Nakladnici toga vrijednoga izdanja su Erasmus naklada d.o.o., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Odjel za informatologiju i komunikologiju zadarskog Sveučilišta.
Urednik pretiska dr. Tihomil Maštrović podsjetio je da je Kraljski Dalmatin bio službeno glasilo dalmatinske vlade, pravno-političke novine koje su izlazile od 1806. do 1810. kao tjednik na osam stranica, dvostupačni i dvojezični, na talijanskom i na hrvatskom jeziku.
Kraljski Dalmatin je od 1. do 36. broja, od srpnja 1806. do rujna 1809., uređivao pisac i publicist Bartolomeo Benincasa, inače u doba francuske uprave glavar javne nastave u dalmatinskoj vladi u Zadru.
U uredničkim poslovima pomagao je i zamjenjivao ga istaknuti hrvatski intelektualac Zadranin Ivan Kreljanović Albioni, podsjetio je Maštrović. Do kraja izlaženja list je uređivao Nikola Dominik Budrović, dominikanac rodom iz Starog Grada na Hvaru.
Hrvatski članci u Kraljskom Dalmatinu uglavnom su prijevodi s talijanskog jezika, rekao je Maštrović dodajući da se već u prvom broju lista ističe da će 'talijansko skazanje' biti preneseno u 'slauni Arvazki jezik', i to ne samo za one koji ne znaju drugi jezik, nego i za one koji se radije služe 'svoim materinim govoregnem nego Talianskim'.
Prevoditelji su bili zadarski franjevci Andrija Kadčić, Paško Jukić i dominikanac Nikola Dominik Budrović koji je, osim redovitog prevođenja, u Kraljskom Dalmatinu objavio i neke svoje članke, istaknuo je Maštrović.
Tekstovi u Kraljskom Dalmatinu objavljivani su u tzv. dalmatinskom pravopisu i štokavskoj ikavici, dakle u onom pučkom govoru koji će upravo zbog svoje rasprostranjenosti, ali i tradicije, nepunih 40 godina poslije Ante Kuzmanić i zadarski jezikoslovni krug izabrati za jezik prvog preporoditeljskog lista u Dalmaciji-Zore dalmatinske, podsjetio je glavni urednik pretiska.
Izlazeći pune četiri godine i na hrvatskom jeziku, Kraljski Dalmatin je hrvatskom čovjeku pružio mogućnost da svoj jezik ne nalazi samo u pjesmaricama Andrije Kačića Miošića ili pak u vjerskim knjigama, nego da po njemu doznaje i one obavijesti iz zemlje i svijeta koje su dotad bile posredovane samo drugim jezicima: talijanskim, njemačkim ili pak francuskim, rekao je Maštrović.
Kraljski Dalmatin u povijesti hrvatskog novinstva važan je i po tome što je u njemu novinarsku djelatnost na svom jeziku ostvario prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović. U njemu je objavljena i prva novinska vijest na hrvatskom jeziku koja je stigla iz Dubrovnika u srpnju 1806. o oslobođenju opsade grada i radosti građana zbog toga.
U listu je objavljena i prva novinska recenzija Grammatice della lingue ilirice (Dubrovnik, 1806.) autora Franje Marije Appendinija.
Kraljski Dalmatin je čitan i u većinskom hrvatskom pučanstvu u pokrajini, a time što je djelotvorno rušio ukorijenjene predrasude o hrvatskom jeziku kao manje vrijednom, bez daljnjega je pridonio prosvjećivanju, ali i nacionalnom buđenju hrvatskog puka u Dalmaciji, zaključio je Maštrović.
O važnosti pretiska govorio je, u ime Erasmus naklade d.o.o., dr. Srećko Lipovčan.