Konzulat u Firenci bit će sedmo hrvatsko diplomatsko predstavništvo toga ranga u Italiji. Uz generalne konzulate u Trstu i Milanu, Hrvatska u Italiji već ima četiri počasna konzulata - u Napulju, Bariju, Padovi i Mundimitru (središtu Moliške općine nastanjene Hrvatima). Šeks će u Firenci otvoriti konzulat u nazočnosti počasne hrvatske konzulice Alessandre Fusi.
Šeks će potom u petak u Rimu voditi hrvatsko izaslanstvo na parlamentarnoj proslavi obilježavanja 50. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora kojima je stvorena Europska ekonomska zajednica (EEZ).
Predsjednik talijanskog Senata Franco Marini na proslavu je pozvao predsjednike parlamenata 27 zemalja članica Unije i triju zemalja kandidata za članstvo (Hrvatske, Turske i Makedonije). Među ostalima, na skupu će govoriti predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering i talijanski premijer Romano Prodi. Šeks će se nazočnima obratiti u dijelu programa pod nazivom "Parlamenti u srcu izgradnje Europe".
Proslava u Rimu bit će jedna od triju središnjih proslava 50. godišnjice Rimskih ugovora. Tako će se premijeri zemalja EU okupiti u Berlinu i usvojiti zajedničku europsku deklaraciju, a predsjednici država će godišnjicu obilježiti u Bruxellesu.
Rimskim ugovorima, potpisanima 25. ožujka 1957. u glavnom talijanskom gradu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Države potpisnice (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka) tim su dokumentima ustanovile carinsku uniju među državama i postavile kriterije i temeljne ciljeve stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, odnosno postigao se jedinstveni razvoj ekonomija, kontinuirani ekonomski razvoj i povećao standard života stanovnicima država članica.
Od 1973. do 1986. u EEZ su ušle Danska, Irska, Velika Britanija, Grčka, Španjolska i Portugal, a godine 1992. ugovorom u Maastrichtu EEZ je preimenovana je u Europsku uniju. Tri godine kasnije u EU ulaze Finska, Švedska i Austrija, a 2004. još deset pretežno istočnoeuropskih zemalja. Postojeći sastav Unije kompletiran je 1. siječnja ove godine pristupom Bugarske i Rumunjske.
Ono što je krenulo kao europska ekonomska zajednica, u 50 je godina pretvoreno u zajednicu temeljenu na zajedničkim vrijednostima - slobodi, demokraciji, vladavini prava, poštivanju ljudskih prava i jednakosti.
Kako se navodi na internetskoj stranici Unije, razloga za proslavu 50. rođendana je mnogo. Stvoreni su mir i stabilnost (pedeset godina bez rata između bilo koje zemlje članice EU presedan je u povijesti), razvijeni su sloboda i demokracija na gotovo cijelom kontinentu, ostvaren izniman društveni (životni standardi u EU među najvećima su u svijetu), i ekonomski napredak.
No, slaveći pola stoljeća postojanja, Unija je ujedno suočena i s najvećom krizom od svoga osnutka nakon što su francuski i nizozemski birači na referendumima odbacili europski ustav, koji je trebao zamijeniti postojeće ugovore i osigurati nesmetano djelovanje europskih institucija u proširenoj Uniji.