HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED BROJ 356 POSLOVNI PREGLEDbroj 35627. veljače - 02. ožujka 2004. SADRŽAJ:HRVATSKI SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2004.MEĐU 14 NAMIRNICA SAMO JEDNA IMA VIŠE OD DOZVOLJENIH 1
POSTO GMO-ANVK: PREPORUKE ZA KONKURENTNOST SU MJERE KOJE POZIVAJU NA PROMJENEUSKORO RADNA SKUPINA ZA PRIMJENU MJERA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTIČOVIĆ O MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTUVLADA UTVRDILA POPIS TVRTKI OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESAVLADA IMENOVALA ČLANOVE NO VJESNIKA I SLOBODNE DALMACIJEUSKORO POČETAK IZGRADNJE AUTO-CESTE ZAGREB-SISAKBABIĆ: HRVATSKA GODIŠNJE ZA INVESTICIJE TREBA 7 POSTO BDP-aPREDSTAVLJEN PROJEKT O FINANCIJSKOJ KONTROLI I REVIZIJI U JAVNOM SEKTORUINDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU 0,2 POSTO MANJA POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 52,6 POSTODZS: U 2002. U HRVATSKOJ 18 POSTO SIROMAŠNIHD&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE OSTAJE NEPROMIJENJENPROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.045 KUNA; ZA 2003. GODINU 3.940
POSLOVNI PREGLED
broj 356
27. veljače - 02. ožujka 2004.
SADRŽAJ:
HRVATSKI SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2004.
MEĐU 14 NAMIRNICA SAMO JEDNA IMA VIŠE OD DOZVOLJENIH 1 POSTO GMO-A
NVK: PREPORUKE ZA KONKURENTNOST SU MJERE KOJE POZIVAJU NA PROMJENE
USKORO RADNA SKUPINA ZA PRIMJENU MJERA ZA POVEĆANJE
KONKURENTNOSTI
ČOVIĆ O MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU
VLADA UTVRDILA POPIS TVRTKI OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA
VLADA IMENOVALA ČLANOVE NO VJESNIKA I SLOBODNE DALMACIJE
USKORO POČETAK IZGRADNJE AUTO-CESTE ZAGREB-SISAK
BABIĆ: HRVATSKA GODIŠNJE ZA INVESTICIJE TREBA 7 POSTO BDP-a
PREDSTAVLJEN PROJEKT O FINANCIJSKOJ KONTROLI I REVIZIJI U JAVNOM
SEKTORU
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU 0,2 POSTO MANJA
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 52,6 POSTO
DZS: U 2002. U HRVATSKOJ 18 POSTO SIROMAŠNIH
D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE OSTAJE NEPROMIJENJEN
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.045 KUNA; ZA 2003. GODINU 3.940
KUNA
ČASOPIS BANKA PREDSTAVIO POSEBNO IZDANJE O INVESTICIJSKIM
FONDOVIMA
PRIVREDNI VJESNIK: SNAŽAN SKOK LEASINGA U PROŠLOJ GODINI
RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO
DOBIT RBA U 2003. GODINI 154,5 MILIJUNA KUNA
PBZ: ZA DVA POSTOTNA BODA SMANJENA KAMATNA STOPA ZA PREKORAČENJE
HAGENI USAID-OVO PRIZNANJE
PREDSTAVLJENA NOVA UPRAVA HEP-A NA ČELU S IVANOM MRAVKOM
HŽ PODRŽAVA OSNIVANJE SABORSKOGA POVJERENSTVA
"PERUTNINA" TVRDI DA U POLI-SALAMI U SLOVENIJI NEMA GMO MATERIJALA
PETROKEMIJA: DOMAĆEM TRŽIŠTU 25 POSTO GNOJIVA VIŠE OD PLANA
PRIHVAĆENA NAMJERA "FRANCKA" DA IZGRADI PUNIONICU VODE
IZASLANSTVO KINESKOG VELEPOSLANSTVA POSJETILO PODRAVKU
CROATIA AIRLINES NEĆE MIJENJATI CIJENE KARATA
KONCERN KONČAR: U SIJEČNJU PRIHOD OD PRODAJE 105,1 MILIJUN KUNA
NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE SIEMENS HRVATSKA UWE GREGORIUS
EUROCABLE GROUP UŠAO U UTRKU ZA ELKU KABELI
MALA BRODOGRADNJA: ISKORIŠTENA POLOVICA KAPACITETA
TVORNICA BRODSKIH MOTORA 3. MAJ LANI ISPORUČILA PET MOTORA
PRIHOD PIVOVARE CARLSBERG CROATIA U PROŠLOJ GODINI 300 MILIJUNA
KUNA
VARTEKS OTVARA TRGOVINU U POŽAREVCU
AUSTRIJANCI OBJAVILI JAVNU PONUDU ZA PREUZIMANJE BORIKA D.D.
DIONICE HOTELA MLINI PRODANE TVRTKI HBI IZ ZAGREBA
ALPE ADRIA PROJEKT IZ ZAGREBA NOVI VLASNIK HOTELA "THERAPIA"
ORACLE PREDSTAVIO PRVI SOFTVERSKI PAKET ZA GRID RAČUNARSTVO
ARIANA BOŽIĆ POSTALA HRVATSKI DISTRIBUTER PROIZVODA ASSA ABLOY-A
MJERE OSIGURANJA KOJE ŠTITE VJEROVNIKE "AMFORE"
ODRŽANO ROČIŠTE U STEČAJNOM POSTUPKU NAD "NEPTUNOM"
SANADER SE U BUKUREŠTU SASTAO S PREMIJEROM NASTASEOM
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
HRVATSKI SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2004.
Hrvatski sabor u četvrtak je usvojio državni proračun za ovu
godinu, koji je ostao u okvirima koje je predložila Vlada - prihodi
su mu planirani u iznosu od 79,4 milijardi, a rashodi u iznosu od
84,9 milijardi kuna. Za proračun je glasovalo 86 zastupnika, a 40 ih
je bilo protiv. Donošenju samog proračuna prethodilo je
cjelodnevno glasovanje o 426 amandmana, koji su ukupno 'težili' 8,5
milijardi kuna. Vladini predstavnici odbili su sve amandmane, a u
tome ih nisu pokolebali ni zastupnički zahtjevi ni napadi,
poglavito iz SDP-a i HSS-a zbog investicija u zdravstvo i
poljoprivredu.
MEĐU 14 NAMIRNICA SAMO JEDNA IMA VIŠE OD DOZVOLJENIH 1 POSTO GMO-A
Nakon provedene kontrole 14 namirnica za koje se sumnjalo da sadrže
više od dopuštene količine genetski modificiranih organizama (GMO)
u dva inozemna ovlaštena laboratorija Europske unije, samo je u
jednom proizvodu utvrđeno da sadrži više od 1 posto GMO-a,
izvijestio je u utorak ministar zdravstva Andrija Hebrang. Riječ je
o "Mini poli" kobasici proizvođača Pipo d.o.o. iz Čakovca, koja je
povučena s tržišta. Utvrđeno je kako je proizvođač uvezao sirovinu
iz inozemstva, a u deklaraciji je pisalo da proizvod ima manje od 1
posto GMO-a. Svih 14 proizvoda prošlo je nakon spornih ispitivanja
u osječkom Zavodu za javno zdravstvo dodatne kontrole u središnjem
laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te u dva
inozemna laboratorija. "Vladino je stajalište da Hrvatska mora
biti zemlja slobodna od GMO-a te se takvi neće proizvoditi u
Hrvatskoj, a oni koji se uvoze iz inozemstva moraju biti strogo
kontrolirani", rekao je Hebrang. Dodao je kako GMO mora biti
naznačen na deklaraciji proizvoda i u tom se će pogledu domaći
proizvodi strogo kontrolirati, a prilikom uvoza tražit će se
deklaracija da proizvod sadrži manje od 1 posto GMO-a. "Hrvatska je
prihvatila zaključke EU i u tijeku je donošenje potrebnih zakona i
podzakonskih akata koji će regulirati to područje". Hebrang je
najavio osnivanje Agencije za hranu do polovice godine, za čije je
Upravno vijeće ovih dana raspisan natječaj, kao i daljnje
usklađivanje hrvatskih propisa o GMO-u sa onima u Europskoj uniji,
koja se sprema smanjiti dozvoljenu koncentraciju GMO-a u
proizvodima s 1 na 0,9 posto.
NVK: PREPORUKE ZA KONKURENTNOST SU MJERE KOJE POZIVAJU NA PROMJENE
Udvostručenje BDP po glavi stanovnika u roku od deset godina, stopa
rasta od pet i više posto godišnje, smanjenje stope nezaposlenosti
ispod osam posto nakon 2010, izvoz roba i usluga koji bi kroz to
desetogodišnje razdoblje premašio 65 posto BDP-a, povećanje
kvalitete života, te povećanje stupnja društvene uključenosti,
ključni su nacionalni strateški ciljevi Hrvatske kako ih vidi
Nacionalno vijeće za konkurentnost. Na predstavljanju "55
preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske", održanom u
ponedjeljak, nazočni su i predsjednik Republike Stjepan Mesić i
premijer Ivo Sanader. Predsjednik Nacionalnog vijeća za
konkurentnost (NVK) Željko Čović je istaknuo da je pripremljeno 55
preporuka, zapravo mjera koje pozivaju na promjene jer je utvrđeno
da su promjene potrebne. Vijeće, kaže njegov predsjednik,
ocjenjuje da je Hrvatska suočena s ozbiljnim problemima koje hitno
treba početi rješavati. Pred Hrvatskom su tri glavna izazova -
završiti transformaciju u tržišno gospodarstvo, izraditi model
održivog gospodarskog razvoja i uskladiti ukupnu regulativu sa
zakonodavstvom EU. Sedam radnih skupina tijekom šestomjesečnog
rada izradilo je ukupno 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti
u sedam prioritetnih područja: obrazovanje za rast i razvoj, pravna
država sukladna EU, troškovna i cjenovna konkurentnost, razvoj
inovativnosti i tehnologije, jačanje malih i srednjih poduzeća,
regionalni razvoj i razvoj klastera, te stvaranje pozitivnog stava
i liderstva.
USKORO RADNA SKUPINA ZA PRIMJENU MJERA ZA POVEĆANJE
KONKURENTNOSTI
Premijer Ivo Sanader najavio je u ponedjeljak da će se uskoro
formirati radna grupa, operativni tim koji treba izraditi akcijski
plan primjene 55 mjera za povećanje konkurentnosti koje je
predložilo Nacionalno vijeće za konkurentnost. Uskoro ćemo se
dogovoriti kako formirati tijelo koje će Vladi predložiti
implementaciju 55 mjera za povećanje konkurentnosti, kazao je
Sanader na skupu u hotelu Opera na kojemu je Nacionalno vijeće za
konkurentnost (NVK) predstavilo taj paket mjera. Premijer Sanader
osvrnuo se i na neke euroskeptike, na izjave nekih političara kako
ne treba žuriti u EU, kako Hrvatska neće biti spremna za taj ulazak
2007.-2008. "Budimo eurorealisti, alternative putu prema EU nema",
kazao je, poručujući da će Vlada učiniti sve da Hrvatska dobije
pozitivan avis EU, te da u lipnju dobije status kandidata. Sanader
ističe i kako je vrijeme da i Europa uzvrati jasne signale prema
Hrvatskoj, te time uz ostalo pokaže da Hrvatska može biti uspješna
priča, model i za druge zemlje u ovom dijelu Europe.
ČOVIĆ O MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU
Želi li Hrvatska postati dobar i poželjan partner za Europsku
uniju, mora riješiti unutarnje izazove, ali istodobno treba vrlo
dobro pratiti globalne prilike i u njima tražiti svoje mjesto,
kazao je u četvrtak predsjednik Uprave Plive i predsjednik
Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Željko Čović u svom
predavanju "Hrvatska kao High Tech središte i njene mogućnosti na
međunarodnom tržištu", koje je organizirala Njemačko-hrvatska
industrijska i trgovinska komora. Ključni unutarnji izazovi koje
Hrvatska treba što prije riješiti, kazao je Čović, jesu što skoriji
završetak tranzicije iz socijalističkog u tržišno gospodarstvo,
jer je preveliki dio gospodarstva još uvijek pod prevelikim
utjecajem države; zatim riješiti probleme nastale zbog rata i
zaostajanja, ali na način da se pronađe vlastiti model razvoja
temeljen na tuđim iskustvima i prilagođen domaćim uvjetima; te mora
uskladiti zakonsku regulativu standardima EU.
VLADA UTVRDILA POPIS TVRTKI OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA
Vlada je u srijedu utvrdila popis 185 trgovačkih društava od
posebnog državnog interesa u čije bi nadzorne odbore mogli ući
državni dužnosnici, s tim da bi u konačnici na tom popisu moglo biti
200-tinjak tvrtki, najavio je novinarima državni tajnik Središnjeg
državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić. Kriterij kojim se
pri tome rukovodila Vlada bio je da država u tim društvima ima više
od 51 posto vlasništva, te da na listi budu i tvrtke koje nisu u
portfelju HFP-a, poput INE i HEP-a. Spomenuti popis uvjet je da u
nadzorne odbore i upravljačka tijela tih tvrtki budu imenovani i
državni dužnosnici. S obzirom da postoje tvrtke u kojima država
više nema većinsko vlasništvo (na primjer HT), a od strateškog su
interesa, Babić najavljuje da će Vlada predložiti izmjene Zakona
koje bi joj omogućile da i u nadzorne odbore takvih tvrtki imenuje
svoje ministre ili druge dužnosnike. Uz HT riječ je, primjerice o
HT-mobilu, Petrokemiji i sl.
VLADA IMENOVALA ČLANOVE NO VJESNIKA I SLOBODNE DALMACIJE
Vlada je u srijedu predložila članove novog Nadzornog odbora
Vjesnika - Dragomira Mađerića, koji bi ujedno bio i predsjednik,
Zorana Bubaša, Branka Štulića i Božidara Novaka. Potpredsjednik
Vlade Andrija Hebrang ističe, da Vlada razmatra kako financijski
pomoći toj kući da "stane na svoje noge". Razmatramo mogućnost da
Vjesnik bude djelomice u vlasništvu države, dijelom zaposlenika i
dijelom strateškog partnera, potvrdio je Hebrang, držeći da bi to
bila najbolja kombinacija. Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice
predložila skupštini još jedne novinske tvrtke - Slobodne
Dalmacije, imenovanje novog Nadzornog odbora. U Nadzorni odbor
Slobodne Dalmacije ušli bi: Igor Lučić, ujedno i predsjednik, Ivan
Mužić i Rajko Jurin. Još jedan član imenovat će se naknadno, a u
odboru bi bio i jedan predstavnik zaposlenika. U Skupštinu riječke
Jadrolinije Vlada je imenovala ministre Božidara Kalmetu i Ivana
Šukera.
USKORO POČETAK IZGRADNJE AUTO-CESTE ZAGREB-SISAK
Auto-cesta Zagreb-Sisak uskoro će se početi graditi - kada
definirat će se slijedećeg tjedna na sastanku predstavnika
Sisačko-moslavačke županije, gradova Sisak i Velike Gorice i
Povjerenstva za ceste, odlučilo je danas to Povjerenstvo, doznaje
se u Banskim dvorima. Način financiranja izgradnje utvrdit će
Vlada, no brojke o sadašnjem prometu upućuju da će to biti vrlo
isplativa investicija - naime, cestom Zagreb-Sisak dnevno prođe
50-ak tisuća vozila. Taj cestovni smjer, dugačak 50-ak kilometara,
već je ucrtan u prostorne planove i startegije prostornog i
cestovnog razvitka.
BABIĆ: HRVATSKA GODIŠNJE ZA INVESTICIJE TREBA 7 POSTO BDP-A ILI 2
MILIJARDE EURA
Hrvatska godišnje, u razdoblju od 2004. do 2008 godine, treba za
investicije osigurati 7 posto BDP-a ili 2 milijarde eura, izjavio
je u petak državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu
strategiju Ante Babić, najavljujući pritom donošenje Nacionalnog
plana razvoja do kraja ove godine. Babić je, govoreći o sadržaju
programa razvoja, kazao da će se pozornost posvetiti jačanju
poduzetništva - tako će se Hrvatska poštanska banka 'pretvoriti' u
banku za malo i srednje poduzetništvo, osnovana je radna skupina za
smanjenje barijera u poslovanju poduzetnika, a ustrojit će se i
fond rizičnih ulaganja za početnike-poduzetnike. Agencija za
poticanje izvoza i ulaganja treba postati 'one-stop-shop', stvorit
će se regionalne razvojene agencije, uz Istru u kojoj postoji, još i
za Dalmaciju, Slavoniju te središnju Hrvatsku, kao i regionalni
centri razvoja - Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. U pripremi su
zakoni, najavio je Babić, o tehnološkim i poslovnim parkovima te o
područjima posebne državne skrbi. Vlada će pokušati udvostručiti
izvoz roba u iduće četiri godine, uvesti ISO i CE standarde kakvoće,
podići razinu upravljanja, aktivno podupirati suradnju velikih i
malih tvrtki, osigurati ulazak hrvatskih clustera na tržišta
srednje i istočne Europe, nastaviti izvozno financiranje kroz
HBOR, rekao je Babić.
PREDSTAVLJEN PROJEKT O FINANCIJSKOJ KONTROLI I REVIZIJI U JAVNOM
SEKTORU
Uspostava potrebnih uvjeta za provedbu učinkovite i stabilne
unutarnje financijske kontrole i interne revizije u hrvatskom
javnom sektoru i cijeloj javnoj upravi te u tom smislu i
prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva regulativama Europske
unije (EU) temeljni je cilj u petak predstavljenog projekta "Razvoj
unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i interne
revizije" (PIFC), kojega u sklopu CARDS programa u Hrvatskoj
zajednički provode Ministarstvo financija i Europska komisija uz
financijsku potporu EU-a. Predstavljajući taj CARDS projekt pred
više od 150 domaćih i stranih stručnjaka okupljenih u zagrebačkom
Hotelu Sheraton šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj
Jacques Wunenberger istaknuo je da je to prvi takav projekt na
području financijske kontrole u Hrvatskoj te da je zapravo potpora
hrvatskoj Vladi i od presudne važnosti za svaku javnu
administraciju koja se želi prilagoditi EU. Uz nove uvjete i
koncepte financijskog upravljanja u javnoj upravi, dodao je, u
Hrvatskoj će se uvesti i nova profesija unutarnjeg (internog)
revizora. Projekt, koji je pokrenut u listopadu 2003., sa 1,38
milijuna eura financira EU, trajat će 24 mjeseca, a operativno će ga
zu radnu skupinu Ministarstva financija provoditi međunarodni
konzorcij kojim upravlja francuska tvrtka SOFRECO u suradnji s
britanskom Helm-Corporation Ltd.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU 0,2 POSTO MANJA
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila je
za 0,2 posto manja od industrijske proizvodnje iz prosinca prošle
godine, desezonirani je podatak koji je objavio Državni zavod za
statistiku (DZS). Tako je smanjenje mjesečne industrijske
proizvodnje zabilježeno četvrti mjesec zaredom, no smanjenje u
ovogodišnjem siječnju manje je nego u prosincu i studenom prošle
godine.
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 52,6 POSTO
Hrvatska robna razmjena s inozemstvom startala je u ovoj godini uz
nešto veći rast uvoza od izvoza, te sa pokrivenošću uvoza izvozom u
siječnju od 52,6 posto. Ukupan izvoz Republike Hrvatske u siječnju
2004., prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku,
iznosio je 3,13 milijarde kuna, ili iskazan u američkim dolarima,
513,6 milijuna dolara. Izvoz izražen u kunama bio je za 10,1 posto
veći nego u prošlogodišnjem siječnju, a u dolarima se iskazuje rast
izvoza od 27,4 posto. Na višu stopu rasta u dolarima utjecalo je pak
smanjenje tečaja dolara (prema kuni za 13,6 posto). Istodobno je
uvoz iznosio 5, 96 milijardi kuna, odnosno 977,1 milijun dolara.
Kunska vrijednost uvoza veća je za 11,2 posto, a dolarska za 28,6
posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 2,83 milijarde kuna.
Iskazan u dolarima deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s
inozemstvom u ovogodišnjem siječnju iznosio je 463,5 milijuna USD,
što je za 30 posto više nego u istom mjesecu lani.
DZS: U 2002. U HRVATSKOJ 18 POSTO SIROMAŠNIH
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u 2002. godini iznosila
18,2 posto, 1 postotni bod više nego godinu ranije, pokazatelji su
iz istraživanja koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku
(DZS) , a riječ je o prvom takvom istraživanju u Hrvatskoj
provedenom po međunarodno potvrđenoj metodologiji na uzorku od 4
tisuće kućanstava. Tijekom 2002. godine 18,2 posto ili 773 tisuće
stanovnika Hrvatske ostvarilo je prihod manji od praga siromaštva.
Godinu dana ranije, 2001., prihod manji od praga siromaštva
ostvarilo je 17,2 posto, ili 727 tisuća stanovnika.
D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE OSTAJE NEPROMIJENJEN
Kreditni rejting Hrvatske za ožujak, po ocjeni svjetske bonitetne
kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, sa ocjenom DB4d
koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja.
Profil rizičnosti Hrvatske, navodi se u izvješću D&B-a, koje je u
četvrtak prenijela zagrebačka tvrtka BonLine, za ožujak je
obilježen promjenama ekonomskih pokazatelja. Na ljestvici 25
tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting
Hrvatska je na 10. mjestu.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.045 KUNA; ZA 2003. GODINU 3.940
KUNA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim
osobama Republike Hrvatske za prosinac prošle godine iznosila je
4.045 kuna, što pokazuje nominalni pad za 0,2 posto, a realni za 0,3
posto u odnosu na studeni 2003. U odnosu pak na isti mjesec 2002.
prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2003.
nominalno je bila viša za 5,4 posto, a realno za 2,9 posto, objavio
je u petak Državni zavod za statistiku.
ČASOPIS BANKA PREDSTAVIO POSEBNO IZDANJE O INVESTICIJSKIM
FONDOVIMA
Ukupna imovina 33 aktivna otvorena te 4 zatvorena investicijska
fonda u Hrvatskoj iznosi gotovo 3,93 milijardi kuna, podaci su koje
je u srijedu na predstavljanju posebnog izdanja časopisa Banka pod
nazivom "Fondovi" iznio predsjednik Komisije za vrijednosne papire
Miljenko Fičor. Tom je prilikom istaknuo i kako je imovina fondova
lani smanjena u odnosu na 2002., kada je iznosila 5 milijardi kuna,
i to jer su se neki bivši privatizacijsko - investicijski (PIF), a
kasnije zatvoreni investicijski fondovi (ZIF) 'priklonili'
holdinzima i tako izašli iz fondovskog sustava. No, dodao je,
značajno je povećan broj otvorenih fondova, a više je i društava za
upravljanje fondovima, budući je Komisija 2003. odobrila rad za 10
novih otvorenih fondova te dva društva za upravljanje
investicijskim fondovima. Prema podacima iz "Fondova", od ukupno
15 društava za upravljanje investicijskim fondovima, lani je s
najvećom imovinom - od 1,25 milijardi kuna upravljalo društvo ZB
Invest (upravlja s ukupno 5 fonda, od kojih su 4 bila aktivna). Na
drugom je mjestu bio PBZ Invest (5 fondova) s imovinom od 795,90
milijuna kuna, a na trećem Raiffeisen Invest, čijih je četiri
fondova upravljalo s 365,13 milijuna kuna.
PRIVREDNI VJESNIK: SNAŽAN SKOK LEASINGA U PROŠLOJ GODINI
Vrijednost novosklopljenih leasing ugovora u Hrvatskoj prošle je
godine iznosila 911 milijuna eura, što je za čak 71 posto više nego
2002., godine, pri čemu je najveći dio po vrijednosti - 32 posto
hrvatskog leasing tržišta, držao Hypo Leasing, podaci su iz
posebnog priloga Privrednog vjesnika pod nazivom "Leasing u
Hrvatskoj". Snažan rast leasing tržišta u Privrednom vjesniku
pripisuju ponajprije prošlogodišnjem ograničavanju rasta
bankarskih kredita, zbog čega su banke, u čijem je vlasništvu osam
od ukupno 12 leasing društava, potencijalne kreditne klijente
'preusmjeravale' u svoje leasing kuće, na koje se ograničenje
plasmana nije odnosilo. Od ukupno 46.784 ugovora o leasingu koji su
lani sklopljeni, gotovo polovica ugovora - 22.576, odnosi se na
Raiffeisen leasing. Slijedi Hypo Leasing sa 9.665 ugovora te VB
Leasing koji ima sklopljenih 3.277 ugovora. Po vrijednosti tih
ugovora, pak, vodeći je Hypo s 289 milijuna eura, slijedi
Raiffeisen s 219 milijuna eura, pa Erste sa 105 milijuna eura te HVB
sa 85 milijuna eura, što znači da su ta četiri vodeća društva lani
držala ukupno 76 posto hrvatskog leasing tržišta. Najveći se dio od
ukupnog broja ugovora, točnije 93 posto ugovora, što predstavlja 64
posto ukupne vrijednosti ugovora lani, odnosilo na automobile, što
se dijelom može pojasniti i činjenicom da su tri leasing društva
(debis, Porsche i Z plus izravno vezana uz automobilsku
industriju). Na raznu opremu odnosilo se, pak, 6 posto potpisanih
ugovora (po vrijednosti ugovora 18 posto), a na nekretnine 0,33
posto ugovora i 16 posto ukupne vrijednosti svih leasing ugovora u
prošloj godini. Ta je raspodjela u Europi značajno drugačija - na
automobile se odnosi 40 posto, opremu 30, a nekretnine 20 posto, a u
Privrednom vjesniku ističu kako u podacima za Hrvatsku posebice
zabrinjavajuće nizak udio opreme. To tumače kao pokazatelj da se
nedovoljno ulaže u nove proizvodne kapacitete koji će generirati
novu vrijednost. Istodobno, ističu kako bi nekretnine u narednim
godinama mogle postati 'hit' na hrvatskom tržištu i zauzeti oko 20
posto tržišta, iako se njima trenutno bavi samo pet leasing društva
u Hrvatskoj. Oni su lani sklopili ukupno 153 ugovora o financiranju
nekretnina - 30 posto više nego 2002., a vrijednost tih ugovora
povećana je za čak 153 posto, na 147 milijuna eura.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO
Plasmani banaka nebankovnom sektoru u Hrvatskoj su u 2003. godini
povećani za umjerenih 14,6 posto. Ostvarena kretanja plasmana
banaka u prošloj godini, po ocjenama analitičara Hrvatske narodne
banke, pokazuju da su mjere HNB-a utjecale na smanjivanje njihovog
rasta s visokih 30,2 posto u 2002. na 14,6 posto u 2003. Iz podataka
o kreditnoj aktivnosti poslovnih banaka razvidno je da je to
usporavanje većinom uzrokovano značajno smanjenim obujmom
kreditiranja poduzeća, koje bilježi rast za svega 5,1 posto, te
umjerenim usporavanjem kredita stanovništvu koji su povećani za
27,7 posto. Izgleda da su se bankari više okrenuli kreditiranju
stanovništva koje im donosi veće prinose budući su i kamate na
kredite građanima veće od onih na kredite poduzećima. Prema
podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, rast kredita stanovništvu
smanjen sa 43 posto koliko je iznosio u 2002. na 27,7 posto u prošloj
godini. Krediti poduzećima pak lani su porasli za samo 5,1 posto,
dok je rast kredita poduzećima u 2002. iznosio 22,6 posto. No, iz
HNB-a napominju, da se sektor poduzeća djelomično financirao i mimo
banaka, direktnim kreditnim linijama iz inozemstva te pomoću
lizinga. Krediti stanovništvu povećani za 11,9 milijardi kuna u
odnosu na kraj 2002. te je stanje kredita građanima na koncu prošle
godine iznosilo 55 milijardi kuna. Od toga 30,7 posto otpada na
stambene kredite koji su zadnjeg dana prosinca prošle godine
iznosili ukupno 16,9 milijardi kuna, a bili su za 4,5 milijardi kuna
ili za 36,6 posto veći nego u istom razdoblju godine prije.
Istodobno su krediti poduzećima na kraju 2003. bili za 2,4
milijarde kuna veći nego godine prije, te su iznosili ukupno 49,4
milijardi kuna (39,77 milijardi kunski i 9,6 milijardi kuna
devizni).
DOBIT RBA U 2003. GODINI 154,5 MILIJUNA KUNA
Raiffeisenbank Austrija d.d. (RBA) Zagreb ostvarila je u 2003.
godine 154,5 milijuna kuna dobiti poslije oporezivanja, izvijestio
je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave RBA
Zdenko Adrović. Neto dobit banke povećala se na 154,5 milijuna
kuna, sa 128 milijuna u prethodnoj godini. Ukupni prihodi također
su porasli za 22,7 posto, na 1,22 milijarde kuna, uz povećanje
aktive za 31,9 posto, na 18,6 milijardi kuna. Porast ukupnih
prihoda zabilježen je i u Raiffeisen grupi. U prošloj godini oni su
iznosili 1,43 milijarde kuna, dok je aktiva povećana za 38,1 posto,
na 20,09 milijardi kuna. Konsolidirana dobit grupe na kraju 2003.
iznosila je 162 milijuna kuna, izvijestio je Adrović. Kako je
naglasio, prošlu poslovnu godinu obilježila je promjena strukture
kreditiranja stanovništva, odnosno smanjenje potrošačkih kredita
za 10 posto i gotovo istovjetni porast stambenih kredita. Po
podacima RBA, prošle godine zabilježen je porast tržišnog udjela
RBA (mjerenog aktivom) na 9,1 posto.
PBZ: ZA DVA POSTOTNA BODA SMANJENA KAMATNA STOPA ZA PREKORAČENJE
Privredna banka Zagreb d.d. od ponedjeljka je smanjila visinu
kamatne stope za korištenje dopuštenog prekoračenja po tekućem
računu za dva postotna boda, pa će tako kamatu za korištenje
dopuštenog prekoračenja obračunavati po stopi od 14,98 posto
umjesto dosadašnjih 16,98 posto. Klijentima koji uredno posluju
Banka će automatski odobriti iznos dopuštenog prekoračenja iznad
prosjeka redovitog priljeva doznačenog na račun u prethodna tri
mjeseca putem nagradnog bonusa.
HAGENI USAID-OVO PRIZNANJE
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) dodijelila je
Hrvatskoj agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja
(HAGENA) priznanje za najbolje proveden projekt mirovinske reforme
u tranzicijskim zemljama. Direktor misije USAID-a u Hrvatskoj
William Jeffer je na redovitoj konferenciji za novinare Hagene,
održanoj u petak, istaknuo kako je mirovinska reforma polučila u
Hrvatskoj izvanredan uspjeh, o čemu, kaže, svjedoči i podatak da
zemlje poput Švicarske, Švedske, Francuske, Italije, Kine dolaze
učiti iz hrvatskog iskustva. Mirovinska reforma, kazao je Jeffers,
treba poslužiti razvoju tržišta kapitala te potaknuti
privatizaciju.
4. TVRTKE
PREDSTAVLJENA NOVA UPRAVA HEP-A NA ČELU S IVANOM MRAVKOM
Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak
izjavio je u srijedu kako u ovom trenutku HEP neće ići s
prijedlozima promjene cijena električne energije. Cijena
električne energije u Hrvatskoj je niža od prosječnih cijena u
Europi, zbog čega će se to pitanje ozbiljno razmotriti i predložiti
najbolje i najprihvatljivije rješenje, kazao je Mravak na prvom
predstavljanju Uprave HEP-a novinarima. Uz njega, od 1. ožujka ove
godine u Upravi su Ivo Čović, Darko Belić, Ante Despot, Ivica Toljan
i Kažimir Vrankić. Iz HEP-a pritom podsjećaju da je 29. veljače
2004. istekao četverogodišnji mandat Uprave Društva na čijem je
čelu kao predsjednik bio Ivo Čović, a kao članovi Mato Pažić, Ivica
Toljan, Šime Balabanić i Darko Belić.
HŽ PODRŽAVA OSNIVANJE SABORSKOGA POVJERENSTVA
Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) podržava osnivanje saborskoga
povjerenstva za utvrđivanje okolnosti oko nabave nagibnih vlakova.
U priopćenju od srijede navodi kako je u interesu HŽ-a, njegovih
korisnika, ali i cjelokupne hrvatske javnosti, potrebno da se
povjerenstvo osnuje što prije i istraže sve okolnosti kako bi se
otklonile sumnje i posao prijema nagibnih vlakova obavio po
predviđenoj dinamici. HŽ je ugovorio nabavu osam nagibnih vlakova
kanadskom tvrtkom Bambardier, vlakovi se grade u njihovoj
njemačkoj tvornici, prva dva vlaka stižu u Hrvatsku početkom lipnja
ove godine. Prva komercijalna vožnja trebala bi se održati sredinom
lipnja, a ti bi vlakovi putovanje od Zagreba od Splita trebali
skratiti na manje od pet sati nakon što se završi kapitalni remont i
modernizacije te pruge.
"PERUTNINA" TVRDI DA U POLI-SALAMI U SLOVENIJI NEMA GMO MATERIJALA
Slovenska tvrtka "Perutnina" Ptuj objavila je u srijedu da u
njihovim pilećim salamama "poli" koje se prodaju na domaćem,
slovenskom tržištu, nema genski preinačenih organizama (GMO). U
Sloveniji nema nijednog proizvoda poli s GMO-om, navela je
"Perutnina" u izjavi za javnost u vezi s otkrićem GMO-a u proizvodu
'mini-poli' njihove tvrtke-kćeri PIPO iz Čakovca. Vodeći slovenski
proizvođač mesa od peradi i prerađevina navodi da materijale za
svoje proizvode nabavlja samo od uglednih proizvođača koji imaju
potvrde međunarodno priznatih laboratorija, te da sadržaj GMO-a
provjeravaju i na biološkom zavodu u Ljubljani. Kako javljaju
slovenski mediji, "Perutnina" će otkrićem GMO-a u proizvodima
'mini-poli' PIPO Čakovec, koji su u međuvremenu povučeni iz
prodaje, vjerojatno će pretrpjeti štetu jer na hrvatskom tržištu
ostvaruje godišnji promet od 32 milijuna eura, ali da će
centralizacijom nabave uspjeti da se greška kao u spomenutom
slučaju ne ponovi i tako vrate povjerenje potrošača.
PETROKEMIJA: DOMAĆEM TRŽIŠTU 25 POSTO GNOJIVA VIŠE OD PLANA
U prva dva ovogodišnja mjeseca proizvodnja mineralnih gnojiva u
kutinskoj Petrokemiji d.d. bila je u skladu s planom, navodi se u
izvješću Uprave Nadzornom odboru Petrokemije, koji je u srijedu
održan u Kutini. Član Uprave Nedjeljko Klopček naglasio je da je od
proizvedenih 154.000 tona hrvatskoj poljoprivredi otpremljeno
79.000 tona. To je 25 posto više od plana, koji je predviđao
isporuku 63.000 tona. I na susjedna regionalna tržišta isporuke su
veće od planiranih, na slovenskom za 14, a za BiH čak 47 posto.
Očekuje se da će s dnevnom proizvodnjom od 4.700 tona, uz
kontinuiranu isporuku plina biti ostvaren i plan proizvodnje za
ožujak od 130.000 tona.
PRIHVAĆENA NAMJERA "FRANCKA" DA IZGRADI PUNIONICU VODE
Gospićko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je u utorak Pismo namjere
dioničkog društva Franck iz Zagreba, koje će u sklopu poslovne
suradnje s Javnim komunalnim poduzećem "Usluga" na području grada
Gospića graditi punionicu izvorske vode. Kao najpovoljnije
odabrano je izvorište Košta voda, na području Brušana, čija kakvoća
zadovoljava Pravilnik o prirodnim mineralnim izvorskim i stolnim
vodama. "Ostvarenje tog projekta pridonijet će ukupnom
gospodarskom razvoju Gospića", istaknuo je predsjednik Nadzornog
odbora Francka Milan Artuković.
IZASLANSTVO KINESKOG VELEPOSLANSTVA POSJETILO PODRAVKU
Predstavnici Odjela za trgovinu Veleposlanstva NR Kine posjetili
su koprivničku prehrambenu industriju Podravka pri čemu je
razmotrena mogućnost plasmana Podravkinih proizvoda na kinesko
tržište. U tom smislu, dogovoren je nastup Podravke na sajmu
prehrane u Shangaiu koji će se održati od 29. ožujka do 1. travnja,
izvijestili su u srijedu iz Podravke.
CROATIA AIRLINES NEĆE MIJENJATI CIJENE KARATA
Hrvatski nacionalni prijevoznik Croatia Airlines (CNT) neće
mijenjati cijene svojih karata, jer su postojećim tarifnim modelom
povećali broj putnika u domaćem prometu za 41 posto, a u vezi najave
putničkih agencija o uvođenju pristojbe na zrakoplovne karte
kupljene u agencijama, u CNT ističu da ne žele da se to povećanje u
javnosti dovodi u vezu sa njihovom cijenom zrakoplovnih karata, već
da su za uvođenje te pristojbe odgovorne isključivo putničke
agencije. Direktor prodaje u Croatia Airlines Svemir Radmilo kazao
je to u petak na razgovoru s novinarima na kojem su željeli
objasniti odnose između putničkih agencija i CTN-a, te način
definiranja provizije putničkih agencija.
KONCERN KONČAR: U SIJEČNJU PRIHOD OD PRODAJE 105,1 MILIJUN KUNA
Društva koncerna Končar u siječnju su ostvarila prodaju proizvoda i
usluga (bez prodaje između povezanih društava) u iznosu od 105,1
milijuna kuna, dok su nekonsolidirani prihodi ostvareni u iznosu od
120,4 milijuna kuna, objavili su iz tog koncerna. Prodaja proizvoda
i usluga na domaćem tržištu ostvarena je u iznosu od 66,8 milijuna
kuna, što je 12 posto više od istog razdoblja prošle godine. Od
ukupnog iznosa prodaje 38 milijuna kuna ili 36 posto ostvareno je na
inozemnim tržištima.
NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE SIEMENS HRVATSKA UWE GREGORIUS
Dužnost novog predsjednika Uprave tvrtke Siemens Hrvatska od
ponedjeljka obnaša Uwe Gregorius koji je u hrvatskom Siemensu
četiri godine bio tehnički direktor (CTO) i član Uprave. Istekom
trećeg mandata dosadašnji predsjednik Uprave Mirko Barišić, nakon
održavanja glavne skupštine u svibnju, prijeći će u Nadzorni odbor
u kojemu će obnašati dužnost zamjenika predsjednika NO i bit će
jedini Hrvat u sedmeročlanom sastavu, objavili su iz tvrtke.
Najveći naglasak u upravljanju kompanijom novi predsjednik Uprave
stavit će na daljnji rast kompanije, povećanje izvoza,
iskorištavanje otvorenih mogućnosti na domaćem tržištu, pružanje
novih usluga na području informacijske tehnologije i na poslovima u
infrastrukturi, ističu iz tvrtke. Naglasak će također biti na
povećanju domaće Siemensove proizvodnje koja bi se preko
Siemensove mreže prodavala na svjetskom tržištu.
EUROCABLE GROUP UŠAO U UTRKU ZA ELKU KABELI
Zagrebačka Eurocable Group ulazi u natjecanje za kupnju tvrtke Elka
kabeli d.o.o. Namjeru sudjelovanja u procesu kupoprodaje Elke
kabela predstavnicima CAIB-a izrazio je potpredsjednik Eurocable
Group Goran Bralić. Ulaskom u taj proces, Eurocable Group će
ispitati poslovanje Elke kabela, obaviti due dilligence, te nakon
toga donijeti konačnu odluku, izviješteno je iz te tvrtke. Uz dvije
postojeće suvremene i kompjuterski vođene tvornice u Slobodnoj
zoni na zagrebačkom Jankomiru, Eurocableu bi ovo bilo i prvo domaće
preuzimanje tvrtke iz kabelske branše, navode iz Eurocabel grupe.
Početkom veljače je objavljeno da će Elka kabeli d.o.o., tvrtka-
kćer zagrebačke tvornice kabela Elka, biti ponuđena na prodaju u
cijelosti na međunarodnom natječaju. Tvrtke Elka kabeli osnovana
je krajem prošle godine, na nju je preneseno cjelokupno kablovsko
poslovanje Elke te imovina vezana uz proizvodnju kablova.
MALA BRODOGRADNJA: ISKORIŠTENA POLOVICA KAPACITETA
Ukupni kapaciteti domaćih brodogradilišta u kojima se grade manja
plovila dostatni su za izgradnju ukupno 3400 plovila na godinu,
ukupne vrijednosti oko 104 milijuna eura, a procjena je da je u
2003. korišteno oko 45 posto kapaciteta i proizvedeno oko 1500
manjih plovila, vrijednih ukupno oko 28 milijuna eura. Po
procjenama Hrvatske gospodarske komore očekuje se da će u 2004.
biti izgrađeno oko 1700 manjih plovila, vrijednih ukupno oko 43
milijuna eura. U 2002. korišteno je oko 32 posto kapaciteta i
proizvedeno oko 1100 plovila, vrijednih oko 13 milijuna eura. Za tu
godinu procijenjeni su ukupni prihodi od gradnje, remonta i
održavanja manjih plovila od oko 250,5 milijuna kuna.
TVORNICA BRODSKIH MOTORA 3. MAJ LANI ISPORUČILA PET MOTORA
Riječka Tvornica 3. maj - Motori i dizalice u prošloj je godini
proizvela i predala naručiteljima pet brodskih motora, ukupne
snage 55.000 kw, vrijednih 14,7 milijuna dolara. U 2004. se planira
isporuka sedam brodskih motora, od kojih je do sada s
brodogradilištem 3. maj ugovoreno pet motora, ukupne snage 41.000
kw, vrijednih oko 13 milijuna dolara. U 2002. ta je tvornica
ostvarila ukupni prihod od oko 105 milijuna kuna i gubitak u
poslovanju. Koliki će gubitak biti ostvaren ove godine još nije
poznato. U sklopu programa restrukturiranja i racionalizacije
cijele Brodograđevne industrije 3. maj u Tvornici motora i dizalica
tijekom prošle godine smanjeni su troškovi nabave za 20 posto,
troškovi subliferacije (podisporučitelja) za 1,8 milijuna kuna po
motoru i troškovi kooperacije za 20 posto. Plaće su smanjene za 15
do 10 posto što je uzrokovalo odlazak dijela radnika u
brodogradilište 3. maj ili u druga poduzeća.
PRIHOD PIVOVARE CARLSBERG CROATIA U PROŠLOJ GODINI 300 MILIJUNA
KUNA
Panonska pivovara, koja je 1. ožujka promijenila ime u Carlsberg
Croatia, prošle je godine ostvarila ukupni prihod od 300 milijuna
kuna, a prodaja je u odnosu na 2002. porasla za 7 posto, istaknuo je
u srijedu na susretu s novinarima Jorn Pedersen, direktor
Carlsberga Croatia. Tijekom 2003. tržišni udio Carlsberga Croatia
na hrvatskom tržištu piva porastao je za 2 posto u odnosu na kraj
2002. i dosegnuo 11 posto, a ove godine u planu je dostizanje
tržišnog udjela od 13 posto, rekao je Pedersen. Po njegovim
riječima, potvrda realnosti ostvarenja toga plana je i prodaja u
siječnju ove godine, koja je čak 135 posto veća u odnosu na siječanj
2003. Osvrćući se na visinu poreznog opterećenja i opterećenja
trošarinama, Pedersen je istaknuo da su ti nameti u Hrvatskoj
neopravdano visoki, što rezultira velikim restrikcijama za
industriju alkoholnih pića. Po njegovim podacima, prosječna
davanja za pivo u regiji (koja uključuje Mađarsku, Bosnu i
Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, Rumunjsku, Češku, Bugarsku i
Poljsku) je 11,66 eura po hektolitru, dok u Hrvatskoj iznosi 27 eura
po hektolitru.
VARTEKS OTVARA TRGOVINU U POŽAREVCU
Varaždinska tekstilna industrija Varteks ovoga će tjedna otvoriti
drugu po redu trgovinu na području Srbije i Crne Gore i to
Požarevcu, objavili su iz te tvrtke. Riječ je o prodajnom prostoru
veličine 80 četvornih metara, a uz program Varteks International
(muški i ženski), te Focus (casual program), prodavat će se i odjeća
iz prodajnog asortimana Levi's, budući da je Varteks ekskluzivni
distributer Levi's proizvoda za tržište Srbije i Crne Gore.
Otvorenje trgovine dokaz je čvrste strategije Varteksa da postane
vodeća modna kompanija u regiji, pojasnili su u Varteksu.
AUSTRIJANCI OBJAVILI JAVNU PONUDU ZA PREUZIMANJE BORIKA D.D.
Austrijska tvrtka AEJO Beteiligungs GmbH, koju zastupa Hypo Alpe-
Adria-Bank d.d., objavila je Javnu ponudu za preuzimanje svim
dioničarima zadarske turističke tvrtke Borik d.d., izvijestili su
u četvrtak sa Varaždinske burze. Za svaku otplaćenu dionicu Borika
tvrtka AEJO Beteiligungs nudi cijenu od 134,05 kuna, a za svaku
neotplaćenu dionicu istu cijenu umanjenu za iznos obveze
prijevremene i jednokratne otplate tih dionica prema Hrvatskom
fondu za privatizaciju (HFP). AEJO Beteiligungs u ponudi se ujedno
obvezuje da će ponuđenu kupovnu cijenu pohranjene dionice
isplatiti u roku najviše 14 dana po isteku roka važenja ove ponude.
DIONICE HOTELA MLINI PRODANE TVRTKI HBI IZ ZAGREBA
Ugovor o prodaji većinskog paketa tvrtke Hoteli Mlini iz Mlina kod
Dubrovnika potpisan je 24. veljače ove godine, a novim vlasnikom
88,66 posto dionica te hotelske tvrtke, kojima je do tada upravljao
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), postala je zagrebačka tvrtka
za hotelijerstvo HBI, u suvlasništvu zagrebačkog hotelijera
Anđelke Leke, potvrđeno je u utorak iz sjedišta Hotela Mlini.
Tvrtka HBI za dionički paket od 88,66 posto dionica ponudila je 70,1
milijun kuna te se u idućih pet godina obvezala na dodatnih 166
milijuna kuna ulaganja kao i na pokriće dospjelih dugovanja, osim
90 posto duga spram DAB-a, a koje je hrvatska Vlada prošle godine
toj hotelskoj tvrtki otpisala. HBI se obvezala, sukladno odredbama
natječaja, i zadržati sve zaposlene te, nakon obnove i uređenja
zapuštenih kapaciteta, nastaviti sa razvijanjem hotelsko-
turističke djelatnosti koji bi u konačnici te objekte doveo na višu
razinu odnosno više zvjezdica. Devet prošlogodišnjih mjeseci
Hoteli Mlini su završili sa 4,14 milijuna kuna gubitka.
ALPE ADRIA PROJEKT IZ ZAGREBA NOVI VLASNIK CRIKVENIČKOG HOTELA
"THERAPIA"
Alpe Adria Projekt iz Zagreba od petka je vlasnik hotela
"Therapia", najstarijeg i obnovljenog hotelskog objekta s kojime
je Crikvenica pred konac 19. stoljeća počela tradiciju
hotelijerstva i turizma. Na ponovljenom ovršnom ročištu na
crikveničkom Općinskom sudu hotel je novom vlasniku prodan za 38
milijuna i 290 tisuća kuna, što je bilo potraživanje Hypo-Alpe-
Adria banke u Zagrebu. Hotel "Therapia" ima površinu od 22.147
četvornih metara.
ORACLE PREDSTAVIO PRVI SOFTVERSKI PAKET ZA GRID RAČUNARSTVO
Informatička tvrtka Oracle Hrvatska predstavila je u ponedjeljak
prvi softverski paket u Hrvatskoj namijenjen za "grid"
računalstvo, tehnologija koja omogućava dijeljenje računalnih
resursa, njihovu bolju optimalizaciju i iskorištenost, te
koordinirano korištenje mnogo malih poslužitelja koji djeluju kao
jedno veliko računalo. Softverski paket sastoji se od baze podataka
10g i aplikacijskog poslužitelja 10g. Direktor tvrtke Oracle
Hrvatska Marin Tadić ustvrdio je da je Oracle prva kompanija koja tu
novu tehnologiju može staviti na raspolaganje državnoj upravi i
tvrtkama. Dodao je da "grid" računarstvo omogućava izvršenje
poslovnih procesa u realnom vremenu. Tadić je rekao da 75 posto
budžeta tvrtki za informatiku odlazi na održavanje informatičkih
sustava koji u potpunosti ne koriste sve svoje mogućnosti, a prema
njegovoj ocjeni takvih je sustava oko 60 posto. Problem je u tome
sto su svi ti sustavi odvojeni na tzv. "otoke" i nisu povezani, a
cilj "grid" računarstva je uklanjanje tih "otoka"
ARIANA BOŽIĆ POSTALA HRVATSKI DISTRIBUTER PROIZVODA ASSA ABLOY-A
ASSA ABLOY, tvrtka za proizvodnju sigurnosnih sustava, i riječka
tvrtka Adriana Božić k.d. potpisale su ugovor o distribuciji
proizvoda i rješenja sustava zaključavanja ASSA ABLOY-a na
hrvatskom tržištu, objavljeno je u srijedu na konferenciji za
novinare. Potpisivanjem ugovora o distribuciji, tvrtka Adriana
Božić postala je ekskluzivni distributer proizvoda ASSA ABLOY-a u
Hrvatskoj. ASSA ABLOY Grupa jedan je od vodećih svjetskih
proizvođača i dobavljača rješenja zaključavanja.
MJERE OSIGURANJA KOJE ŠTITE VJEROVNIKE "AMFORE"
Trgovački je sud u Dubrovniku na prijedlog Sindikata radnika
metkovske tvornice "Amfore" sa sjedištem u Makarskoj odredio mjere
osiguranja kako bi se spriječilo da se promijeni imovinski položaj
dužnika, što bi za vjerovnike moglo biti nepovoljno, izvijestio je
u utorak regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u
poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te
vodoprivredi (PPDIV) iz Splita Ivica Blažević. Sindikat je podnio
zahtjev za otvaranjem stečajnog postupka zbog nesposobnosti
plaćanja i prezaduženosti metkovske "Amfore", a navedenu je odluku
o mjerama osiguranja Trgovački sud u Dubrovniku donio na prvom
ispitnom ročištu 27. veljače, objasnio je Blažević.
ODRŽANO ROČIŠTE U STEČAJNOM POSTUPKU NAD "NEPTUNOM"
Na Trgovačkom sudu u Splitu u srijedu je održano prvo ispitno i
izvještajno ročište u stečajnom postupku nad 135 godina starom,
najstarijom na Jadranu, riboprerađivačkom tvornicom Neptun iz
Komiže. Ukupan priznati dug prema vjerovnicima iznosi oko 40
milijuna kuna u što je uračunato i oko 7,5 milijuna kuna razlučnim
vjerovnicima - Fondu za privatizaciju, Croatia osiguranju,
Splitskoj i Credo banci te tvornici limene ambalaže iz Vele Luke na
Korčuli. Radnici za neisplaćene plaće potražuju milijun i 840
tisuća kuna, rekao je stečajni upravitelj Neptuna Josip Hrga.
Vrijednost tvornice s pokretninama i nekretninama procijenjena je
na nešto više od 22 milijuna kuna. S obzirom na to da nije moguće
odmah pokrenuti proizvodnju u tvornici koja ne radi od rujna prošle
godine, na stečajnom je ročištu odlučeno da se raspiše natječaj za
prodaju Neptuna s početnom iskličnom cijenom od 23 milijuna kuna uz
obvezu zapošljavanja 50 bivših zaposlenika na rok od najmanje 3
godine.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
SANADER SE U BUKUREŠTU SASTAO S PREMIJEROM NASTASEOM
Hrvatski premijer Ivo Sanader u petak ujutro je u Bukureštu
sastankom s rumunjskim premijerom Adrianom Nastaseom počeo
dvodnevni posjet Rumunjskoj. Nakon razgovora dvaju izaslanstava
očekuje se potpisivanje Ugovora o sukcesiji 11 ugovora bivše SFRJ i
SR Rumunjske. U hrvatskom su izaslanstvu i predsjednik HGK Nadan
Vidošević te vodeći hrvatski gospodarstvenici koji sudjeluju na
okruglom stolu na kojem će se prezentirati gospodarske mogućnosti
Rumunjske i Hrvatske kao i mogućnosti ulaganja u rumunjsko
gospodarstvo.
HRVATSKA 23. U SVIJETU PO GLOBALIZIRANOSTI - FOREIGN POLICY
Hrvatska je u 2004. na 23. mjestu u svijetu po uključenosti u
globalne tijekove, kako pokazuje ovogodišnje rangiranje zemalja
prema njihovoj globaliziranosti objavljeno u američkom časopisu
Foreign Policy. Po treći put za redom Irska je najviše
globalizirana zemlja na svijetu prema indeksu globalizacije
časopisa Foreign Policy iz Washingtona i konzultantske tvrtke za
management A.T. Kearney. Iza nje dolaze Singapur, Švicarska i
Nizozemska. Četvrto godišnje izvješće, utemeljeno na podacima iz
2002. mjerilo je gospodarsku integriranost, osobne kontakte,
tehnološku povezanost, te političku angažiranost 62 zemlje svijeta
na koje otpada 96 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i 84 posto
stanovništva. Hrvatska je zauzela visoko 23 mjesto ispred
razvijenih zemalja poput Italije i Japana, te zemalja u tranziciji
poput Mađarske i Poljske, navodi se u dvomjesečniku Foreign Policy
za ožujak/travanj. Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje mjerenje
izgubila jedno mjesto, ali ne zahvaljujući svojoj slabosti nego
dramatičnom skoku koji su napravile Slovenija i Slovačka,
djelomice potaknutim privatizacijom državnih tvrtki.
UKINUTA ZABRANA UVOZA GOVEDINE IZ FINSKE I AUSTRIJE
Iz Finske i Austrije od srijede je dopušten uvoz goveda i proizvoda
od goveda, proizlazi iz Naredbe o zabrani uvoza u Hrvatsku goveda,
proizvoda od goveda, kao i krmiva animalnog podrijetla radi
sprječavanja unošenja transmisivnih spongiformnih
encefalopatija, objavljene u Narodnim novinama od 3. ožujka, koja
je činom objave i stupila na snagu. Naredbu je 1. ožujka donio
ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar
Čobanković.
ODRŽAN "HRVATSKI GOSPODARSKI DAN U BAVARSKOJ"
"Hrvatski gospodarski dan u Bavarskoj", koji je održan u srijedu u
Muenchenu, okupio je 107 predstavnika bavarskih tvrtki i
institucija te 20 hrvatskih tvrtki. Na skupu su kratko
predstavljena hrvatska poduzeća iz industrijskog sektora
(proizvodnja alata, auto i avio-dijelova, elektroindustrija,
brodogradnja, tekstil i dr.), a prisustvovali su mu, među ostalim,
i predstavnici bavarskih tvrtki Meggle i Hipp. Državni tajnik za
gospodarstvo Vladimir Vranković, koji je vodio izaslanstvo
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, razgovarao je s
dužnosnicima bavarske Vlade o mogućnostima unapređenja
gospodarskih odnosa Hrvatske i Bavarske te o nastojanjima hrvatske
Vlade za što skorijim ispunjavanjem preduvjeta za ulazak u Europsku
uniju, priopćili su iz Ministarstva.
50. OBLJETNICA AUSTRIJSKOG UREDA ZA VANJSKU TRGOVINU
Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu u ponedjeljak je u
hotelu Sheratonu proslavio 50. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj,
a na svečanosti su osim gotovo 600 austrijskih i hrvatskih uzvanika
bili predsjednik Stjepan Mesić, kao pokrovitelj, premijer Ivo
Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i drugi
dužnosnici. Podsjetivši na tradicionalno dobre austrijsko-
hrvatske gospodarske odnose, predsjednik Mesić je spomenuo ulogu
Austrije u priznanju i prepoznavanju samostalne Hrvatske kao
integrativna europskog čimbenika, rekavši da dvije zemlje osim
gospodarstva povezuje i zajednička povijest.
HRVATSKA POSTAJE PUNOPRAVNOM ČLANICOM ZDRUŽENIH ZRAKOPLOVNIH
VLASTI
Republika Hrvatska, odnosno Uprava za zračni promet Ministarstva
mora, turizma, prometa i razvitka, 16. ožujka bit će primljena u
punopravno članstvo Združenih zrakoplovnih vlasti (JAA), izjavio
je u srijedu nakon razgovora sa izaslanstvom JAA-a državni tajnik
za promet Dražen Breglec. Združene zrakoplovne vlasti su udruženje
uprava zračnog prometa zemalja Europske unije (EU) i zemalja koje
namjeravaju posti članicama EU-a. Prijem Hrvatske u JAA očekuje se
na skupštini JAA-a 16. ožujka u Parizu.
IZRAELCI GUBE INTERES ZA ULAGANJA U PULSKU ZRAČNU LUKU
Istarski župan Ivan Jakovčić u ponedjeljak je na redovnoj mjesečnoj
konferenciji za novinare u Puli izrazio je zabrinutost što su
izraelski partneri, koji su bili spremni ulagati u projekt
konverzije zrakoplova, odnosno prenamjene putničkih u transportne
zrakoplove, izgubili interes za ulaganje u taj projekt u pulskoj
Zračnoj luci. To se, smatra on, dogodilo zbog "bjesomučnog
protivljenja pulskih gradskih vlasti te negativnih napisa u
medijima" pa su stoga Izraelci u međuvremenu, kako je rekao, dobili
vrlo atraktivnu ponudu od JAT-a iz Beograda. "Tako će se, kako
stvari stoje, taj projekt, umjesto u Puli, realizirati u Beogradu",
rekao je Jakovčić. Unatoč tomu on je od izraelskog partnera
zatražio stanku od nekoliko mjeseci kako bi ipak uspio dogovoriti
realizaciju tog županijskog projekta jer, kako je rekao, smatra da
bi "aviotehnologija za Istru, nakon uspješnih tvrtaka na području
automobilske i brodograđevne industrije, bila vrlo zanimljiva".
6. SINDIKATI
NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI NEZADOVOLJNI PRIJEDLOGOM PRORAČUNA
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) nezadovoljni su prijedlogom
proračuna za ovu godinu i očekuju nastavak pregovora o pojedinim
proračunskim stavkama, rečeno je u srijedu na konferenciji za
novinare NHS-a. Očekujemo da će u raspravi o proračunu svoj prostor
imati i sindikati, bez obzira što nisu uputili niti jedan amandman
preko neke političke stranke, istaknuo je predsjednik NHS-a
Krešimir Sever. I s novom Vladom ponavlja se isto kao i s prethodnim
- Vlada sama izradi prijedlog proračuna pa tek onda razgovara sa
sindikatima, upozorio je Sever. Osim toga, u novom proračunu nisu
predviđena sredstva za isplatu tužbi koje su zbog kršenja
kolektivnog ugovora podigli državni službenici i namještenici, a
ukupan iznos je već nadmašio dvije milijarde kuna, pri čemu se nova
vlast izgovara na greške prethodne vlasti. "Hrvatskoj treba
kontinuitet vladanja, a ne vlasti, jer se naslijeđene obveze
trebaju ispunjavati, umjesto da svaka nova Vlada kuka zbog
naslijeđa prethodne i kreće ispočetka", naglasio je Sever.
"Poručujemo ovoj Vladi da ne ostavlja dugove idućoj, a Hrvatskom
saboru da se zastupnici prestanu 'prepucavati' preko leđa
korisnika državnog proračuna", kazao je. Predsjednik Sindikata
državnih službenika Ivica Ihas ocijenio je da povećanje plaća od
4,3 posto, koje je dogovoreno s bivšom Vladom, nije dovoljno jer su
državni službenici i dalje podcijenjeni u odnosu na javne
službenike. Također, predviđeni rast BDP-a od 3,2 posto nije
dovoljno razvojan, pogotovo uz predviđenu inflaciju od 2 posto,
smatra Ihas.
SINDIKATI UPOZORAVAJU NA NERAVNOPRAVAN POLOŽAJ ŽENA NA TRŽIŠTU
RADA
Ženske sekcije pet sindikalnih središnjica upozorile su u utorak na
neravnopravan položaj žena na tržištu rada, njihovu potplaćenost
za isti posao te veći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih.
Raspravi o zapošljavanju žena, njihovu položaju i napredovanju na
radnom mjestu odazvali su se predstavnici Vlade, nevladinih udruga
i nezavisni stručnjaci. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić upozorila je da žene sudjeluju
s 58,1 posto u ukupnom broju nezaposlenih. Iako se mjesečno
zaposleni više žena nego muškaraca, njihov udio u nezaposlenosti je
ipak veći od udjela u zaposlenosti, rekla je Crnković Pozaić. Po
njezinim podacima, u Hrvatskoj se skraćuje vrijeme zaposlenosti pa
trenutno preko polovice zaposlenih radi manje od 10 godina. Iako
žene dominiraju kod radnog staža duljeg od 10 godina, one su za
svaku godinu staža manje plaćene tako da prosječna primanja svih
žena koje rade nakon 25 godina staža padaju na 550 kuna.
Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević upozorila je na težak
položaj žena zaposlenih u trgovini, ustvrdivši da on sve više
nalikuje robovskom radu.
OTVORENO PISMO SINDIKATA HŽ-A SANADERU
Pet sindikata Hrvatskih željeznica (HŽ) uputilo je u utorak
otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu u povodu, kako navode,
kontradiktornih izjava predstavnika Vlade o projektu
modernizacije HŽ-a. "Mi, sindikati potpisnici Kolektivnog
ugovora, zagovornici smo projekta modernizacije, ali napominjemo
da modernizacija ne počinje i ne završava projektom ličke pruge i
kupnjom nagibnih vlakova. Uostalom, taj dio projekta nije ni
upitan", kaže se u otvorenom pismu. Zbog toga sindikati pitaju
Sanadera je li modernizacija HŽ-a dio projekta ulaska Hrvatske u
EU, te što znači usporavanje modernizacije HŽ-a, kao i posljedice
usporavanja s obzirom na rokove približavanja ulaska u EU?
Sindikati smatraju da je rješenje nastale situacije u uspostavi
socijalnog dijaloga i zaustavljanju izmjena Zakona o željeznici,
jer ih je Svjetska banka informirala da ulaganja u modernizaciju
HŽ-a ne povećavaju proračunski deficit. "Zagovornici smo nastavka
predviđenih ulaganja koja jamče sigurno prometovanje vlakova na
cijeloj mreži HŽ-a, kao i opstanak Hrvatskih željeznica u okviru
EU", naglašavaju sindikati.
SINDIKAT INE TRAŽI POPUST ZA KUPNJU DIONICA SADAŠNJIM I BIVŠIM
RADNICIMA
Predstavnici Sindikata naftne industrije Ine i naftnoga
gospodarstva iznijeli su u nedjelju - uoči početka druge faze
privatizacije Ine, koja treba početi do 10. svibnja ove godine i u
kojoj će se ponuditi 15 posto dionica građanima u javnoj ponudi i
sedam posto sadašnjim i bivšim radnicima - prijedlog posebnih
pogodnosti za njihovu prodaju. Predsjednik Sindikata Božo Mikuš
rekao je da bi se dionice trebale prodavati po nominalnoj cijeni od
900 kuna za dionicu uz osnovni popust od 20 posto te dodatni od jedan
posto za svaku godinu radnog staža u Ini i tvrtki Ina grupe. Prema
prijedlogu, ti bi se popusti zbrajali, a Sindikat traži i da se
omogući obročna otplata na 20 godina. Kupnja dionica, uz popust u
kunskoj protuvrijednosti, bila bi ograničena na 10.000 eura.
Sindikat traži i dodatne pogodnosti - za plaćanje dionica odjednom
popust od 50 posto, koji bi se obračunavao na cijenu s popustom, a za
obročnu otplatu na pet godina poseban popust od 25 posto, koji bi se
također obračunavao na cijenu s popustom. Kupnjom dionica jednim od
spomenutih načina stječu se sva prava iz dionica (vlasnička i prava
na dividendu). Dionice stečene uz te posebne pogodnosti ne bi se
mogle prodavati sljedećih 10 godina, a ako bi se nakon toga
prodavale, pravo prvokupa imala bi Republika Hrvatska, objasnio je
prijedlog Sindikata njegov predsjednik Božo Mikuš.
ZAGREB: SINDIKATI GRADSKIH TVRTKI TRAŽE 17 POSTO VEĆE PLAĆE
Čelnici sindikata koji zastupaju radnike u 13 zagrebačkih gradskih
tvrtki zatražili su u srijedu povećanje plaća za 17 posto radi
usklađivanja s plaćama u gradskoj upravi, inače će od 10. ožujka
organizirati niz štrajkova. Sindikati će iduće srijede
organizirati štrajk od 9 do 10 sati, idućega petka cjelodnevni
štrajk, a ako ni tada zahtjev ne bude prihvaćen, u ponedjeljak, 15.
ožujka, započet će štrajk do ispunjenja zahtjeva. Odluku o
štrajkovima donijeli su sindikati Autobusnog kolodvora, Gradskih
groblja, Zrinjevca, Zagreb-parkinga, Čistoće, Gradske plinare,
ZET-a, RŠC Jaruna, Zagrebačke veletržnice, Tržnice, Zagrebačkog
velesajma, ZGOS-a i Doma za nezbrinutu djecu Vladimir Nazor.
SKUP SOCIJALNIH PARTNERA O NACIONALNOM AKCIJSKOM PLANU
ZAPOŠLJAVANJA
Dvodnevni skup o tržištu rada u Hrvatskoj na kojem socijalni
partneri raspravljaju o nacrtu Nacionalnog akcijskog plana
zapošljavanja, kojim se predlažu mjere za unapređenje tržišta rada
i smanjenje nezaposlenosti započeo je u četvrtak. Na kongresu
sudjeluju predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade, a
organizira ga Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s
Međunarodnom organizacijom rada, Ministarstvom za međunarodni
razvoj Velike Britanije i Europskom komisijom. Nacionalni plan
zapošljavanja, koji je HZZ lani počeo izrađivati u suradnji sa
stranim i domaćim stručnjacima, prvi je hrvatski dokument koji
sukladno europskim smjernicama pokriva niz čimbenika povezanih s
tržištem rada, a ujedno je uvjet Hrvatske za ulazak u EU. To je
sveobuhvatni dokument kojim se predviđaju mjere za poticanje
gospodarstva i otvaranje novih tvrtki, a time i novih radnih
mjesta, rekla je ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić.
Naglasila je kako će nove mjere biti najviše usmjerene na
aktiviranje nezaposlenih, budući da iskustva drugih zemalja
ukazuju da je poticanje ljudi na aktivno traženje posla i procjenu
njihovih sposobnosti ključna mjera za rast zaposlenosti. Akcijski
plan bit će usmjeren na skupine nezaposlenih s poteškoćama u
zapošljavanju, kao što su mladi koji tek ulaze na tržište rada,
stariji radnici koji imaju zastarjela znanja i vještine, osobe s
invaliditetom i, u pojedinim slučajevima, branitelji.
7. UDRUGE
NUŽNE MJERE ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA DRVNE INDUSTRIJE
Povećanje izvoza finalnih proizvoda, oživljavanje domaće
proizvodnje s ciljem smanjenja uvoza, međusobno povezivanje
drvoprerađivača kroz clustere te povećanje ulaganja u nove
proizvode, tehnologije i kapacitete, samo su neke od mjera kojima
bi se trebao poboljšati položaj domaće drvne industrije, istaknuto
je u utorak na sjednici Udruženja drvno-prerađivačke industrije
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prema riječima Ferdinanda
Laufera iz Gospodarskog interesnog udruženja Croatiadrvo, drvna
industrija nalazi se u vrlo teškom položaju. Dokaz tome je
smanjenje broja zaposlenih u toj djelatnosti, smanjenje broja
tvrtki, kao i veliki uvoz finalnih proizvoda. Tako je primjerice
1990. godine uvoz iznosio 23 milijuna američkih dolara, da bi
prošle godine njegova vrijednost dosegnula 456 milijuna dolara.
Hrvatska ima kvalitetnu sirovinu i šumu što znači da imamo uvjete za
povećanje proizvodnje, kao i broj zaposlenih, kazao je Laufer. Za
ostvarenje navedenog, drži on, potrebne su mjere poticanja te
proizvodnje. Podsjetio je kako drvna struka već deset godina nudi
mjere za poboljšanje stanja u navedenoj grani, ali nikako da se
nešto napravi. No, Laufer je istaknuo kako je nedavno ministar
gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić potpisao
dokument koji ide u prilog drvnoj industriji. Riječ je, pojasnio je
Laufer, o usaglašavanju cijena drvnih sortimenata s Hrvatskim
šumama, odnosno o snižavanju cijena. Na skupu je između ostalog
istaknuto i kako bi se uz pomoć clustera moglo kooperacijom
osigurati popunjavanje slobodnih proizvodnih kapaciteta kao i
ulaganje u one tehnologije kojih nema na hrvatskom tržištu.
HUP NA IZVANREDNOJ SKUPŠTINI IZMIJENIO I DOPUNIO STATUT
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), u četvrtak je na izvanrednoj
skupštini prihvatila izmjene i dopune Statuta, kojima će, kako je
obrazloženo, biti omogućena "modernizacija udruge s naglaskom na
ravnopravnost zastupljenosti svih članica te granskih i
regionalnih udruga". HUP u priopćenju naglašava da će po
izmijenjenom i dopunjenom Statutu, predstavnici granskih i
regionalnih udruga izravno ulaziti u Vijeće članica, glavno tijelo
HUP-a koje donosi najbitnije odluke za rad udruge, a osigurat će se
i viša razina zastupljenosti malih i srednjih poduzetnika kroz
sudjelovanje u novoosnovanim odborima - za razvoj, za malo i
srednje poduzetništvo te za regionalni razvoj. Uvodi se i tročlani
Nadzorni odbor HUP-a, koji će, kako je predviđeno, kontrolirati
financijsko poslovanje. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić je
ocijenio, kako se prenosi u priopćenju, da je donošenjem novog
Statut učinjen završni korak reforme HUP-a, koji se morao
prilagoditi organizacijom i načinom rada novim izazovima.
UHPA: OD 1. TRAVNJA AGENCIJE UVODE PRISTOJBU NA PRODAJU
AVIOKARATA?
Od 1. travnja ove godine 76 licenciranih putničkih agencija za
prodaju avio karata, članica Udruge hrvatskih putničkih agencija
(UHPA), najvjerojatnije će uvesti posebnu naknadu (pristojbu) za
uslugu prodaje aviokarata u domaćem prometu; naknada bi iznosila
oko 30 kuna po karti, a uvela bi se kao odgovor na ovogodišnje
smanjenje provizija od strane aviokompanija. Istaknuto je to,
između ostaloga, u utorak na godišnjoj skupštini UHPA-e u Zagrebu,
kojoj je prethodilo predstavljanje knjige "Hrvatske putničke
agencije 1923.-2003." u izdanju te Udruge te okrugli stol na temu
"Uloga putničkih agencija u hrvatskom turizmu". Predsjednik UHPA-e
Ivan Pukšar naglasio je da će agencije uvesti pristojbu na prodaju
avio karata budući su od početka ove godine aviokompanije smanjile
proviziju agencijama sa 7 na 5 posto za prodaju karata u domaćem
prometu te sa 9 na 7 posto u međunarodnom prometu. Uvođenjem
pristojbe, koja se već naplaćuje u mnogim europskim zemljama i SAD-
u, agencije će nadoknaditi trošak za taj posao, koji se procjenjuje
na oko 40 kuna po karti.
U HUH-U OVE GODINE NE OČEKUJE "LAKU" TURISTIČKU SEZONU
Hrvatske hotelske tvrtke, članice Hrvatske udruge hotelijera i
restoratera (HUH), ni ove godine ne očekuju "laku" turističku
sezonu, ali niti minuse u odnosu na prošlu godinu jer je Hrvatska i
dalje na većini značajnijih inozemnih turističkih tržišta u
trendu. Npr, zbog prisutnog trenda odgode bookinga poslovodstvima
hotelskih kuća preporučuju svakodnevno praćenje kretanja po
tržištima te spremnost na kratke dodatne promotivne aktivnosti
kako bi se poboljšalo stanje prodaje u slučaju "rupa" u
predstojećoj sezoni. Ocjena je to predsjednika HUH-a, ujedno i
predsjednika Uprave porečke hotelske kuće Riviera Holding Franca
Palme, koji napominje i da cijene, koje su ove godine u hrvatskom
hotelijerstvu u prosjeku povećane 2 do 3 posto u odnosu na lani, još
ne treba dirati odnosno snižavati, iako to već rade neke
konkurentske zemlje. Pri tome naglašava da je Hrvatska zadnje dvije
sezone, uz podizanje cijena koje je pratilo i podizanje kvalitete,
imala pobjedničke rezultate, posebno među mediteranskim zemljama
te da ove godine te rezultate treba opravdati, pa i poboljšati novom
kvalitetom.
8. SAJMOVI, OKRUGLI STOLOVI
DRUŠTVENA ODGOVORNOST PODUZEĆA U HRVATSKOJ NEDOVOLJNO RAZVIJENA
Među poduzećima, tijelima državne uprave i udrugama, kao i u
cjelokupnoj javnosti, ne postoji dovoljno razumijevanje za
društveno odgovorno ponašanje (DOP), zaključak je okruglog stola
na ovu temu održanog u utorak u organizaciji Hrvatske gospodarske
komore (HGK) - Komore Zagreb. Na okruglom su stolu predstavljeni
rezultati istraživanja o društvenoj odgovornosti koje je provedeno
u oko 50 hrvatskih tvrtki, a uključena je bila i javna uprava te
udruge civilnog društva. Istraživanje su proveli Academy for
Educational Development (AED), International Business Leaders
Forum (IBLF) te tvrtka MAP savjetovanje, uz potporu Američke
agencije za međunarodni razvoj (USAID). Društvena odgovornost
definirana je kao odgovoran odnos tvrtki, državnih institucija i
udruga, prema svojoj društvenoj i prirodnoj okolini te kao njihov
utjecaj na održivi razvoj. Rezultati pokazuju, kako je istaknula
Aida Bagić (MAP savjetovanje) da mnoga hrvatska poduzeća ne
razumiju dugoročne koristi koje donosi društveno odgovoran pristup
poslovanju, dok manja poduzeća u većini drže da nemaju na
raspolaganju resurse ili znanje potrebno za DOP. Također,
napomenula je, raširena je i pojava svođenja DOP-a na davanje
donacije. Praksa DOP-a stoga je u Hrvatskoj još vrlo skromna,
zaključak je okruglog stola. Tek jedna hrvatska tvrtka - hrvatska
podružnica kompanije Coca Cole - izradila je svoj društveni
izvještaj, ali dosad nijedna hrvatska tvrtka nije izradila potpuni
izvještaj o održivosti koji obuhvaća društveno i ekološko
izvještavanje, rečeno je.
OTVORENI SAJMOVI ENOGASTRONOMIJA I TURIZAM NA ZV-U
Hrvatska poljoprivreda u vlastitom turizmu ima veliko tržište , a
jedini put opstanka poljoprivrede i vinogradarstva je onaj koji
vodi računa o domaćem proizvođaču i proizvodu, kazao je ministar
poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković
otvarajući u srijedu na Zagrebačkome velesajmu sajmove
"Enogastronomija i turizam". Čobanković je naglasio da novi
zahtjevi i uvjeti prilagodbe hrvatske poljoprivrede pravilima
Europske unije traže brzo reagiranje u novim tehnologijama
poljoprivredne proizvodnje i prerade. Direktor Zagrebačkog
velesajma Davorin Spevec je kazao da su sajmovi prilika za
promociju Hrvatske kao enogastronomskog i turističkog odredišta te
da u svim dokumentima i strategijama razvoja Hrvatske
poljoprivreda i turizam imaju istaknuto mjesto.
HRVATSKI OBRTNICI NA NAJVEĆEM SAJMU OBRTNIŠTVA U EUROPI
Na 56. međunarodnom sajmu obrtništva I.H.M. 2004, koji je u
četvrtak otvoren u Muenchenu, među 1.600 izlagača iz 45 zemalja
sudjeluje i 61 hrvatski obrtnik u organizaciji Hrvatske obrtničke
komore (HOK). Riječ je o dvanaestom nastupu hrvatskih obrtnika na
najvećem sajmu obrta u Europi, koji se ove godine održava do 10.
ožujka, a očekuje se da će ga obići oko 200.000 posjetitelja.
Hrvatski obrtnici ove godine izlažu u najvećem broju, ali i na
najvećoj izložbenoj površini od ukupno 274 četvorna metra.
OTVOREN OSJEČKI PROLJETNI SAJAM
U Osijeku je u četvrtak otvoren 11. Proljetni sajam poljoprivrede i
prehrane, na kojemu će do 7. ožujka svoje proizvode i usluge
predstaviti oko 150 domaćih i inozemnih izlagača. Pod
pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva, Osječko-baranjske županije i grada Osijeka, sajam je
organizirala tvrtka "Osječki sajam" d.o.o.
U CAVTATU OD 31. OŽUJKA DO 2. TRAVNJA 3. CISCO KONFERENCIJA
Informatička tvrtka Cisco Systems Hrvatska organizirat će od 31.
ožujka do 2. travnja u Cavtatu 3. Cisco konferenciju za korisnike i
partnere, s ciljem upoznavanja stručnjaka s najnovijim tehnološkim
inovacijama uz istovremeno obrazovanje poslovnih ljudi o upotrebi
tehnologije u novim rješenjima.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Telefaks: 01/4808-821
Urednica: Slavica Cvitanić