LJUBLJANA,21. travnja 2004.(Hina) - Je li i Hrvate uhvatila manija zaštite autohtonih biljnih vrsta s nekoliko godina zakašnjenja u odnosu na sjeverozapadne susjede, pa su istarske divlje šparoge zabranili brati Slovencima i
Talijanima koji rado dolaze u hrvatsku Istru?
LJUBLJANA,21. travnja 2004.(Hina) - Je li i Hrvate uhvatila manija
zaštite autohtonih biljnih vrsta s nekoliko godina zakašnjenja u
odnosu na sjeverozapadne susjede, pa su istarske divlje šparoge
zabranili brati Slovencima i Talijanima koji rado dolaze u hrvatsku
Istru? #L#
Nakon što su o zabrani branja šparoga pisali mariborski dnevnik
"Večer" i ljubljanski "Dnevnik", o tome je u srijedu i "Delo" objavilo
članak pod naslovom "Hrvati zaštitili svoje šparoge pred strancima".
Stranac koji sada, kada je počela sezona sakupljanja divljih šparoga u
Istri, ne zna za nove zakonske odredbe, riskira 10 do 25 tisuća eura
kazne, a među onima koji su ih rado brali ima puno Slovenaca i
Talijana, piše dopisnik "Dela" iz slovenskog primorja Boris Šuligoj.
Istina je da zakonska zaštita nije diskriminirajuća jer i Hrvati
šparoge smiju brati samo uz dozvolu i u ograničenim količinama - jedan
kilogram na dan, ali novi je propis prestrašio one koji do sada nisu
razmišljali da, vozeći šparoge preko granice, čine prekršaj.
"Tko želi šparoge sada prenijeti preko granice u Sloveniju, mora
imati račun da ih je kupio ili dozvolu. Kad Talijani doznaju za tu
hrvatsku zabranu, vjerojatno će šparoge radije kupiti ili brati u
Sloveniji, gdje ih također ima, a dozvola nije potrebna", piše Boris
Šuligoj, dodajući da je sakupljanje šparoga pravi nacionalni sport u
mnogim krajevima, a osobito u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.
Zaštitari prirode doduše tvrde da branje divljih šparoga ne škodi
okolišu, naprotiv korisno je za prirodu kako se guštara u šumi ne bi
previše razrasla.
List podsjeća da je sakupljanje šparoga uz hrvatsku obalu i na
otocima nacionalni šport, te da sličan šport imaju i Slovenci koji
masovno traže gljive u svojim šumama. Slovenci su prije nekoliko
godina prihvatili i poseban zakon o zaštiti autohtonih slovenskih
gljiva po kojemu stranci ne smiju brati slovenske gljive bez dozvole.
No, i u ovom slučaju zabranu je bilo teško nadzirati iako je zakon
donio i neke pametne odredbe, primjerice da se smije nabrati najviše
jedan kilogram gljiva po osobi, da gljive treba očistiti od micelija
već u šumi, kako bi sljedeće sezone niknule nove. Donošenje zakona
bilo je potaknuto lažnim senzacionalističkim vijestima kako Talijani
masovno dolaze u slovenske šume i odnose tone kvalitetnih vrganja za
svoju prehrambenu industriju i tršćanske picerije.
(Hina) xfl ybs
(Hina) xfl ybs