DEN HAAG/ZAGREB, 15. srpnja (Hina)- Bivšeg člana predsjedništva BiH Stjepana Kljujića, koji je u utorak svjedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), optuženi je okrivio da se i sam zalagao za podjelu BiH,
citirajući njegovu čestitku čelništvu Herceg Bosne.
DEN HAAG/ZAGREB, 15. srpnja (Hina)- Bivšeg člana predsjedništva
BiH Stjepana Kljujića, koji je u utorak svjedočio na suđenju
Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), optuženi je okrivio
da se i sam zalagao za podjelu BiH, citirajući njegovu čestitku
čelništvu Herceg Bosne.#L#
Kljujić je prethodno, u glavnom dijelu ispitivanja, kao
zagovornike politike podjele BiH označio bivšeg predsjednika SRJ
Miloševića i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
"Čestitali ste Herceg Bosni ako mirnim putem uspije pripojiti
zapadnu Hercegovinu Hrvatskoj i govorili da Banovina Hrvatska
predstavlja crtu hrvatskih interesa na ovim prostorima", rekao je
Milošević.
Citirao je prosvjed SDP BiH zbog tog postupka Kljujića, člana
Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH od 1990. do 1992.
Kljujić je odgovorio da su to insinuacije i da je SDP bio vrlo
kritičan prema njemu i optuživao ga da po mišljenje ide u Zagreb.
Pobijajaući tvrdnje da je u Karađorđevu s Tuđmanom dogovarao
podjelu BiH, Milošević je citirao transkript razgovora hrvatskog
predsjednika sa suradnicima iz 1997. u kojem Tuđman govori da se s
Miloševićem sastao samo dva puta bilateralno i jednom zajedno s
Alijom Izetbegovićem, te da nikada nije bilo govora o podjeli BiH.
Kljujić je rekao kako je "Hrvoje Šarinić to potvrdio u svojoj
knjizi", a Milošević uzvratio da će Šarinić o tome sam svjedočiti.
Svjedok je naglasio kako mu Tuđman nikada nije rekao da je u
Karađorđevu s optuženim dogovarao podjelu BiH, već mu je jedino
rekao da je "od Miloševića dobio Cazinsku krajinu".
Kao potvrdu suradnje službenog Zagreba s bosanskim Srbima, svjedok
je naveo tajni sastanak Mate Bobana i Radovana Karadžića u Grazu u
svibnju 1992., ustvrdivši kako je "osovina Boban-Karadžić nanijela
puno štete hrvatskom narodu i BiH".
Milošević je ospravao vjerodostojnost svjedoka tvrdeći da se on
javno zalagao za suverenu BiH, a tajno radio na pripajanju njezinog
teritorija Hrvatskoj. Kljujić je to negirao ponavljajući da se
"oduvijek zalagao za cjelovitu BiH i ravnopravnost tri naroda".
Milošević je također dokazivao ovisnost HDZ-a BiH o matičnom HDZ-u,
citirajući izvadak iz svjedočenja hrvatskog predsjednika Stjepana
Mesića pred ICTY-em.
"Mesić je rekao da je u formalnom smislu HDZ BiH bio odvojen, ali u
stvarnosti su sve odluke donošene u Zagrebu", kazao je optuženi.
"Ne dok sam ja bio predsjednik HDZ-a", odvratio je Kljujić na što je
Milošević upitao "dakle Mesić ne govori istinu?", što je sudac
Richard May ocijenio komentarom.
Optuženi je posebno inzistirao na pitanjima o muslimansko-
hrvatskom sukobu u BiH 1992/93. i angažiranju mudžahedina i
Hrvatske vojske u njemu. Pritom je citirao podatke obavještajnih
službi RH o pokoljima hrvatskih civila u BiH, pismo Izebegovića
šefu njemačke diplomacije Klausu Kinkelu i druge dokumente.
U pismu Izetbegović navodi kako je u BiH šest hrvatskih brigada, da
su gradovi srednje Bosne etnički očišćeni od Muslimana te da
časnici HV-a zapovijedaju HVO-om.
Kljujić je rekao kako ne može potvrditi te navode jer tada nije bio
na dužnosti, dodajući da je etničkog čišćenja bilo s obje strane.
"Dovođenje mudžahedina nanijelo je veliku štetu višenacionalnom
sastavu Armije BiH, a oni su korišteni jedino u sukobu s hrvatskim
snagama", kazao je.
Milošević je također iznio dokumente o naoružavanju Muslimana i
Hrvata u BiH iz jeseni 1991., kao dokaz njihovih priprema za rat, te
o logorima u BiH u kojima su bili srpski civili.
Tužitelj Geoffrey Nice je na kraju svjedočenje konstatirao da je
optužba uz Kljujićev iskaz uvela "jako malo dokaznih predmeta".
Kljujić je uoči iskaza preslušao tonske zapise Tužiteljstva s
prisluškivanim razgovorima tadašnjih srpskih dužnosnika i
identificirao glasove Miloševića, Karadžića, Momčila Krajišnika,
Biljane Plavšić, Borisava Jovića, Branka Kostića i drugih.
Uz transkripte razgovora Kljujić je dopisao i komentare s opisom
konteksta u kojima su vođeni. Članovi sudskog vijeća osporili su
dokaznu vrijednost tih komentara, a optuženi je rekao da "osporava
sve snimke dok im se stručno ne utvrdi autentičnost".
Transkripti razgovora, po odluci raspravnog vijeća, neće biti
uvedeni u dokazni materijal dok o podrijetlu snimaka iskaz ne daju
drugi svjedoci.
(Hina) dh dv
(Hina) dh dv