U tom podnesku tužiteljstvo iznosi pregled dokaznog materijala kojim će dokazivati odgovornost trojice generala za zločine nad srpskim stanovništvom počinjene prije, tijekom i nakon operacije "Oluja" u razdoblju između srpnja i rujna 1995. godine. Ti su zločini po tužiteljstvu počinjeni etničkim čišćenjem koje je smišljeno u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata.
Sudionici pothvata su, po tužiteljstvu, uz prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i trojicu optuženih generala i pokojni ministar obrane Gojko Šušak i generali Janko Bobetko i Zvonimir Červenko te drugi poznati i nepoznati članovi.
Predsjednik Tuđman "vjerujući da međunarodne političke okolnosti idu u prilog zauzimanju Krajine, zajedno s drugim vojnim i političkim dužnosnicima dovršio je vojne planove za 'Oluju' 31. srpnja 1995.", piše tužiteljstvo na temelju transkripta brijunskog sastanka kojem su nazočili uz ostale i generali Gotovina i Markač i ističe da je jedan od ciljeva te akcije bio "osigurati bijeg Srba". Tužiteljstvo pri tom citira Tuđmanove riječi da je "...važno da civili krenu i onda će ih vojska slijediti...".
S tog brijunskog sastanka tužiteljstvo citira i generala Gotovinu koji je kazao kako veliki broj civila već napušta Knin u smjeru Banja Luke i Beograda te da treba nastaviti "s pritiskom" pa će "ostati samo oni koji moraju i koji nemaju mogućnosti otići". General Gotovina, po tužiteljstvu, definirao je 2. kolovoza taj pritisak na civilno stanovništvo izdavanjem zapovijedi za artiljerijski "napad na gradove" Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac. Tužiteljstvo smatra da tamo nije bilo vojno opravdanih ciljeva, kao i da je u napadima korišteno oružje neprimjereno za rat u područjima u kojima živi civilno stanovništvo.
"Učinak na civilno stanovništvo bio je kao što je planirano na sastanku 31. srpnja 1995. - prestrašeni civili pobjegli su s tih područje u sigurnost, pojedinačno ili masovno", zaključuje tužiteljstvo.
Tužiteljstvo u podnesku piše da se Tuđman zalagao za postizanje etničke homogenosti Hrvatske, što dokazuje 'predsjedničkim transkriptima' razgovora koje je u jesen 1995. među ostalima vodio i s najbližim suradnicima poput Gojka Šuška, Hrvoja Šarinića i Nikice Valentića, kao i da je odbacivao ideju povratka Srba kao neprihvatljivu.
Tako se prenosi da je Valentić nakon Bljeska kazao Tuđmanu da je srpski problem u Zapadnoj Slavoniji riješen i da ih nije ostalo više od tisuću, od kojih je tek 300 ili 400 politički faktor. Šarinić je pak koncem kolovoza 1995. kazao kako treba izvući inspiraciju iz stanja u zapadnoj Slavoniji. "To je za nas bilo vrlo pozitivno jer se nitko nije vratio".
Tužiteljstvo se u podnesku poziva ukupno na desetak transkripata Ureda predsjednika.
Obrane trojice generala do 5. travnja moraju podnijeti svoje predraspravne podneske u kojima će izložiti svoju obranu.