"Optuženik je prebačen u pritvorsku jedinicu ICTY-a", kazao je Landale za Hinu u telefonskom razgovoru iz Haaga, dodajući da je Beara u pritvor stigao nešto nakon ponoći.
O terminu njegovog prvog pojavljivanja pred sucima kako bi se izjasnio o krivnji, bit će odlučeno u ponedjeljak, dodao je.
Vlasti u Beogradu u subotu navečer su priopćile da se Beara dobrovoljno predao te da je u njegovoj pratnji u Haag otputovao i srbijanski ministar pravosuđa Zoran Stojković, no glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann je izjavila da je Beara uhićen.
"On je uhićen, ali kod uhićenja nije pružio otpor i pristao je da odmah bude izručen u Haag", rekla je u telefonskoj izjavi Hartmann.
Glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte u svom će obraćanju ministrima vanjskih poslova EU u ponedjeljak govoriti i o okolnostima prebacivanja Beare u Haag, najavila je Hartmann.
Glasnogovornik ICTY-a Landale je izjavio da ne može reći je li Beara uhićen ili se predao, napominjući kako će to biti bitno kada se bude odlučivalo o njegovu zahtjevu za oslobađanje iz pritvora.
Srbijanski ministar Stojković, izjavio je za RTV Srbije da je Bearin jedini uvjet za predaju bilo da ga u Haag prati visoki vladin dužnosnik i članovi obitelji. Kako se neslužbeno saznaje, u zrakoplovu su uz Stojkovića, bili i Bearina supruga i sin.
Ljubišu Bearu, rođenog 1939. u Sarajevu, optužnica podignuta 26. ožujka 2002. tereti u šest točaka za genocid ili suučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubojstva, progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i nasilno premještanje bošnjačkog stanovništva Srebrenice od 12. do 19. srpnja 1995. godine.
U vrijeme na koje se odnosi optužnica, pukovnik Beara bio je načelnik za sigurnost glavnog stožera Vojske Republike Srpske (VRS), među inim, odgovoran za zarobljene Bošnjake iz Srebrenice.
U optužnici se navodi da je bio "član i ključni sudionik udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bilo prisilno premjestiti žene i djecu iz srebreničke enklave u Kladanj, 12. i 13. srpnja 1995., te zarobiti, zatočiti, strijeljanjem pogubiti, pokopati i nanovo zakopati tisuće Bošnjaka, muškaraca i mladića od 16 do 60 godina".
Prema optužnici, u tim je danima ubijeno više od 7.000 zarobljenih Bošnjaka što predstavlja najteži ratni zločin u Europi nakon II. svjetskog rata.
Bearu su kao jednog od ključnih sudionika likvidacija srebreničkih Bošnjaka označili bivši dužniosnici bosanskih Srba Momir Nikolić i Miroslav Deronjić, koje je nakon priznanja krivnje ICTY osudio na 27, odnosno na 10 godina zatvora.
Za genocid u Srebrenici, ICTY je kao suučesnike u udruženom zločinačkom pothvatu optužio i bivšeg političkog i vojnog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića, te oficire VRS Vinka Pandurevića, Dragu Nikolića, Vujadina Popovića i Ljubišu Borovčanina, koji su još uvijek na slobodi.