Realizacija tog projekta, utemeljenog prije svega na iskustvima sličnih vijeća u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Švedskoj, dobila je snažan poticaj nakon prošlotjedne odluke Izvršnog odbora UNI-a da prihvati načela iz Deklaracije o uspostavljanju Hrvatskog vijeća za medije, kao bitnog elementa na putu ostvarenja samoregulacije na hrvatskom medijskom prostoru, naglasio je član IO UNI-a Ante Gavranović.
U toj udruzi smatraju da su se stekli nužni uvjeti i snažna potreba za uspostavom sustava autonomnog normiranja i nadzora profesionalno-etičke kvalitete medijske produkcije na nacionalnoj razini. Time se novinski izdavači pridružuju odlukama HND-a, Sindikata novinara Hrvatske, Hrvatske udruge radija i novina, Hine i HRT-a.
Gavranović je rekao da će konačnu odluku o pristupanju Vijeću donijeti svaki medijski poslovni subjekt pojedinačno.
Medijski stručnjak Stjepan Malović istaknuo je da dio pravnih i drugih poslova mora preuzeti Vlada, odnosno Ministarstvo kulture kako bi se do kraja godine moglo zaključiti već trogodišnju priču o Vijeću.
Predstavnik Vijeća za medije HHO Geza Stantić kazao je da je prikupio tridesetak različitih statuta, kodeksa i ostalih dokumenata iz čega bi Inicijativni odbor, a onda i pravni stručnjaci, domaći i strani, trebali sačiniti prijedloge primjerene hrvatskim medijskim prilikama. Dodao je da bi vjerojatno trebalo slijediti bugarski primjer te započeti s Kodeksom.
Iz Zaklade Konrad Adenauer obećano je da će, kao i dosad, podupirati osnivanje Vijeća te dovoditi strane stručnjake koji mogu pomoći u otklanjanju mogućih dvojbi.
Gavranović je na kraju upozorio da se i Njemačko vijeće za medije "rađalo" tri godine, od 1956. do 1959. Uz to, upozorio je da bez nacionalnog tijela samoregulacije u medijima, hrvatski nakladnici ne mogu računati na članstvo u moćnoj Međunarodnoj udruzi novinskih izdavača.
Deklaracija o uspostavljanju Hrvatskog vijeća za medije, kao autonomne, nacionalne i samoregulativne institucije, donesena je u Opatiji 29. listopada prošle godine.
Najvažnije zadaće Vijeća bile bi usvajanje etičkog kodeksa, tumačenje profesionalno-etičkih standarda, rješavanje pritužbi posredovanjem između oštećenoga i odgovarajuće redakcije ili pak prosudbom profesionalno-etičke odgovornosti redakcije te prema potrebi izricanje sankcije, ali isključivo moralne prirode.