DEN HAAG/ZAGREB, 15. srpnja (Hina)- Nekadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić u utorak je na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću svjedočio o srpskoj agresiji na BiH i pokušajima podjele BiH koju su, kako je rekao,
zagovarali optuženi Milošević i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
DEN HAAG/ZAGREB, 15. srpnja (Hina)- Nekadašnji hrvatski član
Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić u utorak je na haškom suđenju
Slobodanu Miloševiću svjedočio o srpskoj agresiji na BiH i
pokušajima podjele BiH koju su, kako je rekao, zagovarali optuženi
Milošević i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.#L#
Kljujić, koji je kao predsjednik HDZ-a BiH bio član državnog
Predsjedništva od studenog 1990. do studenog 1992., svjedočio je o
svojem razlazu s Tuđmanom zbog protivljenja ideji podjele BiH,
nakon čega je smijenjen u HDZ-u i Predsjedništvu.
Na pitanje tužitelja Geoffreya Nicea je li mu Tuđman ikada govorio o
svojim sastancima s Miloševićem u Karađorđevu, na kojima je navodno
dogovarana podjela BiH, svjedok je odgovorio niječno.
"Ne, Tuđman je znao da ja nastupam kao bosanskogercegovački patriot
i integralist i da sam protiv podjele BiH. Tuđman mi je jedino rekao
da je od Miloševića dobio Cazinsku krajinu", rekao je Kljujić.
"Rekao sam, gospodine predsjedniče to bi bilo isto kao da ja vama
poklonim Sardiniju i Siciliju jer to nije ni vaš ni Miloševićev
teritorij", svjedočio je Kljujić pred ICTY-em.
Za optuženog bivšeg predsjednika SRJ rekao je kako mu je on u pauzi
sastanka vodstava Srbije i BiH 22. siječnja 1991. u Beogradu nudio
pripojenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.
"Rekao mi je kako razumije želju naroda zapadne Hercegovine da se
priključi Hrvatskoj" i naveo općine na koje se to odnosi, kazao je.
Kljujić je komentirao kako je to bio "stalni trik srpske strane kako
bi se manjem dijelu Hrvata u BiH dalo priključenje" s, kako je
rekao, "minornim teritorijem". Dodao je kako taj trik i "danas ima
teške posljedice jer dio hrvatskog naroda vjeruje u tu mogućnost".
Rekao je kako je tada Miloševiću odgovorio "a vama treba ostati
cijela ostala BiH" te se poslužio bosanskim humorom i pokazao mu
tzv. "bosanski grb".
Opisao je i kako je Tuđman inzistirao da on pregovara s Radovanom
Karadžićem i vodstvom SDS-a u jesen '91. dok je "Hrvatska gorila".
Kljujić je rekao da bosanski Srbi "nisu željeli BiH a Hrvatsku nisu
priznavali" pa je na sastanku s njihovim vodstvom krajem rujna '91.
zatražio da priznaju RH u AVNOJ-evskim granicama.
"Njihova reakcija bila je užasna, rekli su da to nikada neće
prihvatiti", rekao je Kljujić, dodajući kako je i Tuđman reagirao
istovjetno jer "ono što on pregovara na višoj razini još ne dolazi
do bosanskih Srba".
Kljujić je rekao da su bosanski Srbi kasnije surađivali s
"prosrpskim lobijem u HDZ-u BiH", dodajući kako je "s početkom
agresije na BiH ta suradnja počela dobijati optimalne domete".
Govorio je i o povlačenju bosanskih Srba iz predsjedništva i
skupštine BiH, i proglašenju ujedinjenja sa "srpskom krajinom" u RH
u lipnju 1991., što je, po njemu, bilo "rušenje suvereniteta BiH i
RH i prvi korak prema ujedinjenju svih srpskih zemalja".
Kljujić je opisao i nastojanja Beograda da privoli Aliju
Izetbegovića i Muslimane na ostanak u krnjoj Jugoslaviji, a za
Fikreta Abdića rekao je da je bio "srpski igrač".
Svjedočio je i o blokadi i granatiranju Sarajeva koje je trajalo 44
mjeseca. Kljujića u nastavku iskaza ispituje optuženi Milošević.
(Hina) dh br
(Hina) dh br