Hrvatska je u rujnu zatražila da joj se odobri status prijatelja suda u tim predmetima te predmetu "Prlić i drugi", smatrajući da će podnescima, koje bi sastavili pravni stručnjaci i povjesničari - prijatelji suda, osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužiteljstva iz optužnica u tim trima predmetima. Prema tim optužnicama, zločini u Hrvatskoj i BiH počinjeni su u okviru "udruženog zločinačkog pothvata" u kojemu je sudjelovao tadašnji državni i vojni vrh RH.
Raspravno vijeće Haškog suda u listopadu je odbilo zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status "prijatelja suda", najprije za u predmet "Prlić i drugi", a potom i u predmetu trojice hrvatskih generala, prihvativši argumente tužiteljstva koje je smatralo da bi Hrvatska u tom postupku imala pristranu ulogu, da su područja kojima se Hrvatska htjela baviti preširoka u odnosu na opseg optužnice i ne tiču se pravnih pitanja što je u nadležnosti prijatelja suda.
Hrvatska je potom Haškom sudu uputila zahtjeve za preispitivanjem odluka o odbijanju zahtjeva Vlade RH za utvrđivanjem statusa prijatelja suda u navedenim predmetima, ali je 13. prosinca Žalbeno vijeće Haškog suda odbacilo te zahtjeve, zaključivši da raspravna vijeća svojim odlukama o odbijanju dodjele statusa prijatelja suda Hrvatskoj nisu dovela u pitanje prava Hrvatske, jer pravila Haškog suda takva prava, koja bi omogućila državama da nude pomoć Sudu po vlastitu izboru, nisu ni predvidjela.
Isti visoki izvor iz Vlade je u subotu nadalje rekao kako je Vlada obrani hrvatskih generala ustupila zaključak sa sjednice tadašnje vlade (iz 1995.) kojom je predsjedao tadašnji premijer Nikica Valentić, o završetku vojno-redarstvene operacije Oluja, a čime se preciznije definira njezino trajanje.
Dužnosnici hrvatske Vlade još su tijekom prvog pokušaja da Hrvatska dobije status prijatelja suda najavili da će, ukoliko Haški sud odbije vladin zahtjev, sve materijale dostaviti obranama optuženih.
Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene tijekom i nakon operacije Oluja 1995. godine "u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata". General Gotovina optužen je u lipnju 2001., a generali Čermak i Markač u ožujku 2005. za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv krajinskih Srba tijekom i nakon operacije Oluja u ljeto i jesen 1995. Čermak i Markač su se odmah nakon objave optužnice dobrovoljno predali ICTY-u, koji ih je u prosincu 2005. pustio da na privremenoj slobodi u Hrvatskoj čekaju početak suđenja. Gotovina je nakon četiri i pol godine provedene u bijegu uhićen u Španjolskoj 7. prosinca 2005., a u pritvoru ICTY-a je od 10. prosinca 2005.