ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici prihvatila paket antikorupcijskih akata u kojem su i Nacionalni program i Akcijski plan za borbu protiv korupcije.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici
prihvatila paket antikorupcijskih akata u kojem su i Nacionalni
program i Akcijski plan za borbu protiv korupcije. #L#
Premijer Ivica Račan vjeruje da se spomenutim paketom čini krupan,
ali samo prvi korak u borbi protiv korupcije i organiziranog
kriminala. Važno će, napominje, biti osigurati provedbu zakona.
Korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe javne ovlasti radi
osobnog dobitka, a procjene govore da je korupcija veliki problem
Hrvatske. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević primjetio je da je
slaba utjeha ako se kaže da je nešto napravljeno u zadnje dvije
godine. Hrvatska je prema CAPI indeksu Transparenty Internationala
poboljšala svoj položaj sa 74. na 51. mjestu liste od 90 zemalja.
Svjesna da u suzbijanju korupcije treba poduzeti složene mjere,
Vlada u Akcijskom planu utvrđuje osam skupina mjera, među kojima
je, i osnivanje Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta (USKOK).
Djelokrug i ovlasti tog tijela uređuju se zakonom čiji je prijedlog
danas upućen Saboru, a koji Ured definira kao posebnu ustrojstvenu
jedinicu Državnog odvjetništva kojom upravlja ravnatelj kojeg, uz
Vladinu suglasnost, na četiri godine imenuje glavni državni
odvjetnik.
Zakonski prijedlog o USKOK-u koji bi bio organiziran u četiri
najveća županijska suda, sadrži i odredbe o zaštiti svjedoka
(dopunjuje one iz ZKP-a), o pokajniku, posebno uređuje pitanje
imovine stečene organiziranim kriminalom. Ideja je, naime, da bi iz
oduzete imovine stečene organiziranim kriminalom, alimentirao
fond za zaštićene svjedoke i pokajnike.
Ministar policije Šime Lučin upozorava da su u ovom poslu važna
kadrovska rješenja. Stave li se na prava mjesta pravi ljudi
Nacionalni program i Akcijski plan trebali bi dati dobre rezultate,
drži Lučin.
S ciljem da onemogući sukob privatnog i javnog interesa kod
obnašanja javne dužnosti, Vlada je izradila zakonski prijedlog u
kojem ističe da dužnosnici ne smiju svoj privatni interes staviti
iznad javnog.
Krug dužnosnika na koje se zakon odnosi vrlo je širok - od
predsjednika Republike, saborskih zastupnika, članova Vlade i
zamjenika i pomoćnika ministara do župana i podžupana, zagrebačkog
gradonačelnika. Hoće li se taj krug i dalje širiti za sada nije
odlučeno, a stvar će biti jasnija nakon saborske rasprave.
Zamjenik premijera Goran Granić nije za proširenje kruga
dužnosnika u predloženom zakonu, ali drži, da ta rješenja treba
proširiti i na zaposlene u državnoj upravi, odnosno ugraditi ih u
zakon o državnim službenicima.
Predloženi zakon obvezao bi dužnosnike da u roku 30 dana od dana
preuzimanja dužnosti daju izvješća o imovini, stalnim ili
očekivanim prihodima, te o imovini bračnog druga i djece. Predlaže
se i da dužnosnici ne mogu primiti plaću prije nego što ispune tu
obvezu.
Vlada predlaže i da dužnosnik može za sebe zadržati samo dar
vrijedan do 500 kuna, vrijedniji od tog iznosa tretirali bi se kao
darovi države.
Predviđa se i osnivanje povjerenstva za odlučivanje o sukobu
interesa koje bi imalo sedam članova i to četiri iz reda saborskih
zastupnika i tri javna djelatnika.
U antikorupcijskom paketu je i novi zakon o Državnom odvjetništvu
koji je dijelom uvjetovan i nedavnim ustavnim promjenama. Slijedom
toga proširila bi se djelatnost Državnog odvjetništva, koje bi
pored kaznenog progona, dobilo i pravo poduzimanja pravnih radnji
radi zaštite državne imovine što sada obavlja Državno
pravobraniteljstvo. U ustroju Državnog odvjetništva zadržala bi se
tri stupnja - općinsko, županijsko te Državno odvjetništvo RH.
Unutar njih osnovali bi se posebni odjeli - za kaznene, te upravno-
građanske predmete.
Novina koju sadrži novi zakon odnosi se na način imenovanja
zamjenika državnih odvjetnika na svim razinama, a namjera je da se
to uredi na način sličan imenovanju sudaca. Zamjenici bi se prvi put
imenovali na pet godina, a bude li njihov rad uspješan idući put za
stalno.
Predloženi Zakon o Državnom odvjetništvu predviđa i osnivanje
posebnog tijela - Državnog odvjetničkog vijeća koje bi imalo 11
članova i koje bi provodilo postupak imenovanja zamjenika državnih
odvjetnika i odlučivalo o stegovnoj odgovornosti.
Politika Ministarstva branitelja je umjesto poticanja potrošnje
poticati zapošljavanje, poručio je ministar hrvatskih branitelja
Ivica Pančić, obrazlažući restrikcije carinskih i poreznih
olakšica pri uvozu automobila za branitelje, što bi se uredilo kroz
izmjene Zakona o pravima branitelja.
Pančić ističe, da bi 100 postotni hrvatski ratni vojni invalidi i
dalje, svakih sedam godina, imali pravo na osobni automobil od
Ministarstva. Pravo na uvoz automobila bez plaćanja carine,
trošarina i PDV-a u visini utvrđenog postotka invaliditeta imali bi
pak ratni vojni invalidi od 2. do 4. skupine oštećenja donjih
ekstremiteta.
Branitelji i članovi obitelji nestalih, zatočenih i poginulih
branitelja ne bi plaćali PDV-a kod kupnje domaćih strojeva i opreme
za gospodarsku i samostalnu djelatnost.
Izmjene Zakona o pravima branitelja idu u hitnu saborsku proceduru
a Vlada predlaže da se umjesto ranije planirano od 1. lipnja
primjenjuju od 1. svibnja. Ocijenjeno je naime, da bi to bilo
dovoljno vrijeme da oni koji su započeli postupak nabave automobila
po sadašnjim propisima završe taj posao bez štetnih posljedica.
Na Vladi se čuo i podatak da je lani po spomenutom Zakonu, dakle s
povlasticama, uvezeno roba u vrijednosti od 2,2 milijarde kuna od
čega se 90 posto odnosilo na automobile.
Temeljem Sporazuma Hrvatske i Izraela o ukidanju viza, potpisanog u
siječnju ove godine, vrlo skoro putovanja u Izrael do 90 dana bit će
moguća bez vize. Naime, Vlada je danas donijela Uredbu o objavi tog
sporazuma.
(Hina) bm/bn ds
(Hina) bm/bn ds