Pristup informacijama, odnosno otvorenost vlasti, jedan je od osnovnih preduvjeta za sprječavanje korupcije, ali javnosti ne mogu biti dostupni podaci koji se tiču privatnosti i osobnog života ili državne i javne sigurnosti. Stoga je nužno uravnotežiti zakonske propise s tih područja, ustvrdio je dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar na okruglom stolu "Zaštita osobnih podataka i pravo na pristup informacijama".
Primjena Zakona o pristupu informacija dovela bi do većeg uključivanja građana u proces odlučivanja, povjerenja u institucije te do toga da umjesto skandala imamo sustav koji uredno funkcionira, smatra Kregar.
Predstavnici Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), ravnatelj Franjo Lacko i njegova zamjenica Vilena Gašparović govorili su o zakonskim ograničenjima i mogućnostima u kojima se mogu koristiti osobni podaci, poput jedinstvenog matičnog broja koji od posljednje promjene zakona bez dozvole građana mogu koristiti samo državna tijela.
Bez dozvole se ne smije, među ostalim, baratati niti podacima o zdravlju, obrazovanju, političkim stajalištima, vjerskim ili drugim uvjerenjima te spolnom životu.
Osoba koja povrijedi tajnost podataka može se novčano kazniti i s deset tisuća kuna, a pravna osoba s 20 do 40 tisuća.
Okrugli stol u povodu Dana zaštite osobnih podataka, 28. siječnja, u Europskom su domu organizirali AZOP i Vladin Ured za ljudska prava.