VLADA PREDLAŽE ŠIROKE OVLASTI ZA USKOK

ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Nacrtom Vladinog prijedloga zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) taj bi Ured, kao posebna jedinica Državnog odvjetništva, imao široke ovlasti u borbi protiv te vrste kriminala na području čitave države.#L# U nadležnosti USKOK-a biti će kaznena djela zlouporabe u postupku stečaja, nelojalne konkurencije u vanjsko-trgovinskom poslovanju, zlouporabe obavljanja državne vlasti, protuzakonitog posredovanja, primanja i davanja mita, kao i udruživanja radi činjenja kaznenih djela. U radu USKOK-a predviđene su posebne mjere kao tajno praćenje i snimanja osoba izvan njihovog doma, simulirani otkup predmeta, te simulirano primanje i davanje mita. Kod djela organiziranog kriminala USKOK može zatražiti prisluškivanje telefona, nadzor i snimanje doma, kao i mreže u sustavima za elektronsku obradu podataka, uporabu prikrivenih istražitelja i pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje pravnih poslova. Te mjere mogu najduže trajati šest mjeseci, a za njihovo provođenje je zadužena policija koja na zahtjev USKOK-a o tome dostavlja posebna izvješća. USKOK će moći zadržati osumnjičenika 48 sati, dok u istražnim postupcima sveukupni pritvor može trajati 12 mjeseci, što je dvostruko duže nego u redovitom postupku. Na čelu USKOK-a bio bi državni odvjetnik-ravnatelj, imenovan od Glavnog državnog odvjetnika na razdoblje od četiri godine. Zbog specifičnosti rada USKOK-a i moguće izloženosti pritiscima, kandidat će trebati dati pismeni pristanak, kao i pristanak na sigurnosne provjere i izjavu o svojoj imovini. Uz ravnatelja i njegovih zamjenika iz redova Državnog odvjetništva, u USKOK-u će raditi i stručnjaci s područja kriminalistike. Sjedište USKOK-a bilo bi u Zagrebu, a u istražnim centrima zagrebačkog, splitskog, osječkog i riječkog županijskog suda osnovali bi se posebni istražni odjeli za procesuiranje kaznenih djela. USKOK će se sastojati od Odjela za istraživanje i dokumentaciju koji će prikupljati podatke i dokaze o korupciji i organiziranom kriminalu, Odjela za sprječavanje pojava korupcije i odnose s javnošću i Odjela tužitelja koji će predlagati provođenje istražnih radnji i usmjeravati rad policije i drugih državnih tijela, te surađivati u razmjeni podatka s drugim državama. Prema prijedlogu zakona ravnatelj policije imenovao bi najmanje dva policijska službenika na čiji bi se prijedlog ustrojio stručan tim u policiji za izvršavanje zahtjeva USKOK-a. Predloženim zakonom uređena su i neka pravila vezana za pokajnike i zaštićene svjedoke. Tako je predviđeno da se u roku od šest mjeseci nakon usvajanja Zakona o USKOK-u donese Zakon o zaštiti osoba kojim bi se utvrdio program zaštite svjedoka, ali i djelatnika USKOK-a, kao i mogućnost razmjene zaštićenih osoba sa drugim zemljama. Zaštićeni svjedoci, između ostalog, ne bi se pojavljivali na suđenju, već bi se čitao njihov iskaz pod pseudonimom. No, u takvim slučajevima presuda se ne bi mogla temeljiti samo na iskazima zaštićenih svjedoka. Kao još jedna bitna novina predlaže se prisilno oduzimanje sredstava, prihoda ili imovine stečene kaznenim djelima. Tako bi USKOK mogao "zamrznuti" tu imovinu do okončanja kaznenog postupka, a ako se dokaže krivnja optuženom bi se imovina oduzela. Njome bi se financirali programi zaštite svjedoka ili pokajnika. (Hina) nz so