Odnos generala Gotovine prema zaštiti civila tužiteljstvo će oslikati citatom iz jednog od transkripata Ureda predsjednika po kojem je Gotovina kazao predsjedniku Tuđmanu: "...u slučaju zapovijedi za napad na Knin, razorit ćemo ga u cijelosti za nekoliko sati", kao i citiranjem jedne od zapovijedi da se "ciljaju gradovi Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac artiljerijskom vatrom". Po tužiteljstvu radilo se u najvećem broju slučajeva o ciljevima koji nisu imali vojnog opravdanja. Rezidencijalni dijelovi gradova i sela gađani su u okviru "neselektivnog granatiranja kako bi se postigla potpuna demoraliziranost". Tužiteljstvo će, dokazujući da je napad na civile bio ciljan, koristiti i Gotovinu tvrdnju iz jednog od predsjedničkih transkripata pred početak Oluje, vezanu uz Knin, da se raspoređenim oružjem može "precizno gađati".
Pozivajući se na niz vojnih izvješća generala Gotovine o kretanju njegovih jedinica po terenu tužiteljstvo će ih tako 'smještati' u blizinu mjesta u kojima su počinjeni zločini. Njegovu punu kontrolu nad podčinjenim snagama dokazivat će njegovim zapovijedima koje su sprovedene na terenu.
"Gotovina je zapovijedao snagama u vrijeme dok su sustavno palile i pljačkale srpske kuće i tijekom njihovih raširenih napada, uključivši ubojstava", kaže tužiteljstvo. Iz te čvrste kontrole nad podčinjenima tužiteljstvo će izvući i njegovu odgovornost za propuste sprečavanja zločina i njihova kažnjavanja.
Njegova odgovornost u tom segmentu ne proizlazi iz činjenice da je zapovijedima zabranio zločine, nego da te svoje zapovijedi - nije proveo, kaže tužiteljstvo. Tužitelji će pri tom pokazati da je imao mehanizme za sankcioniranje počinitelja.
Tezu da je Gotovina zapovijedio zločine tužiteljstvo izvlači iz toga da su zločin počinile osobe u čvrstoj hijerarhiji, da je bilo mnogo počinitelja, da su napadi bili sustavni i trajali su tjednima. Te "okolnosti ne nameću nikakvav drugi zaključak nego da je zapovijed stigla s vrha - u ovom slučaju Gotovine", smatra tužiteljstvo.
Gotovina je, po tužiteljstvu, morao znati da postoji rizik zločina jer su neki pripadnici njegovih snaga činili zločine i tijekom ranijih vojnih operacija, a prema iskazu tadašnjeg zapovjednika UN-a generala Alaina Foranda, Gotovina je zlodjela opravdao time da ne može kontrolirati sve što se događa jer je "to bio način za njegove ljude da izravnaju račune i da se osvete".
General Gotovina, po tužiteljstvu, bio je u punoj mjeri informiran o svemu što se događa jer su ga međunarodni predstavnici od početka operacije upozoravali na povrede ljudskih prava, primao je stalno izvještaje od svojih snaga na terenu, sam je mogao vidjeti posljedice u Kninu, mediji su u svemu izvještavali. Tužiteljstvo navodi i da su ga o zločinima 18. kolovoza obavijestili i policijski i vojni dužnosnici Joško Morić i Mate Laušić.
Prema tužiteljstvu general Forand je, među ostalim, prvog dana Oluje protestnom porukom upozorio Gotovinu na napade na civile. I nakon toga "Gotovina je nastavio sljedećeg jutra granatirati s ponovnim intenzitetom", kaže tužiteljstvo.
U dodatku, svjedočenja međunarodnih snaga teretit će ga i da im je ograničavao kretanje, a da je u jednom slučaju prijetio pogubljenjem jednog od promatrača UN-a. Protiv Gotovine tužiteljstvo će koristiti i to što je "podčinjene koji su identificirani kao počinitelji zločina" pohvalio i odlikovao - navodeći tu prijedlog odlikovanja generala Rahima Ademija i Ivan Čermaka.
Generalova obrana mora svoj predraspravni podnesak podnijeti do 5. travnja.