VLADA: O PROMJENAMA USTAVA, SPORAZUMU O PLAĆAMA, BORBI PROTIV

VLADA: O PROMJENAMA USTAVA, SPORAZUMU O PLAĆAMA, BORBI PROTIV KORUPCIJE Hrvatska je Vlada danas utvrdila Prijedlog sporazuma o politici plaća za razdoblje 2001. do 2003. te pozvala sindikate i poslodavce da mu pristupe i potpišu taj sporazum. Zamjenik premijera Goran Granić osobno se nada da će sindikati pristupiti sporazumu. "Nadam se da će sindikati pristupiti sporazumu i da ćemo u narednih petnaestak dana imati potpisan sporazum", kazao je Granić koji je u ime Vlade i ovlašten sporazum potpisati. Prema predloženom sporazumu, iako bi se masa bruto plaća u javnim poduzećima smanjila za 10 posto, a u državnim i javnim službama kretala u skladu s projekcijama državnog proračuna, pojedinačne neto plaće zaposlenika u ovoj se godini ne bi smanjivale. Za 2002. i 2003. rast bruto plaća vezivao bi se uz porast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tako bi se masa bruto plaća u državnim i javnim službama uvećala za 75 posto realnog rasta BDP-a, a u javnim i poduzećima u pretežnom državnom vlasništvu za 50 posto realnog rasta BDP-a. Prijelog sporazuma sa današnje će se sjednice Vlade uputiti sindikatima s prijedlogom da ga potpišu, a prihvaćanjem bi se stekli uvjeti za otpočinjanje procesa kolektivnog pregovaranja. U ovom trenutku, izvijestio je Granić, nije poznato da li će se sindikalne središnjice dogovoriti o zajedničkom činu potpisivanja ili će ga potpisivati prema pojedinačnim odlukama. "Mi smo spremni i za jednu i za drugu varijantu", kazao je zamjenik premijera. On je iznio i stav Vlade da svi koji prihvate sporazum, a gdje se Vlada pojavljuje kao poslodavac, mogu pristupitti kolektivnom pregovaranju. I uprave javnih poduzeća, nakon izjave sindikata da potpisuju sporazum, trebale bi pristupiti kolektivnom pregovaranju. U tvrtkama u kojima sindikati ne bi pristupili sporazumu ne preporuča se kolektivno pregovaranje, jer će uprave tih tvrtki morati voditi politiku plaća prema zaključku Vlade, poručuje Granić. Osim sindikata, Vlada je pozvala i poslodavce, odnosno Hrvatsku udrugu poslodavaca, te jedinice lokalne samouprave uključene u Savez gradova i općina da pristupe predloženom sporazumu. Dajući pozitivno mišljenje prijedlogu ustavnih promjena, hrvatska je Vlada danas predložila da se biračko pravo vezuje uz prebivalište, a ne kao što je predloženo uz ostvarivanje prava i obveza u Hrvatskoj, te da se prijedlogom ustavnog zakona za provedbu Ustava riješe uočena otvorena pitanja. Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava inicirala su 34 saborska zastupnika, a osnovni je razlog promjenama ukidanje Županijskog doma i definiranje glasovanja dijaspore. Ovo posljednje zastupnici su predložili urediti odredbom da opće i jednako biračko pravo imaju punoljetni hrvatski državljani koji svoja prava i obveze ostvaruju u Hrvatskoj. Vlada je pak ocijenila da bi preciznija formulacija bila da se opće i jednako biračko pravo odnosi na one koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Tada bi se to pravo uredilo preciznije i što se tiče njegove provedbene dimenzije, istaknuo je na današnjoj sjednici Vlade ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Hrvatska Vlada utvrdila je danas Nacionalni program i Akcijski plan za borbu protiv korupcije u kojem su utvrđene mjere za borbu protiv te pojave, nositelji mjera i rokovi u kojima će se provoditi. Vlada je istodobno prihvatila i paket od još nekoliko akata za borbu protiv korupcije. Među njima je i zakonski prijedlog o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), specijaliziranog tijela koje bi djelovalo kao posebna ustrojstvena jedinica Državnog odvjetništva. U tom je paketu i zakonski tekst koji bi trebao onemogućiti sukobe interesa u obnašanju javne dužnosti. Krug dužnosnika na koje bi se zakon odnosio dosta je širok, a dužnosnici bi ubuduće mogli za sebe zadržati samo darove vrijednosti do 500 kuna, ostali bi se tretirali kao darovi državi. Vlada je utvrdila i tekst novog zakona o Državnom odvjetništvu koji predviđa značajno proširenje djelokruga Državnog odvjetništva, pa bi ono ubuduće moglo poduzimati i pravne radnje radi zaštite imovine RH, što je sada djelokrug Državnog pravobraniteljstva. Predloženi zakon sadrži i novosti u pogledu imenovanja zamjenika državnih odvjetnika na svim razinama. Po uzoru na suce i oni bi se prvi put imenovali na pet godina, a budu li uspješni idući bi ih se put imenovalo za stalno. Sa današnje sjednice Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i Prijedlog izmjena zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.