DEN HAAG/ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - U vrlo opširnom protuispitivanju američke povjesničarke Audrey Budding, ekspertne svjedokinje tužiteljstva ICTY-a, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević optužio ju je u četvrtak na
svom suđenju u Den Haagu za minimaliziranje, selektiranje i iskrivljavanje srpske povijesti s ciljem dokazivanja "da su Srbi krivi za sve".
DEN HAAG/ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - U vrlo opširnom
protuispitivanju američke povjesničarke Audrey Budding,
ekspertne svjedokinje tužiteljstva ICTY-a, bivši jugoslavenski
predsjednik Slobodan Milošević optužio ju je u četvrtak na svom
suđenju u Den Haagu za minimaliziranje, selektiranje i
iskrivljavanje srpske povijesti s ciljem dokazivanja "da su Srbi
krivi za sve".#L#
"Gospođo Budding, vi cijelo vrijeme selekcijom činjenica tvrdite
da su Srbi krivi za baš sve", rekao je Milošević na kraju
protuispitivanja i odmah zaradio prijekor predsjedavajućeg suca
Richarda Maya.
Audrey Budding američka je povjesničarka s harvardskim doktoratom
na temu srpskog nacionalnog pitanja, a po narudžbi haškog
tužiteljstva izradila je studiju "Srpski nacionalizam u 20.
stoljeću".
Milošević je svoje protuispitivanje u četvrtak ujutro nastavio
čuđenjem kako je Budding korjene događanja koncem 20. stoljeća
uspjela pronaći u srpskom nacionalizmu iz sredine 19. stoljeća.
"Sredinom 19. stoljeća javlja se ideja okupljanja svih srpskih
zemalja u jednu cjelinu (Ilija Garašanin, "Načertanije"), a
poveznica je što se 80-ih godina 20. stoljeća javljaju srpske
pretenzije na iste teritorije", odgovorila je Budding.
Sljedeća Miloševićeva primjedba odnosila se na korištenje izvora u
izradi studije. On naime smatra da se Budding previše oslanjala na
strane povjedničare, uključujući i Ivu Banca, a premalo na srpske
poput Viktora Novaka, Milorada Ekmečića ii Čede Popova. Budding mu
je odgovrila da se navedinima, istina, nije koristila, ali je to
činila s nekim drugim istaknutim srpskim historiografima.
Milošević je zatim upitao stručnu svjedokinju zašto je u svojoj
studiji govorila o caru Dušanu, a zatim preskočila čitavih pet
stoljeća srpske povijesti, ne spomenuvši uopće značajan "doprinos
Srba u borbi protiv Turaka i njezinom značaju za cijelu Europu",
nazvavši to primijerom "selektivne analize". Budding je odgovorila
da je tužiteljstvo naručilo studiju na 50 stranica i da nije imala
prostora.
Činjenicu da je prvi i drugi srpski ustanak protiv Turaka nazvala
"pobunama", Milošević je ocijenio "minimaliziranjem srpske
narodne i socijalne revolucije protiv Turaka, kao jedne u nizu
građanskih revolucija u Europi".
Bivši jugoslavenski predsjednik je, zatim, američkoj
povjesničarki zamjerio i "zamjenu teza" jer je oslobađanja srpskih
područja od Turaka u 19. stoljeću i tijekom Balkanskih ratova
nazvala "osvajanjima".
Milošević je također izjavio da je Garašaninovo "Načertanije" bilo
rezultat britanske i francuske politike prvog dijela 19. stoljeća,
a da su propagandu da se radi o velikosrpskom projektu započeli neki
njemački i hrvatski povjesničari (Jaroslav Šidak i Petar Šimunić)
između dva svjetska rata. Ustvrdio je da ideju jugoslavenstva u 19.
stoljeću nisu širili samo hrvatski intelektualci već i srpski
vladari (knez Mihajlo Obrenović).
Milošević je američku povjesničarku upitao zašto Nišku deklaraciju
1914. godine Nikole Pašića i regenta Aleksandra Karađorđevića
smatra širenjem velikosrpske ideje. Budding mu je odgovorila da
smatra da oni nisu radili razliku između stvaranja jugoslavenske
države i velike Srbije.
Također joj je uputio zamjerku što je umanjila ukupan broj žrtava u
Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji (Milošević 1.7 milijuna,
Budding oko milijun) i broj srpskih žrtava u Jasenovcu (Milošević
700.000, Budding 300.000). Upitao ju je i zašto smatra da je ustaška
emigracija bila minorna grupa, kada su uspjeli organizirati
fašističku državu, njome vladati četiri godine i počiniti genocid
nad Srbima. "Zato jer su došli na vlast uz ogromnu pomoć Nijemaca i
Talijana, a nisu uopće uspjeli imati kontrolu nad velikim dijelom
teritorija", odgovorila je Budding.
Iako su ga suci upozoravali da troši previše vremena na činjenice iz
dalje povijesti, Milošević se nije previše obazirao i nije stigao
protuispitati navode američke povjesničarke iz nedavne povijesti.
Dodatno vrijeme mu nije odobreno, što je Milošević nazvao
"nasiljem" i suđenjem u kojem je "najbitniji faktor sat".
Tužiteljstvo je zatim izvelo svjedoka Stanka Erstića, Hrvata iz
sela Medveđa, na granici općina Obrovac i Benkovac. Erstić
djelomično svjedoči uz pravilo 92-bis što znači da će raspravno
vijeće prihvatiti dijelove njegova svjedočenja u obliku pisane
izjave.
Tako je tužiteljica pročitala da je u njegovom selu, u kojem je
prije rata živjelo miješano stanovništvo, postojao kafić u kojem je
nakon referenduma o hrvatskoj nezavisnosti izvješen natpis da je
Hrvatima i psima ulaz zabranjen. Erstića su u listopadu 1992. u
njegovu selu zarobili 'martićevci' i držali ga mjesec dana u
zatvoru u Kninu. Tamo je bio premlaćen i slomljena su mu dva rebra.
Erstić je usmeno posvjedočio da je krugu zatvora vidio Ratka
Mladića, Milana Martića, kapetana Dragana i rezerviste JNA.
Svoje će svjedočenje ovaj zidar iz Medveđe nastaviti u petak.
(Hina) dj dv
(Hina) dj dv