"Obrana će pred vijećem izvesti takve dokaze da nećete imati izbora i morat ćete osloboditi od svih optužbi generala Hadžihasanovića", najavio je u uvodnoj riječi njegov odvjetnik Stephane Bourgon.
Rekao je da će obrana izvesti najmanje 70 svjedoka koji će sucima objasniti širi povijesni, politički i vojni aspekt sukoba, posebno ulogu Vance-Owenova plana, što su tužitelji propustili učiniti.
Ti će svjedoci, po Burgonu, dokazati da je Hadžihasanović "postupao kao odgovoran zapovjednik i da je poduzeo sve mjere koje je trebao da bi spriječio kršenje humanitarnog prava".
Kanadski odvjetnik Bourgon, ocjenio da su teze optužnice "loše i slabe" a nedostaci dokaza koje su izneseni dovoljni da utječu na krajni ishod suđenja, posebno činjenični nedostaci vezani za idenitet počinitelja kaznenih djela i njihovih postrojbi.
Ukazao je na povezanost optužnice Hadžihasanovića i Kubure s onom protiv Tihomira Blaškića i Darija Kordića, nazivajući ih licem i naličjem istih ratnih zbivanja u srednjoj Bosni. Pritom je citirao dio uvodne riječi optužbe sa suđenja Blaškiću 1997. prema kojoj su "snage HVO-a etnički očistile dijelove srednje Bosne 1993. koristeći u napadima na bošnjačka sela i civile metode koje ni jedan odgovorni zapovjednik ne bi prihvatio".
Mnoge od zločina za koje se u optužnici tereti 3. korpus ABiH počinili su mudžahedini, rekao je Bourgon, navodeći kao primjer zločine u selima Miletići, Maline i Orašac.
"Mudžahedini su učinili više zla nego dobra 3. korpusu, a propaganda HVO-a koristila ih je da ocrni Armiju BiH", rekao je.
Generala Hadžihasanovića (54), tada zapovjednika 3. korpusa Armije BiH, optužnica tereti po zapovjednoj odgovornosti u sedam točaka za kršenja ratnog prava i običaja zbog ubojstava, okrutnog postupanja, prisilnog rada, uzimanja talaca, bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela, pljačku imovine i uništavanje vjerskih ustanova. Kuburu (40), načelnika štaba i dozapovjednika 7. muslimanske brdske brigade iz sastava 3. korpusa, tereti se po zapovjednoj odgovornosti u šest točaka pod istim optužbama, izuzev one za uništavanje crkava.
U optužnici se navodi da su tijekom oružanog sukoba Armije BIH s Hrvatskim vijećem obrane (HVO) i Hrvatskom vojskom (HV) u proljeće i ljeto 1993., snage 3. korpusa izvele niz napada na gradove i sela u općinama Zenica, Travnik i Kakanj u kojima je ubijeno najmanje 200 civila, bosanskih Hrvata i Srba, a puno više ih je ranjeno. U nizu slučajeva snage ABiH ubile su vojnike HVO-a koji su se predali.
Kada je riječ o konkretnim zločinima Hadžihasanovića se tereti za ubojstva šest zarobljenih vojnika HVO-a i jednog civila u selu Dusina, općina Zenica, 26. siječnja 93., za ubojstva četiri zarobljenika iz redova HVO-a u selu Miletići, općina Travnik, 24. travnja 93. i za pokolj 30-ak hrvatskih civila i zarobljenih pripadnika HVO-a u travničkom selu Malina/Bikoši 8. lipnja 93.
Kuburu optužnica tereti za napade na Miletiće i Malina/Bikoš.
Obojica su optuženi za nezakonito pritvaranje i malteretiranje zatočenika u improviziranim logorima i zatvorima ABiH u općinama Zenica, Travnik, Bugojno, Kakanj i Vareš.
Među ostalim tereti ih se i za lišavanje života petorice zatočenika od kojih su četiri pripadnika HVO-a premlaćena na smrt a bosanski Srbin Dragan Popović likvidiran je na način na koji danas završava većina stranaca otetih u Iraku - ritualnim odrubljivanjem glave.
To su, prema optužnici, 20. listopada 1993. u logoru Orašac učinili mudžahedini podređeni Operativnoj skupini Bosanska Krajina, iz sastava 3. korpusa ABiH.
Suđenje Hadžihasanoviću i Kuburi počelo je 2. prosinca 2003. Tužitelji su u 29 tjedana izveli 87 svjedoka, a dokazni postupak završili su 23. srpnja.
Trećeoptuženi u istom predmetu, Mehmed Alagić, zapovjednik OS Bosanska Krajina, preminuo je 7. ožujka 2003. dok je na slobodi čekao početak suđenja.