Nastupio je kritični trenutak za hrvatsko prijevozništvo, u kojemu prijevoznici moraju naći rješenje za sve strože ekološke zahtjeve Europske unije. Premalo je vremena, ocjenjuje Breglec, u kojemu bi prijevoznici trebali obnoviti svoj vozni park vozilima s normama euro 3, 4 i 5. Stoga, kaže, treba definirati hrvatska pregovaračka stajališta o tom pitanju, kako bi se eventualno ishodila izuzeća i odgode za hrvatske prijevoznike.
Kako je pojasnio, 2009. godine, kada je željeni rok za ulazak Hrvatske u EU, dozvole za međunarodni prijevoz Unija neće izdavati za euro 1 i euro 2 vozila, a takva vozila još uvijek dominiraju voznim parkom hrvatskih prijevoznika, dok se 2010. godine smanjuje kvota tih dozvola za euro 3 vozila.
"Stoga, hrvatskim prijevoznicima zvone zvona na uzbunu, pa moramo odlučiti hoćemo li tražiti odgodu, jer hrvatski prijevoznici ne mogu tempom obnove voznog parka slijediti ekološke zahtjeve EU-a", rekao je Breglec.
U studiji o stanju prijevozničke djelatnosti u Hrvatskoj, koju je predstavio Veselko Protega sa zagrebačkog Prometnog fakulteta, ističe se problem niske konkurentnosti hrvatskih prijevoznika, zbog troškova poslovanja koju su od 20 do 50 posto veći od troškova konkurencije iz okolnih zemalja.
Prema rezultatima studije, najveća konkurencija domaćim prijevoznicima su prijevoznici iz Slovenije i Bosne i Hercegovine koji obave ukupno 50 posto izvoznih prijevozničkih poslova za hrvatske tvrtke.
Protega tvrdi da prijevoznici iz zemalja s kojim Hrvatska ostvaruje najveću trgovinsku razmjenu, kao što su Italija, Njemačka i Austrija, nisu značajna konkurencija hrvatskim prijevoznicima, jer su naši prijevoznici jeftiniji.
Jedno od temeljnih pitanja za opstanak hrvatskog prijevozništva je regulacija kabotaže, odnosno liberalizacije hrvatskog prijevozničkog tržišta tako da strani prijevoznici mogu obavljati unutrašnji prijevoz u Hrvatskoj. U studiji Prometnog fakulteta, preporuča se potpuno otvaranje tržišta, ali uz istovremeno uklanjanje nelojalne konkurencije. U toj situaciji, pojašnjava Protega, propulzivni prijevoznici bi opstali na domaćem tržištu.
Da bio pak mogli poslovati na zajedničkom tržištu EU-a, nužno je njihovo okrupnjavanje i udruživanje, kako bi mogli konkurirati veće poslove.
Trenutno, po podacima iznesenim na današnjem skupu, prosječni hrvatski prijevoznik raspolaže sa dva i pol kamiona i ne može konkurirati za veće narudžbe.