ZAGREB, 9. travnja 2004. (Hina) - Hrvatska seljačka stranka (HSS) pozvala je danas Vladu i mjerodavna ministarstva poljoprivrede i zdravstva te njihove inspekcijske službe da zbog sumnja u GMO (genetski modificirane organizme) provedu
laboratorijsku analizu sjemena za sjetvu koje je, kako tvrde, na hrvatsko tržište došlo iz uvoza.
ZAGREB, 9. travnja 2004. (Hina) - Hrvatska seljačka stranka (HSS)
pozvala je danas Vladu i mjerodavna ministarstva poljoprivrede i
zdravstva te njihove inspekcijske službe da zbog sumnja u GMO
(genetski modificirane organizme) provedu laboratorijsku analizu
sjemena za sjetvu koje je, kako tvrde, na hrvatsko tržište došlo iz
uvoza. #L#
Taj se zahtjev temelji na zakonskim propisima, poglavito Zakonu o
zaštiti prirode, koji zabranjuju sjetvu genetski modificirana (GM)
sjemena, a također i naše određenje da želimo biti "GMO free Country"
(zemlja bez GMO-a), rekla je na današnjoj konferenciji za novinare
potpredsjednica Stručnog vijeća HSS-a za ekologiju i GMO i
glasnogovornica HSS-a Marijana Petir.
Kako Hrvatska još ima svoje autohtono sjeme i svoj razvoj želi
temeljiti na domaćoj proizvodnji, nužno je znati kakvo to sjeme danas
sijemo, rekla je Petir, istaknuvši kako je dokazano da sijanje genski
preinačena sjemena šteti biološkoj raznolikosti.
Naglasila je kako je tu analizu to više potrebno provesti i zbog
činjenice da je tvrtka Pioneer, najveći opskrbljivač sjemenom
hibridnog kukuruza, još 2000. javno obznanila da je oko 15 posto
njihova sjemena sijana u Europi onečišćeno GMO-om.
Dodala je da HSS-ov zahtjev nije upućen niti protiv tvrtke Pioneer,
niti protiv bilo koje druge tvrtke, nego da na temelju Protokola o
biološkoj sigurnosti i određenih mjera predostrožnosti žele biti
sigurni što će hrvatski poljoprivrednici sijati. Rekla je kako je
Vladin posao brinuti se za nacionalne interese i biološku sigurnost
zemlje pa zato smatraju da je takva analiza potrebna.
Profesor na Visokom gospodarskom učilištu i oplemenjivač bilja dr.
Marijan Jošt rekao je kako za koji dan u Hrvatskoj počinje sjetva
kukuruza, da spremno čeka blizu 9000 tona hibridnog sjemena, dostatna
za sjetvu na oko 400.000 hektara. Od toga na Pioneerove hibride,
tvrdi, otpada 3250 tona, od kojih je oko 950 tona iz prošle godine
uvezeno sjeme (nezasijano, iz skladišta), a ostalo je proizvedeno u
Hrvatskoj. Jošt je rekao kako je prijeporno upravo tih 950 tona
uvezena sjemena koje je u skladištu ostalo od prošle godine, jer je to
sjeme, kako tvrdi, predeklarirano, tako da se ne zna o kakvu je
sjemenju riječ, odnosno ima li ili nema GMO-a. Tom količinom može se
zasijati blizu 45.000 hektara.
Jošt zato smatra da treba ispitati čistoću sjemena, kako se Hrvatskoj
ne bi dogodilo ono što se dogodilo drugim europskim zemljama - da mora
preorati polja kad se zbog poštivanja zakona potvrdi onečišćenje. Jošt
je rekao da je 2000. Pioneerovo priznanje izazvalo uzbunu u Švedskoj,
Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji u kojima su tisuće hektara
bile zasijane sjemenom uljane repice podrijetlom iz Kanade. Nakon
sjetve utvrđeno je da je sjeme onečišćeno GM-repicom, a distributer
sjemenja, korporacija Advanta, priznala je da već dvije godine prodaje
nečisto sjeme.
Zbog zabrane sijanja genski preinačena sjemena, koja je tada bila na
snazi u EU, farmeri su morali preorati svoja polja, a šteta im je
nadoknađena, rekao je Jošt.
(Hina) xbma yaz
(Hina) xbma yaz