom selu blizu Brežica u petak navečer izrazili sumnju u zarazu klasičnom svinjskom kugom kod dvije svinje s jednog manjeg gospodarstva, javili su slovenski mediji koji se pozivaju na izjavu direktorice slovenske veterinarske uprave Vide Čadoničm Špelič. Čadonič Špelič rekla je da se spomenuta farma nalazi u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom, gdje su proteklih tjedana zabilježeni slučajevi klasične svinjske kuge. Rezultati testiranja dviju svinja bit će poznati u subotu, javili su slovenski mediji.
HAVANA
Bolesni kubanski predsjednik Fidel Castro mogao bi se vratiti na vlast 2008. godine na općim izborima, izjavio je u petak predsjednik kubanskog parlamenta, osam mjeseci nakon što je Fidel Castro predao vlast svom bratu Raulu. Prema riječima Ricarda Alarcona, Castro će biti u "savršenom stanju" za opće izbore jer se dobro oporavlja od operacije crijeva koja ga je udaljila od vođenja zemlje u srpnju 2006. Osamdesetogodišnji Castro je 31. srpnja prvi put predao vlast u 48-godišnjoj vladavini. Točna dijagnoza i stanje u kojem se nalazi skriva se poput državne tajne, što je potaknulo glasine da boluje od karcinoma. Castro je u srijedu primio poznatog kolumbijskog pisca Gabriela Garciu Marqueza i tom je prilikom izjavio da se kubanski lider osjeća "jako dobro".
CAMBRIDGE
Francuski premijer Dominique de Villepin je u petak navečer u govoru na sveučilištu u Harvardu pozvao na stvaranje "prave vojske UN-a". "UN trebaju pravu oružanu silu za održavanje mira: evo, oko 100.000 plavih kaciga je danas raspoređeno diljem svijeta", kazao je De Villepin. "Potrebno je da tajništvo UN-a, kao sve vojske u svijetu, raspolaže trajnim stožerom. To znači da kao cilj moramo imati stvaranje prave vojsku UN-a", dodao je. Sklon proširenju Vijeća sigurnosti, što je neophodan uvjet za jačanje legitimiteta UN-a, De Villepin je izrazio želju da i "organi za donošenje odluka budu brži u rješavanju kriza". "Mislim da bi stoga bilo korisno imati mjesečni sastanak svih članova Vijeća sigurnosti", istaknuo je francuski premijer. Osvrćući se na rat u Iraku, De Villepin je rekao da je to "razbilo sliku o Americi u svijetu" te je istaknuo da "danas ne može samo jedna zemlja nametati novi svjetski poredak".
PARIZ
Europska unija će imati "bliskije" veze s Turskom za 50 godina, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za francuski "Le Figaro" u petak. "Sve što mogu reći je da će za 50 godina naši odnosi biti bliskiji", kazala je Merkel zemlja u ovom polugodištu zemlja predsjeda EU-om. "S Turskom smo se obvezali na pregovore o pristupanju čiji je rezultat otvoren", dodala je odgovarajući na novinarska pitanja. Njemačka je kancelarka priznala da je "iskustvo u posljednjih 50 godina pokazalo da je Europa naučila biti otvorena i da joj je to mnogo puta koristilo". No, istaknula je da "otvaranje ne znači i pristupanje". "Pristupanje nije nužno najbolje rješenje", kazala je Merkel. Njemačka je kancelarka istaknula kako "zapadni Balkan, s druge strane, očito treba europsku perspektivu". Angela Merkel je sklona "privilegiranom partnerstvu" između EU-a i Turske, a ne turskom punopravnom članstvu u Uniji.
BEČ
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei u petak je izrazio nadu da će ta UN-ova agencija moći provjeriti ukidanje sjevernokorejskog nuklearnog programa prije krajnjeg roka 13. travnja, kako je odredilo Vijeće sigurnosti. "Nadamo se da ćemo to učiniti do 13. travnja", kazao je ElBaradei novinarima po povratku iz Sjeverne Koreje te izrazio uvjerenost da Sjeverna Koreja i dalje želi ispoštovati taj rok. Preduvjet je ukidanje financijskih sankcija protiv Sjeverne Koreje. "Ako financijske sankcije budu gotove, tada očekujemo da nas Sjeverna Koreja pozove da obavimo provjeru", rekao je ElBaradei. Tada će osoblje IAEA moći otputovati u Sjevernu Koreju kako bi dogovorilo inspekcije, dodao je. Po povratku iz Pjongjanga gdje je razgovarao sa sjevernokorejskim dužnosnicima, ElBaradei je kazao da je "raščistio zrak i stvorio pozitivno ozračje" za suradnju između Sjeverne Koreje i IAEA. Prema sporazumu postignutom 13. veljače, inspektori IAEA će posjetiti sjevernokorejska nuklearna postrojenja u roku od 60 dana kako bi provjerili da su zatvorena.
BRUXELLES
Belgijska policija je u luci u Antwerpenu zaplijenila 45 tona hašiša u vrijednosti 225 milijuna eura i razotkrila mrežu trgovaca drogom prema Nizozemskoj, objavilo je petak gradsko tužiteljstvo. Hašiš je vjerojatno bio namijenjen nizozemskom tržištu, a bio je skriven u deset kontejnera, navodi se u priopćenju. Prema procjeni tužiteljstva, vjerojatno se radi o najvećoj zapljeni droge ikada izvedenoj u Antwerpenu i u Belgiji. Akcija je izvedena u sklopu velike istrage u suradnji s nizozemskom policijom i usmjerene na veliku kriminalnu organizaciju, tijekom koje je uhićeno 11 osoba.
NEW YORK
Glavni tajnik UN-a Ban Ki moon zatražio je u petak međunarodnu potporu za petogodišnji plan za obnovu Iraka kojeg je opisao kao alat za otključavanje potencijala ove bliskoistočne države. Ban i irački potpredsjednik Abdel Abdul Mahdi objavili su međunarodni ugovor s Irakom prema kojem će Irak dobiti međunarodnu potporu - financijsku, političku i tehničku - a zauzvrat će ta država provesti političke, ekonomske i sigurnosne reforme. Ugovor o kojem je razgovaralo više od 80 zemalja ističe ciljeve koje Irak mora ostvariti u idućih pet godina, uključujući i godišnje ekonomske ciljeve. U njemu je također naveden i popis zakona koje bi iračka vlada trebala usvojiti do kraja 2007. godine