Taj tekst, kako je rekao akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU-a, dugo se izrađivao u Razredu.
U tekstu je definiran hrvatski jezik, područje na kojem se prostire i s kim graniči. Govori se o hrvatskim narječjima s obzirom na standardni jezik i vrijeme kad je vladala trojezičnost i tropismenost, zatim o tradiciji uporabe latinskoga jezika, raspravlja o Bečkom dogovoru, kad je nastao hibridni naziv srpsko-hrvatski, o hrvatskim vukovcima, hrvatskom jeziku u jednoj i drugoj Jugoslaviji te svim mogućim posljedicama, o zavnohovskim pogledima na jezik, komunističkoj ideologiji i njezinim pogledima na jezik, o Novosadskom dogovoru i razgradnji toga dogovora, o Deklaraciji o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika, o početcima standardizacije hrvatskoga jezika i današnjem hrvatskom standardnom jeziku.
Šimunović ističe da je tekst napravljen po ugledu na slične koje imaju i druge velike europske akademije na svojim mrežnim stranicama.
Razred za filološke znanosti prijedlog teksta "Hrvatski jezik" prihvatio je 15. siječnja 2007., na dan kad je Hrvatsku priznala Europska unija.
"Tako smo obilježili petnaest godina kako smo postali gospodarima svojega jezika, da se ne moramo dogovarati ni s kim, jer je hrvatski jezik - jezik hrvatskoga naroda i hrvatskih građana", izjavio je Šimunović.
Predsjedništvo Akademije tekst "Hrvatski jezik" prihvatilo je jednoglasno na sjednici 24. siječnja.