Šeks u glavnom talijanskom gradu predvodi hrvatsko izaslanstvo na obilježavanju 50. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, dokumenata kojima je stvorena Europska unija.
Hrvatska je ne tako davno prošla najteža iskušenja rata i agresije i svjesna je vrijednosti temeljnih načela europskog poretka začetih upravo Rimskim ugovorima, rekao je Šeks.
Tim su povijesnim aktima postavljeni temelji jednog novog međudržavnog projekta koji je označio početak nezaustavljivog procesa ujedinjenja svih europskih država na temeljima demokracije, jednakosti, promicanja ljudskih i nacionalnih prava, stvaranja prostora blagostanja, posebno mira i stabilnosti, naglasio je predsjednik Sabora.
"Hrvatska je nedvojbeno oduvijek bila dio Europe sa svojim mediteranskim i srednjeeuropskim obilježjima, ali pripada i jugoistoku Europe, u čijim dijelovima još uvijek postoje određena žarišta potencijalnih nestabilnosti. Stoga, Hrvatska u suradnji s međunarodnom zajednicom, naročito putem regionalne suradnje aktivno pridonosi postizanju političke sigurnosti i gospodarskog napretka, kao temeljnih preduvjeta europske vizije za sve zemlje jugoistočne Europe", poručio je nazočnima Šeks.
"Istodobno, Hrvatska je do sada na svom putu prema punopravnom članstvu u Europsku uniju, naročito u posljednjih godinu i pol polučila iznimne uspjehe, a sve relevantne političke snage u Hrvatskom saboru podupiru provođenje potrebnih aktivnosti, kako bismo u interesu hrvatskih građana dostigli europske standarde i do konca ovog desetljeća postali 28. punopravna članica Europske unije", naglasio je Šeks.
Rimskim ugovorima, potpisanima 25. ožujka 1957. u glavnom talijanskom gradu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Države potpisnice (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka) tim su dokumentima ustanovile carinsku unija među državama i postavile kriterije i temeljne ciljeve stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, odnosno postigao se jedinstveni razvoj ekonomija, kontinuirani ekonomski razvoj i povećao standard života stanovnicima država članica. Godine 1992. ugovorom u Maastrichtu EEZ je preimenovana je u Europsku uniju.
Predsjednik talijanskog Senata Franco Marini na proslavu je pozvao predsjednike parlamenata 27 zemalja članica Unije i triju zemalja kandidata za članstvo, među kojima i Hrvatske. Među ostalima, na proslavi sudjeluju predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering i talijanski premijer Romano Prodi