Po mišljenju Nade Zgrabljić Rotar koja se sustavno bavi najnovijim UNESCO-vim projektima zaštite djece i mladeži u medijima, hrvatski mediji, odnosno novinari i vlasnici ne brinu primjereno o svom utjecaju na pravo djece na zaštitu privatnosti i zaštitu od, po njih, škodljivih medijskih sadržaja.
Ona tvrdi da se sustavno krše članci 13. i 17. Konvencije o pravima djeteta UN kojima se štite osobna i komunikacijska prava djece. Smatra da Hrvatska još uvijek nema zadovoljavajuće standarde zaštite djece u medijima, a ako standardi i postoje onda se u praksi krše.
Po njezinim riječima, školski program u dovoljnoj mjeri ne prati UNESCO-v koncept medijske pismenosti, u zaštitu najmlađih nisu dostatno uključene udruge civilnog društva, zakoni ne prate nove oglašivačke trendove usmjerene na mlade, a vlasnici medija i medijske institucije nedovoljno se bave zaštitom svoje najmlađe publike.
Član Vijeća za djecu Vladimir Lulić upozorava, pak, da mediji redovito otkrivaju identitet djece u slučajevima u kojima je to posve jasno zabranjeno, a novinari tragedije u kojima su sudionici djeca uglavnom tretiraju kao senzacije. Lulić podsjeća da se i prema Kodeksu časti hrvatskih novinara i Zakonu o medijima, a onda i ostalim zakonima koji se odnose na maloljetnike, zabranjuje otkrivanje identiteta djeteta ako se time ugrožava njegova dobrobit.
O kršenju prava djece u medijima su se u više navrata očitovali i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i njegov zamjenik Dragan Novosel, podsjetivši da je Odbor za prava djeteta UN izaslanstvu Hrvatske još 2004. "izrazio zabrinutost zbog kršenja prava na privatnost u hrvatskim medijima".
U dopisu upućenom Hrvatskom novinarskom društvu (HND), Državno odvjetništvo upozorava da je Hrvatska dužna u listopadu 2008. Odboru za prava djeteta UN podnijeti detaljno izvješće o mjerama zaštite privatnosti djece u medijima.
Slično upozorenje uputile su u srpnju 2005. predsjednica Vijeća za djecu Jadranka Kosor, predsjednica Povjerenstva za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih Dorica Nikolić i tadašnja pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić prošlog je tjedna na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav upozorila da je njezin ured zaprimio niz pritužbi roditelja na agresivne reklame usmjerene djeci.
I ona je istaknula potrebu jače zaštite djece od agresivnog oglašavanja, koje može utjecati na psihofizičko stanje djece i koje ih izravno navodi na kupnju određenih proizvoda. Ocijenila je da treba razmisliti i o zabrani oglašavanja pornografskog materijala u javnim glasilima, a kao primjer neprimjerenog i neprihvatljivog oglašavanja navela je slučajeve kada se kraj dječjih rubrika oglašavaju komercijalne telefonske linije na kojima se nude seksualne usluge.