Oporbeni, uglavnom SDP-ovi članovi Odbora zamjerili su predloženom zakonu o tajnosti podataka da propisuje mogućnost da lokalne jedinice te pravne osobe s javnim ovlastima mogu javnosti zatajiti podatke vezane uz svoj rad, pravdajući to službenom tajnom.
Nenad Stazić (SDP) kazao je kako mogućnost da se ograniči objava nekih neklasificiranih podataka, dakle onih koji ne spadaju u stupnjeve tajnosti "vrlo tajno", "tajno", "povjerljivo" i "ograničeno", otvara prostor zlouporabi prava javnosti da ima uvid u rad lokalnih tijela.
Zakonu zamjera da ne propisuje tko i pod kojim uvjetima neku takvu informaciju može zatajiti javnosti te tko ga u tome nadzire.
"Po tome bilo koje lokalno tijelo može službenom tajnom proglasiti neki podatak o javnoj nabavi, čime se pruža mogućnost prikrivenog djelovanja u svrhe koje nisu časne i koje ovaj zakon ne bi smio štititi", rekao je Stazić.
I predsjednica Odbora Željka Antunović (SDP) smatra da se zakonom mora jasno propisati koji se podatak može proglasiti tajnim te otkloniti mogućnost proizvoljne odluke.
Kao primjere takvih proizvoljnih ocjena navela je odluku Vijeća za elektroničke medije da službenom tajnom proglasi ponude iz jednog javnog natječaja za dodjelu koncesija, te odluku dubrovačke gradonačelnice da tajnim proglasi ugovor o gradnji jednog javnog objekta u tom gradu.
Pomoćnik ministrice pravosuđa Velimir Čolović istaknuo je, pak, da je zakon usklađen sa standardima EU i NATO-a, da inspekcijski nadzor nad njegovom provedbom obavlja Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, što, po njegovu mišljenju, smanjuje mogućnost zlouporaba.
Isto mišljenje ima i Ivica Klem (HDZ), koji tvrdi kako nema osnova za sumnje da će lokalne jedinice kršiti zakon kako bi zaštitile pojedince, budući da, kako je rekao, i brojne ineteresne udruge stalno prate njihov rad.
Kako su četiri člana Odbora (tri SDP-ovca i jedan HSS-ovac) za glasovanja bila suzdržana, predloženi zakon o tajnosti podataka nije dobio pozitivno mišljenje Odbora.
Zbog SDP-ovih primjedbi da zakon o sustavu informacijske sigurnosti ne otklanja mogućnost da pojedina sigurnosno-obavještajna agencija može, kada i ako to hoće, nadzirati sva tijela koja raspolažu tajnim podacima, ni taj Vladin zakonski prijedlog Odbor nije prihvatio.
Protiv njega glasovala su dva člana Odbora (iz SDP-a), dva su bila suzdržana (SDP i HSS), dok su za njegovo prihvaćanje glasovala tri HDZ-ova člana.