HR-GOSPODARSTVO- BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED broj 356 POSLOVNI PREGLED broj 35620. - 26. veljače 2004. SADRŽAJ:PRIJEDLOG PRORAČUNA: VLADA ĆE SE MOĆI ZADUŽITI 19,1 MILIJARDU KUNAODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO VLADIN
PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNAODBORI ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU PODRŽALI PRIJEDLOG PRORAČUNAVLADA OSNOVALA VIJEĆE ZA EKONOMSKU POLITIKUVLADA: OVE GODINE 15 POSTO VEĆI PRIHOD OD TURIZMAMINISTARSTVO GOSPODARSTVA PREDSTAVILO NOVI USTROJ I NOVU WEB STRANICUMESIĆ PRIMIO PREDSJEDNIKA UPRAVE INA-E I DIREKTORA MOL-ASANADER S ČLANOVIMA UPRAVE "PODRAVKE"VUKELIĆ S PREDSTAVNICIMA UDRUGE "HRVATSKE POSLOVNE ZONE"MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO AGENCIJA ZA HRANUMPŠVG: ZAPOČELA ISPLATA NOVČANIH POTICAJAVIJEĆE ZA KONKURENTNOST U PONEDJELJAK ĆE PREDSTAVITI 55 PREPORUKAUO HFP POKREĆE SMJENU NO I UPRAVE PIK-A VRBOVECDODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" ZA IZVRSNOST POSLOVANJA U 2003.DZS: POTROŠAČKE CIJENE U SIJEČNJU 1 POSTO VIŠE
POSLOVNI PREGLED broj 356
20. - 26. veljače 2004.
SADRŽAJ:
PRIJEDLOG PRORAČUNA: VLADA ĆE SE MOĆI ZADUŽITI 19,1 MILIJARDU KUNA
ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO VLADIN PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA
ODBORI ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU PODRŽALI PRIJEDLOG
PRORAČUNA
VLADA OSNOVALA VIJEĆE ZA EKONOMSKU POLITIKU
VLADA: OVE GODINE 15 POSTO VEĆI PRIHOD OD TURIZMA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PREDSTAVILO NOVI USTROJ I NOVU WEB
STRANICU
MESIĆ PRIMIO PREDSJEDNIKA UPRAVE INA-E I DIREKTORA MOL-A
SANADER S ČLANOVIMA UPRAVE "PODRAVKE"
VUKELIĆ S PREDSTAVNICIMA UDRUGE "HRVATSKE POSLOVNE ZONE"
MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO AGENCIJA ZA HRANU
MPŠVG: ZAPOČELA ISPLATA NOVČANIH POTICAJA
VIJEĆE ZA KONKURENTNOST U PONEDJELJAK ĆE PREDSTAVITI 55 PREPORUKA
UO HFP POKREĆE SMJENU NO I UPRAVE PIK-A VRBOVEC
DODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" ZA IZVRSNOST POSLOVANJA U
2003.
DZS: POTROŠAČKE CIJENE U SIJEČNJU 1 POSTO VIŠE
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU MANJA ZA 1,5 POSTO
RAZLIKA U BDP-U PO STANOVNIKU 1:15
IDC: HRVATSKO TRŽIŠTE POSLOVNOG SOFTVERA LANI PORASLO ČAK 58 POSTO
SMANJENA PROIZVODNJA JUŽNOG VOĆA I MASLINA
HRVATSKA: BRUTO DOBIT POSLOVNIH BANAKA 2,8 MILIJARDI KUNA
U VLASNIŠTVU HYPO ALPE-ADRIA-BANKE 76,35 POSTO SLAVONSKE BANKE
KREDIT EBRD-A ZAGREBAČKOJ BANCI VRIJEDAN 100 MILIJUNA EURA
USPJEŠNA GODINA ZA GRUPU NOVE BANKE
BANKE NE SMIJU FAVORIZIRATI NEKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO
HRVATSKI KORISNICI AMEX KARTICA 2003. POTROŠILI 6,8 MILIJARDI
KUNA
PLIVA PREMAŠILA MILIJARDU DOLARA PRIHODA; DIVIDENDA 16 KUNA PO
DIONICI
HTMOBILE USPJEŠAN U PRVOJ GODINI POSLOVANJA
KARLOVAČKA PIVOVARA OSTVARILA 50,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
LANJSKI PRIHOD GORENJA ZAGREB 745 MILIJUNA KUNA
SAP HRVATSKA LANI OSTVARIO 5,2 MILIJUNA EURA PRIHODA
PODRAVKA- NAJBOLJA PREHRAMBENA KOMPANIJA U JUGOISTOČNOJ EUROPI
U DIOKOMU PROIZVODNJA CIPELA ZA FRANCUZE
VIPNET PREDSTAVIO DVIJE NOVE USLUGE ZA BRŽI I JEDNOSTAVNIJI PRISTUP
INTERNETU
PREDSTAVNIŠTVO VAILLANTA PREDSTAVILO UREĐAJ ZA GRIJANJE S GORIVOM
ĆELIJOM
MICROSOFT HRVATSKA PREDSTAVIO HRVATSKU VERZIJU OFFICE 2003.
ZAVRŠEN PRVI OD OSAM NAGIBNIH VLAKOVA ZA HŽ
NAKON STABILIZACIJE POSLOVANJA "ĐURU ĐAKOVIĆA" ZANIMA BUDUĆNOST
GAVRILOVIĆ ODUSTAJE OD PREUZIMANJA PIK-A VRBOVEC
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
PRIJEDLOG PRORAČUNA: VLADA ĆE SE MOĆI ZADUŽITI 19,1 MILIJARDU KUNA
Ministarstvo financija sa 26 milijardi kuna, Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva sa 24,8 milijardi kuna i
Ministarstvo zdravstva sa 17 milijardi kuna, tri su resora koja bi u
ovoj godini, prema prijedlogu državnog proračuna kojega je Vlada
poslala u Sabor, trebala raspolagati s najviše novca iz državnog
proračuna. No, pritom treba imati na umu da Ministarstvo financija
na svojim stavkama ima i otplatu glavnica i kamata duga koje na
naplatu stižu u ovoj godini. Samo glavnica duga veća je za 10
milijardi kuna ili za 152,3 posto u odnosu na godinu prije. "Tekuće
otplate glavnice državnog duga, u svoti 16,8 milijardi kuna, te
pripadajuće kamate imaju u izvršavanju proračuna prednost pred
svim ostalim izdatcima", zapisano je i u prijedlogu zakona o
izvršenju proračuna u ovoj godini. Doda li se planiranim
proračunskim rashodima od 84,9 milijardi kuna i iznos od 16,8
milijardi kuna za otplatu glavnica izdatci države penju se na 101,7
milijardi kuna. Iz stavki pak Ministarstva financija vidljivo je da
će država za otplatu glavnice i kamata domaćeg duga trebati 13,3
milijarde kuna, a za servisiranje vanjskog duga 6,9 milijardi kuna.
Najveći dio duga država će refinancirati, odnosno novim će
zaduženjem pokriti stara zaduženja. Naime, prijedlogom zakona o
izvršavanju proračuna Vlada bi dobila ovlast da se na inozemnom i
domaćem tržištu novca i kapitala zaduži do ukupno 19,1 milijarde
kuna. Vlada i u obrazloženju državnog proračuna priznaje da planira
rast javnog duga. U 2004. godini planira se rast javnog duga na 54
posto BDP-a (krajem 2003. iznosio je 51,8 posto BDP-a), a javni bi
se dug sa 99,7 milijardi kuna povećao na 108,8 milijardi kuna (40
posto domaći, a 60 posto inozemni), navodi se u obrazloženju.
Najavljuje se pritom da će Ministarstvo financija smanjivati udio
inozemnog javnog duga i povećavati udio domaćeg duga u cilju
razvoja i produbljivanja domaćeg financijskog tržišta. Vidljivo je
to i iz prijedloga proračuna, odnosno računa financiranja u kojem
se planira ove godine na domaće tržište izići s obveznicama u
ukupnom iznosu 8 milijardi kuna (što je 158 posto više nego prošle
godine kada je država izdala obveznica u vrijednosti 3,1 milijardu
kuna), dok na inozemna tržišta država planira izići s obveznicama u
vrijednosti 5,7 milijardi kuna. Vlada u obrazloženju, vezano za
prihodnu stranu proračuna, ističe da je ona u najvećoj mjeri
određena ekonomskom aktivnošću u ovoj godini za koju se očekuje da
će biti nešto sporija nego prošle godine. Očekuje se tako realni
rast BDP-a od 3,2 posto, uz inflaciju od 2,4 posto, pa bi nominalni
rast BDP-a bio 5,6 posto (prema projekcijama hrvatski bi BDP ove
godine iznosio 199,5 milijardi kuna). Uglavnom u skladu s
nominalnim rastom BDP-a u proračunu se planira i rast pojedinih
prihoda. Pogledaju li se rashodi, Vlada kao glavne odrednice
proračuna ističe stimulans bržem gospodarskom razvitku, poticanje
ulaganja u znanost i obrazovanje, evidentno veću socijalnu
osjetljivost i dinamičniji nastup na vanjskopolitičkom planu.
ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO VLADIN PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA
Saborski odbor za financije i državni proračun u utorak je većinom
glasova podržao Vladin prijedlog proračuna za ovu godinu - ruku
'za' diglo je sedam zastupnika HDZ-a, protiv je bilo dvoje SDP-
ovaca, a suzdržan HSS-ov zastupnik.
ODBORI ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU PODRŽALI PRIJEDLOG
PRORAČUNA
Saborski odbori za gospodarstvo i poljoprivredu u utorak su
podržali Vladin prijedlog proračuna za ovu godinu. Kao osnovni cilj
proračuna ministar financija Ivan Šuker na Odboru za gospodarstvo
naveo je zadržavanje makroekonomske stabilnosti i smanjenje
državnog deficita, te zadovoljavanje svih socijalnih i razvojnih
pitanja. Tomu u prilog, ustvrdio je, ide i procjena Vlade o stopi
rasta BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto. Takva stopa pokazuje
ozbiljan pristup i financijsku ozbiljnost Vlade da djeluje u
realnim gospodarskim okvirima, dodao je. Upozorio je da su
prenesene obveze iz prošle u ovu proračunsku godinu, koje nisu
evidentirane kao proračunski rashodi, uvelike otežale poticanje
raznih gospodarskih aktivnosti, a posebno se to odnosi na
probijanje proračuna za ceste i obnovu.
VLADA OSNOVALA VIJEĆE ZA EKONOMSKU POLITIKU
Hrvatska Vlada osnovala je na sjednici, održanoj u srijedu, Vijeće
za ekonomsku politku kao svoje savjetodavno tijelo koje će se
sastajati barem jednom mjesečno i raspravljati o aktualnim
problemima ekonomske politike. Za predsjednika Vijeća imenovan je
Ante Babić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu
strategiju. Premijer je najavio da će u ponedjeljak Vladino Vijeće
za konkurentnost javnosti predstaviti 55 mjera za jačanje
konkurentnosti. Kako bi se osigurala primjena tih mjera sastavit će
se mješoviti odbor koji će pratiti njihovo ostvarenje, rekao je
predsjednik Vlade Sanader.
VLADA: OVE GODINE 15 POSTO VEĆI PRIHOD OD TURIZMA
Ovogodišnju turističku sezonu Hrvatska dočekuje s umjerenim
optimizmom - očekuje se povećanje turističkog prometa od tri do pet
posto, a prihoda za 15 posto, istaknuto je na sjednici Vlade
održanoj u srijedu, na kojoj je prihvaćen i program pripreme
ovogodišnje turističke sezone. Vlada je imenovala i povjerenstvo
za koordinaciju aktivnosti i praćenje pripreme ovogodišnje
turističke sezone u kojem će biti više ministara. Prihvaćeni
program razrađuje niz mjera na državnoj i lokalnoj razini, kao i na
razini turističkih tvrtki. Posebna pozornost, kako je istaknuto,
daje se uključivanju domaće poljoprivredne proizvodnje u
turističku ponudu, pitanjima vezanim za sigurnost, kao što su mjere
zaštite od požara, regulacija prometa itd.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PREDSTAVILO NOVI USTROJ I NOVU WEB
STRANICU
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavilo je u
utorak svoju novu web stranicu, novi ustroj, te iznijelo kratak
pregled glavnih aktivnosti. Tako se uskoro u proceduru mogu
očekivati propisi koji će regulirati pitanja vezana za poboljšanje
položaja umirovljenika, a riječ je o usklađivanju mirovina i
uključenju postojećeg dodatka u mirovinu, najavila je državna
tajnica za rad Vera Babić. Priprema se i akcijski plan
zapošljavanja, radi se na usklađivanju propisa s područja zaštite
na radu s europskim zakonodavstvom, dok se u radnom zakonodavstvu
za sada ne planiraju promjene, kazala je Babić. Državna tajnica za
poduzetništvo Tajana Kesić Šapić ističe da je pri kraju prijedlog
mjera za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, a uz ostalo se
odnosi na kreditiranje, mjere za poticanje klastera, a u pripremi
je i program za izvrsne projekte. Državni tajnik za gospodarstvo
Vladimir Vranković ističe pak kako će se u energetici pokušati
ubrzati niz investicijskih projekata. Ministar gospodarstva, rada
i poduzetništva Branko Vukelić predstavio je novi ustroj prema
kojemu bi u Ministarstvu trebalo biti 250 do 260 zaposlenika.
Trenutno se radi sistematizaciji radnih mjesta, a Vukelić
procjenjuje da će od sadašnjeg broja 10 do 15 posto zaposlenika biti
višak koji će se nastojati zbrinuti u okviru cijele državne uprave.
U ustroju Ministarstava novost su dva nova odjela - za informiranje
i odnose s javnošću, te za unutarnju kontrolu i nadzor. Želimo
kontrolu i nadzor ne samo trošenja proračunskog novca, nego i rada
službenika, kazao je Vukelić.
MESIĆ PRIMIO PREDSJEDNIKA UPRAVE INA-E I DIREKTORA MOL-A
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je predsjednika Uprave
INA-e Tomislava Dragičevića i direktora tvrtke MOL Žolta
Hernadija, priopćeno je u utorak iz Ureda Predsjednika. Dragičević
i Hernadi upoznali su Predsjednika s rezultatima poslovanja u
prošloj godini kao i planovima daljnjeg restrukturiranja INA-e.
Također se razgovaralo i o mogućnostima za zajedničko nastupanje na
"trećim tržištima". U tom kontekstu potvrđena je i ranije utvrđena
strategija poslovanja te je naglašeno da će suradnja INA-e i MOL-a
pozitivno djelovati na integraciju Hrvatske u Europsku uniju, za
što će se zalagati Mađarska kao nova članica, te MOL kao najveća
kompanija u Mađarskoj i srednjoj Europi.
SANADER S ČLANOVIMA UPRAVE "PODRAVKE"
Predsjednik Vlade Ivo Sanader u ponedjeljak je razgovarao s
članovima Uprave prehrambene industrije "Podravke", nakon čega je
novinarima izjavio kako će Vlada dati punu potporu svim
"Podravkinim" razvojnim planovima. Najavio je kako će tražiti što
snažniju prisutnost "Podravke" na tržištima istočne i jugoistočne
Europe, a i izvan toga područja. Na novinarsko pitanje što će biti s
"Podravkinim" dionicama, premijer Sanader je odgovorio da će o tome
biti naknadno odlučeno, no njegovo stajalište je kako država nije
dobar gospodar i ne treba upravljati poduzećem. Upitan hoće li biti
promjena u Nadzornom odboru "Podravke" odgovorio je da će se pri
mogućoj promjeni voditi računa provode li članovi Nadzornog odbora
Vladinu politiku. Također je rekao da dosadašnja uprava zaslužuje
daljnju Vladinu potporu. Što se tiče osnivanja hrvatskoga
prehrambenog konzorcija, premijer Sanader je rekao da Vlada
podupire sve što je dobro i može dovesti do "sinergije gospodarskih
subjekata". U vezi s Vladinom potporom državnim izvoznim tvrtkama
Sanader je rekao da Vlada i država moraju pomoći svim izvoznim
tvrtkama subvencijama i gospodarskom diplomacijom.
VUKELIĆ S PREDSTAVNICIMA UDRUGE "HRVATSKE POSLOVNE ZONE"
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i
predstavnici udruge Hrvatske slobodne zone u utorak su se sastanku
suglasili kako je potrebno pristupiti izmjenama zakona i propisa o
slobodnim zonama, kako bi se stvorile pretpostavke za njihov
daljnji razvoj i privlačenje stranih investitora, priopćilo je
Ministarstvo gospodarstva. Ministar Vukelić je istaknuo značaj
slobodnih zona, koje su, kako je rekao, bitne za potencijalna
ulaganja i u skladu sa Vladinom izvoznom orijentacijom. Dodao je da
Vlada slobodne zone smatra vrlo značajnima, naglasivši da je novim
ustrojem ministarstva predviđen poseban odjel za njihov razvoj.
MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO AGENCIJA ZA HRANU
U sljedećih mjesec i pol dana Hrvatska će dobiti Agenciju za hranu,
neovisno tijelo koje će preuzeti nadzor prehrambenih proizvoda
kako bi se zaštitili potrošači, najavio je u petak u Drenovcima na
županjskom području ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva Petar Čobanković. Po njegovim riječima iako je
ovogodišnji proračun Ministarstva približno jednak
prošlogodišnjem, u njemu su znatne stavke za poticaje i potpore,
t.j. veće su za 250 milijuna kuna, odnosno 15 posto", a za poticaje
za razvoj sela izdvojeno je 40-ak milijuna kuna prema 12 milijuna
prošle godine. Znatno je porasla i investicijska stavka koja je
prošle godine bila 20-ak milijuna kuna, a ove 120 milijuna.
MPŠVG: ZAPOČELA ISPLATA NOVČANIH POTICAJA
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
(MPŠVG) započelo je prošloga tjedna sa isplatom novčanih poticaja,
a do četvrtka je isplaćeno sredstava u iznosu od 170 milijuna kuna.
Riječ je o poticajima za žitarice, uljarice, šećernu repu, krmno
bilje, poljoprivredno sjeme prve i druge skupine, duhan, ljekovito
bilje, povrće i povrće za industrijsku preradu, livade i pašnjake,
stabla maslina, voćnjake, vinograde, nasade hmelja i lavande, i
sadni materijal za ekološku proizvodnju. U tijeku je, ističu u
MPŠVG-u, priprema isplata za ostale županije, a njihova
realizacija očekuje se u toku idućeg tjedna, odnosno nakon priliva
sredstava iz državnog proračuna.
VIJEĆE ZA KONKURENTNOST U PONEDJELJAK ĆE PREDSTAVITI 55 PREPORUKA
Nacionalno vijeće za konkurentnost u ponedjeljak, 1. ožujka
predstavit će 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, a
tom će prigodom predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader govoriti i o
osnovama gospodarske politike Vlade. Kako je početkom veljače
najavio član Nacionalnog vijeća Goran Radman, glavni direktor
Microsoft Adriaticsa, mjere su grupirane u nekoliko područja
strateških ciljeva. Riječ je, kako je tada izjavio Radman, o
područjima obrazovanja za rast i razvoj, izgradnji pravne države u
skladu sa standardima EU (pravosuđe i javna uprava), razvoju
inovativnosti i tehnologija, regionalnom razvoju i razvoju
klastera, kreiranju pozitivnog stava i liderstva, poticanju
razvoja malih i srednjih poduzeća, te troškovnoj i cjenovnoj
konkurentnosti. Predstavljanje preporuka organiziraju Vlada i
Nacionalno vijeće za konkurentnost, uz potporu Hrvatske udruge
poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Predstavljanje će se
održati u ponedjeljak, u 11 sati u hotelu Opera, a bit će mu nazočni
i predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Sanader.
UO HFP POKREĆE SMJENU NO I UPRAVE PIK-A VRBOVEC
Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je
u petak da se, nakon odustanka petrinjskog Gavrilovića, obave
razgovori s mogućim ulagačima u PIK Vrbovec te da se pokrene
postupak promjene članova Nadzornog odbora i Uprave tog društva. UO
HFP-a dao je i suglasnost na raspisivanje natječaja za prodaju
dionica nekoliko društava iz sustava IPK grupe iz Osijeka,
priopćeno je iz HFP-a nakon zatvorenog dijela sjednice održane u
petak. Tako će se natječaj raspisati za tvrtke IPK Ratarstvo -
Stočarstvo, IPK Croatia, IPK Robna kuća i IPK Erdutski vinogradi,
dok će za ostala društva iz sustava IPK grupe model privatizacije
izraditi stručne službe HFP-a u suradnji s resornim ministarstvom.
Upravni odbor HFP-a dao je u petak i suglasnost za potpisivanje već
pripremljenih ugovora o prodaji dionica dubrovačkih hotela Lero i
Sumratin te Hotela Mlini.
DODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" ZA IZVRSNOST POSLOVANJA U
2003.
Prema izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK), najbolja banka u
Hrvatskoj u prošloj je godini bila Privredna banka Zagreb, a
najbolji osiguravatelj Croatia osiguranje, dok su među tvrtkama za
najbolje izabrane Dalekovod kao velika, M SAN Grupa iz Zagreba kao
srednja, te Microsoft Hrvatska kao najbolja mala tvrtka. U svakoj
je kategoriji bilo pet nominiranih, a najboljima su na svečanoj
Skupštini HGK, dodijeljene tradicionalne nagrade "Zlatna kuna" za
2003. godinu, kojima Komora nagrađuje izvrsnost poslovanja u
prošloj godini. Ujedno, banci Raiffeisenbank Austria uručena je
Kristalna kuna- posebna nagrada za tri uzastopne pobjede u
kategoriji najboljih banaka, koja znači da ta banka iduće tri
godine ne može ući ponovno u izbor za nagradu.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
DZS: POTROŠAČKE CIJENE U SIJEČNJU 1 POSTO VIŠE
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene
indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su ove godine u odnosu na
prethodni mjesec (prosinac 2003.) više za 1 posto, a na godišnjoj
razini, u odnosu na siječanj prošle godine više su za 2,1 posto,
objavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Državnom
zavodu za statistiku (DZS). Zavod je po prvi put objavio podatke o
indeksu potrošačkih cijena, koji služi kao opća mjera inflacije i
pokazatelj stabilnosti cijena, a njegovom objavom prestao je
objavljivati podatke o indeksima cijena na malo, troškova života i
ugostiteljskih usluga.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU MANJA ZA 1,5 POSTO
Ukupna industrijska proizvodnja u siječnju 2004. u Hrvatskoj je
bila manja za 1,5 posto u usporedbi sa siječnjem 2003. U usporedbi
pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska
proizvodnja u siječnju ove godine manja je za 14,8 posto, objavio je
u petak Državni zavod za statistiku. Statističari pritom napominju
da siječanj 2004. ima jedan radni dan manje od siječnja 2003. što na
mjesečne indekse razina utječe oko 2,5 posto.
RAZLIKA U BDP-U PO STANOVNIKU 1:15
Nastavlja se povećanje razlika u vrijednosti BDP po stanovniku među
pojedinim dijelovima Hrvatske, dok je taj omjer 2002. iznosio 1:10,
u prvih devet mjeseci 2003. povećao se na 1:15, pa je tako u Zagrebu
BDP po stanovniku iznosio 19.125 dolara, a u zadnje plasiranoj
Ličko-senjskoj županiji svega 1.350 dolara. Porast BDP-a po
stanovniku u Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci lani iznosio je
1.249 američkih dolara ili gotovo 25 posto u odnosu na godinu prije,
ali to je dobrim dijelom rezultat pada tečaja dolara. Rekao je to
predsjednik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala
(ZUIK) Ante Pulić predstavljajući studiju "Intelektualni kapital,
uspješnost na nacionalnoj, županijskoj i poduzetničkoj razini" na
sjednici Zajednice za unapređenje kvalitete Hrvatske gospodarske
komore (HGK), održanoj u utorak. Po tim je podacima BDP po
stanovniku u Hrvatskoj u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci
iznosio 6.305 USD. Efikasnost intelektualnog kapitala povećana je
u prvih devet mjeseci 2003. na nacionalnoj razini za osam posto i
iznosi 2,20, odnosno na jednu uloženu kunu zaradi se 2,20 kune.
Najviše su tome porastu pridonijele djelatnosti izvan gospodarstva
čija je uspješnost porasla za 18,9 posto, što je vjerojatno
rezultat smanjivanja broja zaposlenih u policiji, vojsci i
državnoj administraciji, kazao je Pulić.
IDC: HRVATSKO TRŽIŠTE POSLOVNOG SOFTVERA LANI PORASLO ČAK 58 POSTO
Vrijednost hrvatskog tržišta poslovnog softvera u prošloj je
godini, prema preliminarnim podacima, dostiglo vrijednost od 23,17
milijuna američkih dolara, što izraženo u dolarima u odnosu na
2002. predstavlja rast od čak 58 posto, a izraženo u kunama (zbog
deprecijacije dolara) još uvijek visokih 35 posto. Rekao je to na
početku IDC EAS Forum Adriatic 2004. u srijedu regionalni direktor
analitičke kuće IDC-a Boris Žitnik, dodavši kako je u cijeloj tzv.
Adriatic regiji lani na licence i usluge projektiranja,
implementacije i održavanje poslovnih softvera uloženo više od 105
milijuna dolara. IDC EAS Forum Adriatic 2004. je drugi po redu
konferencijsko-sajamski susret ponude i potražnje integriranih
poslovnih aplikacija, koji ove godine okuplja predstavnike više od
20 globalnih i regionalnih tvrtki s tog područja.
SMANJENA PROIZVODNJA JUŽNOG VOĆA I MASLINA
U Hrvatskoj je u prošloj godini zabilježen pad ukupne proizvodnje
južnog voća i maslina, u odnosu na godinu ranije. Tako je
proizvodnja maslina smanjena za čak 71 posto, mandarina za 31
posto, smokava za 9, te naranča za 8 posto, a ocjenjuje se da je to
ponajviše posljedica nepovoljnih vremenskih prilika, odnosno
suše. Po podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, sa
ukupno 3,09 milijuna stabala maslina ubrano je 9.482 tona tih
plodova, što znači da je prosječan prirod po stablu sposobnom za rod
iznosio 3,1 kilogram. Podaci se odnose na pravne osobe i njihove
dijelove te obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
HRVATSKA: BRUTO DOBIT POSLOVNIH BANAKA 2,8 MILIJARDI KUNA
Poslovne banke u Hrvatskoj u prošlogodišnjem su poslovanju
ostvarile dobit prije oporezivanja u respektabilnom iznosu od 2,81
milijardu kuna, što je za 8,6 posto više nego u godini prije. Dobit u
poslovanju, prema privremenim nerevidiranim podacima koje je
objavila Hrvatska narodna banka, iskazalo je 36 banka, a gubitak, u
ukupnom iznosu od 56,5 milijuna kuna, pet banaka. Hrvatskim
bankovnim tržištem dominira šest banaka odnosno bankovnih grupa
banaka (dvije u talijanskom, te četiri u austrijskom većinskom
vlasništvu) na koje otpada čak 83,5 posto ukupne aktive. Ukupna
aktiva 41 poslovne banke u Hrvatskoj na kraju 2003. godine iznosila
je 204,5 milijardi kuna, što je za 17,44 posto više u odnosu na
godinu prije. Od 41 banke u Hrvatskoj 20 je u stranom vlasništvu, a
udjel stranih banaka u ukupnoj bankovnoj aktivi iznosi oko 90
posto. Dvije najveće banke (u vlasništvu talijanskih bankarskih
grupacija) - Zagrebačka banka (sa 888 milijuna kuna dobiti prije
oporezivanja) i Privredna banka Zagreb (sa 569,9 milijuna kuna),
ostvarile 51,8 posto bruto dobiti svih banaka u državi. Dobit prije
oporezivanja svih banaka za 2002. iznosila je 2.812 milijuna kuna
(u usporedbi sa 2.589 milijuna kuna bruto dobiti, prema ranije
objavljenim podacima, za 46 banaka u 2002. godini). Vodeća banka i
po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka sa aktivom od 49,5
milijarde kuna (rast za 7,57 posto), što čini 24,2 posto ukupne
aktive bankarskog sektora. Zagrebačka banka (u vlasništvu
talijanskog UniCredita), po nerevidiranim podacima, ostvarila je i
najveću dobit prije oporezivanja - u iznosu od 888 milijuna kuna,
što je 31,6 posto ukupne dobiti svih banaka. Tek na osmom je mjestu
jedna banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska
banka, sa aktivom od nešto većom od 5,4 milijardi kuna (što je udio
od 2,65 posto), sa padom aktive za 2,1 posto u odnosu na godinu
prije. HPB je lani ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od
94,6 milijuna kuna. Od ukupno 41 banke u Hrvatskoj 20 su u stranom
vlasništvu, 19 je privatnih domaćih banaka a dvije su još u državnom
vlasništvu (HPB i Croatia banka). U odnosu na godinu broj banaka
smanjen je sa 46 na 41 (Erste & Steiermaerkische Bank pripojena je
1. kolovoza 2003. Riječkoj banci te je ime banke promijenjeno u
Erste & Steiermaerkische Bank; Samoborska banka pripojila je 17.
prosinca 2003. Zagorsku banku; Splitska banka pripojila je 1.
srpnja 2003. HVB bank Croatia; Zagrebačka banka pripojila je 30.
svibnja 2003. Cassu di Risparmio di Trieste).
U VLASNIŠTVU HYPO ALPE-ADRIA-BANKE 76,35 POSTO SLAVONSKE BANKE
Austrijska Hypo Alpe-Adria-Bank te njeno povezano društvo Hypo
Alpe-Adria-Vrijednosnice postali su vlasnici dionica koje čine
76,35 posto temeljnog kapitala Slavonske banke iz Osijeka, stoji u
izvješću o preuzimanju Slavonske banke, koje je u srijedu prenijela
Varaždinska burza. Ponudu za preuzimanje preostalih dionica Hypo
Alpe-Adria-Bank je objavila krajem prošle te početkom ove godine, a
temeljem te ponude otkupljeno je ukupno 2.967 dionica, ukupne
nominalne vrijednosti od 3,85 milijuna kuna, što predstavlja 1,08
posto temeljnog kapitala Slavonske banke.
KREDIT EBRD-A ZAGREBAČKOJ BANCI VRIJEDAN 100 MILIJUNA EURA
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i Zagrebačka banka
(ZABA) sklopile su u srijedu ugovor o dugoročnom kreditu u ukupnom
iznosu do 100 milijuna eura, s dospijećem od 12 godina, koji će ZABA
koristiti za odobravanje kredita hrvatskim građanima za kupnju,
gradnju i renoviranje stambenih objekata. Ovo je drugi kredit
namijenjen stambenom kreditiranju građana koji EBRD odobrava
Zagrebačkoj banci. U prvi kreditni aranžman ove vrste, vrijedan oko
102 milijuna eura, ušlo se 1998. godine, te je njime realizirano
više od 2.100 pojedinačnih stambenih kredita građanima.
USPJEŠNA GODINA ZA GRUPU NOVE BANKE
Grupacija Nove banke, koju čine Nova i Dubrovačka banka, prošle je
godine poslovala s dobiti u iznosu od 76 milijuna kuna, što
predstavlja značajan uspjeh u odnosu na 2002. godinu, kada je Grupa
zabilježila gubitak od 66 milijuna kuna, istakli su u utorak na
konferenciji za novinare predsjednici uprava Nove i Dubrovačke
banke Damir Odak i Vlaho Sutić. Uspješni rezultati, rečeno je,
proizlaze iz primjene dobre poslovne strategije i uspješnog
operativnog restrukturiranja grupe Nove banke, a rast prihoda
izravno proizlazi iz jačeg kreditiranja građana, uz
restrukturiranje i umjeren rast bilance. Prihodi od kamata
grupacije, naime, porasli su za 38,6 posto u odnosu na 2002., dok su
troškovi istodobno smanjeni za 15 posto. Pripreme za spajanje Nove
i Dubrovačke banke su u tijeku, kazao je Odak, dodavši kako bi taj
proces trebao biti dovršen do kraja turističke sezone, a najavio je
i reduciranje broja zaposlenih za oko 15 posto, odnosno sa
sadašnjih 1.200, na oko tisuću. Također, za ožujak je najavljeno
povećanje kapitala Dubrovačke banke u iznosu od 3 milijuna eura.
Prošlogodišnji uspjeh Nove banke, kazao je Odak, govorio o tome
kako složeni financijski projekt kao što je bilo spajanje triju
regionalnih banaka može u kratkom vremenu donijeti pozitivni
rezultat primjenom znanja, stručnosti te predanim radom
menadžmenta i zaposlenih. Dodao je kako su srednjoročni poslovni
ciljevi grupe Nove banke daljnji rast bilance i financijskog
rezultata grupe, kao i podupiranje razvoja regija u kojima banke iz
grupacije Nove banke posluju. Nova banka je nastala 2002. godine
spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke, a njen vlasnik -
investicijski fond kojim upravlja Charlemagne Capital Ltd. u
ožujku 2002. kupio je i Dubrovačku banku.
BANKE NE SMIJU FAVORIZIRATI NEKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO
Banke građanima ne smiju uvjetovati odobravanje kredita policama
osiguranja određenih osiguravajućih društava, već trebaju
prihvaćati police osiguranja svih osiguravajućih društava sve dok
se mogu smatrati odgovarajuće kvalitetnim i adekvatnim
instrumentom osiguranja, mišljenje je Hrvatske narodne banke.
Banke u svom redovnom poslovanju kao instrument osiguranja mogu i
trebaju prihvaćati police osiguranja svih osiguravajućih društava
sve dok se mogu smatrati odgovarajuće kvalitetnim i adekvatnim
instrumentom osiguranja sukladno kriterijima i uvjetima, te načinu
utvrđivanja i praćenja kvalitete iz općeg akta koje će banke
dostaviti HNB-u, navodi se u mišljenju koje je središnja banka
objavila na svojoj web stranici.
HRVATSKI KORISNICI AMEX KARTICA 2003. POTROŠILI 6,8 MILIJARDI
KUNA
Plaćajući karticama iz portfelja PBZ American Expressa (AMEX)
hrvatski su građani u prošloj godini potrošili više od 6,8
milijardi kuna, a više od 10 posto tog iznosa, ili više od 700
milijuna kuna potrošili su u prosincu, priopćeno je iz AMEX-a. Tako
su i korisnici AMEX kartica najviše trošili tijekom blagdanskog
shoppinga, a dan u kojem je najviše potrošeno bio je 23. prosinca
prošle godine kada je potrošnja putem AMEX kartica iznosila više od
40 milijuna kuna. Kartičarska kuća PBZ American Express u Hrvatskoj
ima više od 400 tisuća korisnika, a 51,3 posto korisnika su
muškarci.
4. TVRTKE
PLIVA PREMAŠILA MILIJARDU DOLARA PRIHODA; DIVIDENDA 16 KUNA PO
DIONICI
Farmaceutska tvrtka Pliva ostvarila je u 2003. prvi put ukupne
prihode veće od milijardu dolara, od čega 84,3 posto s međunarodnih
tržišta, uz ostvarenje neto dobiti od 146,8 milijuna dolara, što je
smanjenje od 8,6 posto u odnosu na godinu prije - isključivo zbog
jednokratnih troškova restrukturiranja, objavio je u srijedu
predsjednik Uprave Plive dd Željko Čović. Čović naglašava da je
bruto dobit tvrtke lani iznosila 660 milijuna dolara, što je 30,8
posto više nego 2002., a operativna dobit bez utjecaja
restrukturiranja povećana 8,1 posto i iznosi 213,1 milijuna
dolara, zbog čega su sa 2003., kao godinom konsolidacije i
restrukturiranja, u Plivi zadovoljni. Jednokratni su troškovi
restrukturiranja iznosili 34 milijuna dolara, a Plivina će Uprava
predložiti isplatu dividende od 16 kuna po dionici, što je 5,9 posto
manje, te 1,69 dolara po GDR-u, što je 8,3 posto manje nego u 2002.
Najveći porast prodaje zabilježen je u SAD-u i Zapadnoj Europi, u
kojima Pliva ostvaruje više od 50 posto ukupne prodaje. Prvi čovjek
Plive 2003. označuje prekretnicom u Plivinu poslovanju, jer je
nakon višegodišnjih akvizicija i snažnog međunarodnog širenja, to
bila godina stvaranja funkcionalne organizacijske strukture koja
je u potpunosti zaživjela s prvim danima 2004.
HTMOBILE USPJEŠAN U PRVOJ GODINI POSLOVANJA
Operator mobilne telefonije HTmobile, u prvoj je godini
samostalnog poslovanja ostvario 2,87 milijardi kuna ukupnih
prihoda, ukupan broj korisnika povećan je 12 posto, na 1,34
milijuna, a u razvoj mreže i usluga ukupno je investirano 400
milijuna kuna, rečeno je u četvrtak na predstavljanju poslovnih
rezultata te tvrtke. Predsjednik Uprave HTmobilea Wolfgang Breuer
kazao je da su više nego zadovoljni ostvarenim rezultatima,
ustvrdivši da su, sa 52,2 posto tržišnog udjela, zadržali vodeću
poziciju na hrvatskom tržištu mobilne telefonije. Breuer
procjenjuje kako ima još prostora za rast te da dobre poslovne
rezultate očekuju i u ovoj godini, posebno u segmentu korištenja
multimedijalnih i podatkovnih usluga (MMS i GPRS). Očekuju i da će
se u trećem tromjesečju ove godine razriješiti, kako je rekao,
"administrativni problemi vezani za dobivanje dozvole za UMTS"
odnosno uvođenje treće generacije mobilne telefonije (3G) na
hrvatskom tržištu. Ističe pritom da je HTmobile spreman za novu
tehnologiju, što će im omogućiti ponudu novih usluga za korisnike.
Član Uprave i glavni financijski direktor HTmobile-a Kent Holding
istaknuo je da je u protekloj godini ostvaren prihod prije kamata i
oporezivanja od 1,24 milijarde kuna, rekavši da je tvrtka ostvarila
dobit u poslovanju, ne navodeći o kojem je iznosu riječ. HTmobile je
tvrtka u stopostotnom vlasništvu Hrvatskog telekoma (HT) osnovana
u siječnju 2003.
KARLOVAČKA PIVOVARA OSTVARILA 50,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Karlovačka pivovara u devet mjeseci prošle godine ostvarila je 50,6
milijuna kuna neto dobiti, što je 51,5 posto više nego u istom
razdoblju prethodne godine, podaci su iz devetomjesečnog
poslovanja koje je ta tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi. Ukupni
su prihodi Karlovačke pivovare u spomenutom razdoblju iznosili
329,5 milijuna kuna, što je porast od 14 posto, dok su ukupni
rashodi povećani 10,3 posto, na 246,9 milijuna kuna. Prihodi od
prodaje u zemlji porasli su 14,4 posto, na 271,9 milijuna kuna, a
povećani su i prihodi od prodaje u inozemstvu, za 13,8 posto, na
40,6 milijuna kuna. U tvrtki su istaknuli kako su rezultati
poslovanja bolji u odnosu na godinu ranije, a zahvaljujući dobroj
poslovnoj politici likvidnost je zadovoljavajuća. Karlovačka
pivovara od travnja prošle godine u većinskom je vlasništvu
Heineken Adrie d.o.o. Zagreb.
LANJSKI PRIHOD GORENJA ZAGREB 745 MILIJUNA KUNA
Tvrtka Gorenje Zagreb na hrvatskom je tržištu lani ostvarila prihod
od 745,65 milijuna kuna, što čini oko 12 posto ukupnog prihoda
slovenskog proizvođača kućanskih aparata i opreme Gorenje, koji je
lani ostvario prihod od prodaje u vrijednosti 820 milijuna eura te
neto dobit od 21 milijun eura. Direktor tvrtke Gorenje Zagreb Janez
Živko na konferenciji za novinare održanoj u srijedu predstavio
poslovne rezultate Grupe i hrvatske tvrtke. Lani je tako u
Hrvatskoj prodano oko 312 tisuća uređaja, a Živko procjenjuje da
Gorenje trenutno drži manje od 60 posto hrvatskog tržišta kućanskih
aparata i opreme na području bijele tehnike, što predstavlja
smanjenje udjela. Ipak procjenjuje da će ove godine tvrtka
nastojati zadržati tu prošlogodišnju razinu prodaje. Lani su
investirali 91 milijun eura u Hrvatskoj, među kojim je i izgradnja
novog distribucijskog centra u Zagrebu, dok u ovoj godini planiraju
investirati 44 milijuna eura.
SAP HRVATSKA LANI OSTVARIO 5,2 MILIJUNA EURA PRIHODA
Informatička tvrtka SAP Hrvatska ostvarila je u 2003. 5,23 milijuna
prihoda od softverskih licenci, što je 38,3 posto više nego u 2002,
rečeno je u ponedjeljak na redovitom godišnjem okupljanju sa
novinarima na kojem je SAP predstavio lokalne i globalne rezultate
za lanjsku godinu. Tvrtka spada među vodeće ponuđače aplikacijskog
softvera i držala je oko 25 posto hrvatskog tržišta u 2002, a za
2003. očekuje se sličan tržišni udjel ili nešto manji zbog ulaska
drugih tvrtki. Porast prihoda vezanih uz softverske licence, za
38,3 posto, jasan je pokazatelj tendencije rasta tvrtke, kazao je
direktor SAP-a Hrvatske Davor Jardas, koji očekuje nastavak takvog
trenda i u ovoj godini. Globalni ukupni prihodi njemačke tvrtke SAP
iznosili su lani 1,7 milijardi eura, a u SAD su ostvarili porast
prihoda od softvera za 23 posto.
PODRAVKA- NAJBOLJA PREHRAMBENA KOMPANIJA U JUGOISTOČNOJ EUROPI
Britanski financijski magazin "Finance Central Europe" proglasio
je Podravku najboljom prehrambenom kompanijom u jugoistočnoj
Europi u 2003. godini, objavili su iz Podravke. Podravka je i
prijašnjih godina bila uvrštavana na listu od 100 najuspješnijih u
svojoj kategoriji prema ocjenama financijskih analitičara tog
magazina, a prvo mjesto u 2003. godini je osobito vrijedno
priznanje, ističu iz koprivničke prehrambene industrije.
U DIOKOMU PROIZVODNJA CIPELA ZA FRANCUZE
U pogonu Diokoma u Benkovcu započela je proizvodnja 1,3 milijuna
pari obuće za francusku kompaniju Rondinaud, a ugovor o proizvodnji
obuće za ovog francuskog partnera vrijedan je 20 milijuna kuna.
Prema ugovoru Diokom novi se obvezao da će francuskoj tvrtki
isporučiti obuću do kraja ove godine, dok je francuski partner za
realizaciju tog posla osigurao sirovine. Tim je ugovorom osiguran
posao za cijelu ovu godinu za 300 radnika, kaže vlasnik tvrtke
Diokom novi, splitski poduzetnik Željko Kerum. Ovaj je posao
nastavak gotovo 30 godišnje suradnje Francuza i nekadašnje
Jugoplastike, pa potom Diokoma koji je prije tri godine otišao u
stečaj koji je okončan likvidacijom tog poduzeća koje je potom
kupio Kerum.
VIPNET PREDSTAVIO DVIJE NOVE USLUGE ZA BRŽI I JEDNOSTAVNIJI PRISTUP
INTERNETU
Telekomunikacijska tvrtka VIPnet predstavila je u petak dvije nove
usluge - "Vodafone Mobile Connect Card", mobilnu karticu kojom se
putem prijenosnog računala brže pristupa Internetu te uslugu
VIP.fastnet, koja omogućava četiri puta brže pretraživanje
Interneta. Nove usluge predstavljene su na konferenciji za
novinare održanoj u petak, na kojoj je rukovoditelj Razvoja
proizvoda VIPnet-a Igor Zlatevski naglasio da je "Vodafone Mobile
Connect Card", koja se nudi u istoimenom paketu, razvijena u
suradnji sa svjetskim mobilnim operaterom Vodafoneom iz Velike
Britanije. VIP.fastnet, usluga čije je korištenje besplatno,
zapravo optimizira podatkovni prijenos, sažimajući pojedine web
sadržaje (poput slika, animacije i drugog) omogućava brže surfanje
Internetom.
PREDSTAVNIŠTVO VAILLANTA PREDSTAVILO UREĐAJ ZA GRIJANJE S GORIVOM
ĆELIJOM
Hrvatsko predstavništvo tvrtke Vaillant predstavilo je u
ponedjeljak uređaje za grijanje s gorivom ćelijom za
decentraliziranu opskrbu energijom koji za proizvodnju energije
koriste zemni prirodni plin, a koji će se na hrvatskom tržištu naći
tek 2008, kazao direktor tog predstavništva Mario Opačak. Po
njegovim riječima u ponedjeljak je u EU započeo projekt terenskog
testiranja 31 takvog uređaja u ukupno 10 gradova u Njemačkoj,
Nizozemskoj, Španjolskoj i Portugalu. Riječ je o projektu vezanom
uz tehnologiju gorivih ćelija, ukupnih troškova 8,6 milijuna eura,
u kojem Europska komisija sudjeluje s vise od tri milijuna eura.
Opačak je iznio prednosti tih uređaja poput smanjenja emisije
stakleničkih plinova za 50 posto, 25 posto manja potrošnja fosilnih
goriva, visok stupanj iskoristivosti, bešuman rad, manje otpadnih
tvari, nema rotirijaućih dijelova, nema izgranja. U Vaillantu
procjenjuju da tržište EU može "progutati" 250 tisuća tih uređaja
koji omogućuju da potrošač i sam proizvodi električnu energiju, a
potom njen višak proda nekome drugom, kazano je.
MICROSOFT HRVATSKA PREDSTAVIO HRVATSKU VERZIJU OFFICE 2003.
Tvrtka Microsoft Hrvatska predstavila je u četvrtak programski
paket Microsoft Office 2003. na hrvatskom jeziku. Office 2003. je
nasljednik programa Microsoft Office XP. Donosi širu podršku za XML
(svjetski standard za razmjenu podataka među različitim računalnim
platformama), preuređene i lokalizirane (prilagođene korisnicima
na hrvatskom jeziku) nove verzije programa Outlook (za primanje i
slanje elektroničke pošte) te poboljšanja Worda (programa za
pisanje i obradu teksta), Excela (tabličnog kalkulatora), Power
Pointa (programa za izradu multimedijalnih prezentacija) i Accesa
(programa za kreiranje i korištenje baza podataka). Novost Officea
2003. je i uključivanje programa Publisher čija je osnovna namjena
izrada prodajnih i marketinških materijala te IRM tehnologije,
kroz program InfoPath koja omogućuje nadzor pravila za razmjenu
podataka.
ZAVRŠEN PRVI OD OSAM NAGIBNIH VLAKOVA ZA HŽ
Prvi od osam nagibnih vlakova koje su Hrvatske željeznice ugovorila
sa kanadskom tvrtkom Bambardier završen je u tvornici u njemačkom
gradu Hennigsdorfu kraj Berlina, najvećem pogonu te kompanije u
Europi, a vožnja tim vlakom u četvrtak je upriličena za skupinu
hrvatskih novinara na probnom poligonu tvornice. Prva dva vlaka
stižu u Hrvatsku početkom lipnja ove godine, prva komercijalna
vožnja trebala bi se održati sredinom lipnja, a ti bi vlakovi
putovanje od Zagreba od Splita trebali skratiti na manje od pet sati
nakon što se završi kapitalni remont i modernizacije te pruge.
NAKON STABILIZACIJE POSLOVANJA "ĐURU ĐAKOVIĆA" ZANIMA BUDUĆNOST
"Đuro Đaković" je stabilizirao poslovanje i sada nas zanima
budućnost, kazao je u utorak na prigodnu skupu u povodu 83.
obljetnice osnutka te tvrtke predsjednik Uprave Dragan Marčinko,
istaknuvši kako je sanacija provedena uglavnom na teret vlasnika, a
stabilnost poslovanja ostvarena znatnom pomoći države dobivanjem
važnih projekata i poslova za HŽ, Inu i Hrvatske ceste. Govoreći o
ostvarenju vizije o pet tisuća radnih mjesta u izvozno usmjerenoj
industrijskoj zoni, Marčinko je istaknuo kako je važno iskoristiti
nepopunjene kapacitete i privući ulaganja u "Đakovićevu" Slobodnu
zonu osnovanu u kolovozu 2001. na 250.000 četvornih metara
površine, u kojoj trenutačno posluje 26 uglavnom proizvodnih
tvrtaka s 1200 radnika.
GAVRILOVIĆ ODUSTAJE OD PREUZIMANJA PIK-A VRBOVEC
Petrinjska mesna industrija Gavrilović pismom je izvijestila
Hrvatski fond za privatizaciju da odustaje od preuzimanja PIK-a
Vrbovec. Hrvatska je Vlada 13. studenoga prošle godine donijela
odluku o prodaji 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec Gavriloviću za
120.000 kuna, uz obvezu modernizacije i ulaganja, preuzimanja
financijskih obveza, zbrinjavanje eventualnog viška zaposlenih.
Gavrilović je inače bio jedina tvrtka koja se javila na natječaj za
kupnju PIK-a Vrbovec. Gavrilović u pismu, datiranom sa 11. veljače
ove godine, navodi tri glavna razloga odustajanja. Prvi - da kao
kupac nisu do 11. veljače dobili izvješće ovlaštenog revizora o
stanju i poslovanju PIK-a Vrbovec kao osnove za odricanje svih
skrivenosti u bilancama poduzeća. Drugi - da su u poslovanju PIK-a
Vrbovec u 2003. stvoreni takvi gubici koji padaju na teret kupca i
uvećavaju cijenu ulaganja iznad ekonomski prihvatljive, te treći -
da nisu prihvaćeni njihovi uvjeti koji se odnose na socijalnu
klauzulu ugovora o kupnji.
DINOVA: ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Uprava trgovačkog lanca Dinova, koji su u rujnu prošle godine
osnovali Gavrilović, Lura, Vindija, Podravka i Kraš, kako bi
preuzeli bivšu Dionu u stečaju, u narednom će razdoblju svoje
aktivnosti usmjeriti ka generalnoj revitalizaciji društva sa
ciljem što skorijeg vraćanja povjerenja potrošača i povećanja
tržišnog udjela. Planom investicija za ovu godinu, pojasnili su u
Dinovi, obuhvaćeno je temeljito preuređenje određenog broja
maloprodajnih objekata, informatizacija poslovanja kao i
osvježenje i klimatizacija većine prodavaonica. Prema riječima
članice Uprave Jadranke Ivčić, ne može se točno odrediti visina
investicija ali kako je kazala, riječ je o "dvoznamenkastom
milijunskom iznosu". U poslovanju s dobavljačima postignuti su
novi uvjeti pa će od 1. ožujka doći će do korekcije cijena u
maloprodaji. Iz Dinove su također objavili kako je Uprava tvrtke
donijela odluku o sporazumnom zbrinjavanju viška radnika uz
isplatu 1.600 kuna po godini staža provedenog kod poslodavca i tri
plaće u otkaznom roku.
DUBROVAČKI HOTEL "LIBERTAS" PRODAN TURCIMA
Turska tvrtka Rixos iz Antalyje od srijede je vlasnik nekadašnjeg
ekskluzivnog dubrovačkog hotela Libertas, potvrdio je u Dubrovniku
direktor tvrtke Rixos za razvoj i direktor novoosnovane tvrtke
Libertas - Rixos, Mehmet Orhan Eskici. On je rekao da je hotel
kupljen za 4,5 milijuna eura i trebao bi biti obnovljen do travnja
2005. godine. Imat će pet zvjezdica, oko 300 luksuznih apartmana i
soba, a zapošljavat će oko 200 djelatnika. "Libertas" je nekad bio
prestižni dubrovački hotel i teško je uništen tijekom srpsko-
crnogorske agresije 1991. godine. Turska tvrtka Rixos u svom
sastavu ima šest hotela visoke kategorije i dio je korporacije Fine
Group koja se, osim turizmom, bavi i graditeljstvom, te dragocjenim
nakitom, a zapošljava 2000 ljudi.
KRIŽEVCI: POKRENUT STEČAJ U TVORNICI PARKETA "ARENA"
U križevačkoj tvornici parketa "Arena" iz Vojakovačkog Kloštra
pokrenut je stečajni postupak na poticaj samoga vlasnika i
direktora Vladimira Truščeka, jer se poduzeće našlo u novčanim
neprilikama zbog opterećenosti bankarskim kreditima. Za stečajnog
upravitelja je imenovan Darko Šket iz Križevaca koji priprema
stečajni plan za nastavak proizvodnje s obzirom na to da tvornica
ima osigurano tržište u zemljama Europske unije. Od 215 zaposlenika
37 ih je proglašeno tehnološkim viškom, dok će većina ostati
raditi.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
SPORAZUM O SURADNJI HBOR-A I BUGARSKE AGENCIJE ZA OSIGURANJE
IZVOZA
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Bugarska izvozna
agencija - Bulgarian Export Insurance Agency (BAEZ), potpisali su u
srijedu Sporazum o suradnji. Sporazum, koji je potpisan u sklopu
održavanja Mješovitog hrvatsko-bugarskog odbora za gospodarsku
suradnju u Sofiji, obuhvaća suradnju na zajedničkim projektima
kroz suosiguranje, paralelno osiguranje i reosiguranje, potporu i
financiranje izvoza kojima se omogućuje bolja konkurentnost
izvoznika, razmjenu informacija te potporu, suradnju i
savjetovanje na zajedničkim projektima uz mogućnost korištenja
zajedničke dokumentacije. Potpisanim Sporazumom HBOR želi
potaknuti suradnju hrvatskih i bugarskih izvoznika na zajedničkim
projektima u trećim zemljama.
OSNOVAN HRVATSKO JAPANSKI POSLOVNI KLUB
Na poticaj Hrvatske gospodarske komore (HGK), Japanskog centra pri
Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te Veleposlanstva Japana
u Zagrebu u ponedjeljak je osnovana neprofitna organizacija
Hrvatsko japanski poslovni klub (HJPK). Između hrvatskih i
japanskih gospodarstvenika već postoje brojni odnosi iz kojih su
akumulirana mnoga dobra iskustva, a cilj je ove organizacije
podijeliti ta dosadašnja iskustva sa svima koji bi od njih mogli
imati koristi, rekao je otvarajući osnivačku skupštinu HJPK-a
japanski veleposlanik Kaname Ikeda. Cilj ove organizacije je
promicanje suradnje između Hrvatske i Japana, posebice kroz
poticanje ulaganja te gospodarske i trgovinske razmjene, i to kroz
organizaciju konferencija, seminara, predavanja, skupova i
zajedničkih sastanaka gospodarstvenika dviju zemalja, pružanje
informacija ulagačima i sl. Klub će biti otvoren za članstvo
tvrtkama, neprofitnim organizacijama i pojedincima koji već
surađuju ili imaju potencijale za suradnju s japanskim tvrtkama.
DOBRE NAJAVE UNAPREĐENJA HRVATSKO-NJEMAČKE GOSPODARSKE SURADNJE
Dobri njemačko-hrvatski gospodarski odnosi nastavili su se i u
2003. godini, a očekuje se da će se u 2004. gospodarski odnosi
između Njemačke i Hrvatske razvijati velikom dinamikom, pokazali
su rezultati istraživanja koje je Njemačko-hrvatska industrijska i
trgovinska komora provela početkom ove godine među svojih
dvjestotinjak članica, većinom velikih njemačkih tvrtki. Njemačka
je drugi po veličini vanjskotrgovinski partner Hrvatske (ukupna
međusobna robna razmjena lani je iznosila 2,95 milijardi dolara), a
njemački ulagači drugi su i po veličini izravnih stranih ulaganja u
Hrvatsku u zadnjih desetak godina, sa 1,96 milijardi dolara i
udjelom od 22,8 posto. U pogledu poboljšanja ulagačke klime članovi
Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore polažu velike
nade u novu hrvatsku Vladu. Gotovo 60 posto ispitanih poduzeća od
nove Vlade očekuju poboljšanje ulagačke klime. Najvećim pak
preprekama za realizaciju stranih ulaganja i poslovanje na
hrvatskom tržištu ispitana poduzeća smatraju nedostatak pravne
sigurnosti i tromost pravnog sustava. Prema hrvatskoj službenoj
statistici o stranim ulaganjima pak Njemačka je drugi najveći
strani ulagač u Hrvatsku. Od 1993. do trećeg kvartala 2003. godine
njemačka su poduzeća ukupno uložila 1,96 milijardi USD u Hrvatsku.
BRITANSKI INDUSTRIJALCI O MOGUĆNOSTIMA SURADNJE
Interes britanskih industrijalaca za greenfield investicije u
Hrvatsku postoji, a realizacija će ovisiti o tome kako će na taj
interes odgovoriti hrvatska strana, ali i o konkurentskoj
sposobnosti Hrvatske da se za ta ulaganja izbori među ostalim
zemljama regije, izjavio je u utorak generalni direktor
Konfederacije britanske industrije (CBI) Digby Jones. Izaslanstvo
CBI-a boravi u dvodnevnom posjetu u Hrvatskoj, a na konferenciji za
novinare nakon sastanka s državnim tajnikom u Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimirom Vrankovićem, Jones
je istaknuo kako britansko gospodarstvo do sada nije u dovoljnoj
mjeri surađivalo s Hrvatskom. Jedno od konkretnih pitanja
britanske strane na ovom sastanku bila je mogućnost skraćivanje
roka potrebnog za pokretanje posla, za što u Hrvatskoj sada treba
oko godinu dana, u Velikoj Britaniji tri do četiri tjedna, a u SAD-u
48 sati, kazao je Vranković. Stoga im je predstavljen tzv. projekt
'one-stop-shop', odnosno točke na kojoj će se na jednom mjestu moći
dobiti sve informacije te poduzeti sve radnje nužne za pokretanje
posla, i to u roku od par tjedana, kazao je, dodavši kako bi taj
projekt trebao zaživjeti za oko godinu dana.
6. SINDIKATI
SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE: NEMA OTPUŠTANJA ZBOG ZABRANE RADA
NEDJELJOM
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević na
konferenciji za novinare u Splitu ocijenila je kako je Zakon o
zabrani rada trgovina nedjeljom ostvario vrlo dobre rezultate jer,
kako je rekla, najvažnije je što nema otpuštanja. Veliki trgovački
lanci najavljivali su da će im zbog tog zakona znatno pasti promet,
ali, prema njihovim prvim pokazateljima koje su oni sami dali, vidi
se da značajnog pada prometa nema pa zato nema ni otpuštanja, rekla
je Knežević. Posebno je naglasila da, nakon što su se kupci
prilagodili novom režimu rada trgovina, sada ima više pozitivnih
nego negativnih posljedica. Pozitivno je i to, rekla je Knežević,
što prodavači koji su do sada radili dvostruko od propisanog, sada
imaju dan tjednog odmora više i što se prekovremeni rad sveo na
minimum.
SINDIKATI TRAŽE NOVI NATJEČAJ ZA PRODAJU PIK-A VRBOVEC
Nakon što je petrinjski Gavrilović kao jedini potencijalni kupac
PIK-a Vrbovec odustao od kupnje, sindikati traže od Vlade da hitno
raspiše novi natječaj ili nađe strateške partnere kako bi se
konačno privatizirala ta tvrtka s preko 1.300 zaposlenih.
"Očekujemo od Vlade hitno raspisivanje novog natječaja u koji će
biti ugrađena socijalna klauzula", rekao je u srijedu predsjednik
Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak. Sindikati ostaju
pri zahtjevu, kao što su tražili i od Gavrilovića, da novi kupac
zadrži sve zaposlene, a mogući višak zbrine po principu
dobrovoljnosti uz otpremnine od 6.000 kuna po godini staža, kazao
je Mučnjak. Sindikalci traže visoke otpremnine zbog nepovoljne
dobne strukture zaposlenih koji prosječno imaju 18 godina staža pa
bi mogući višak teško našao novi posao, a još nema uvjete za
mirovinu. Mučnjak smatra kako niti nakon odustajanja Gavrilovića
nema razloga za stečaj PIK-a jer bi se ta tvrtka, koja je već imala
svoje tržište, uz kvalitetan menadžment ponovno mogla dobro
pozicionirati na tržištu i normalno poslovati.
PREKIDA SE ŠTRAJK U "BELJU" DD
Budući da je tijekom dana pristigao novac za isplatu plaće za
prosinac prošle godine radnicima baranjskog poljoprivrednog
kombinata "Belja" dd, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi,
prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske
(PPDIV) odlučio je prekinuti u ponedjeljak započeti štrajk u
"Belju", doznaje se u tom sindikatu. Kooridnator sindikalnih
podružnica "Belja" Šimo Orešković rekao je Hini da je pristiglo oko
5 milijuna kuna namijenjenih isplati prosinačke plaće za oko 2400
radnika "Belja" te da su se tako stekli uvjeti za prestanak štrajka.
Novac je, posredovanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju, osiguran
iz kredita kod poslovne banke za koji je "Belje" kao zalog dalo
nekretnine.
7. UDRUGE
UDRUGA TEKSTILNE I KOŽNE INDUSTRIJE PODRŽAVA PREUZIMANJE NAME
Udruga tekstilne i kožne industrije pri Hrvatskoj udruzi
poslodavaca podržava preuzimanje Name u stečaju od strane
konzorcija tekstilnih poduzeća, kao i preuzimanja drugih
trgovačkih društava u stečaju koja se bave trgovinom, izvijestili
su u petak iz te udruge. Pritom ocjenjuju da je preuzimanje jedan od
načina na koji se može riješiti dio problema u poslovanju
tekstilaca i kožne industrije jer većini domaćih tekstilaca i
kožara velik problem predstavljaju distribucija i prodaja njihovih
proizvoda.
HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ PROTIV UKIDANJA ZABRANE UVOZA GOVEDINE
Hrvatski seljački savez protivi se ukidanju zabrane uvoza govedine
iz Austrije i Finske, a ako se to dogodi, spremni su i na prosvjede,
kazao je potpredsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatske
seljačke stranke Darko Grivičić. Za Grivičića je to neozbiljno da
Vlada koja smanjuje proračun za poljoprivredu za dvjesto do tristo
milijuna kuna, a na hrvatskom tržištu ima tisuće goveda viška,
dopušta uvoz iz dviju zemalja u kojima je potvrđeno kravlje
ludilo.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI, SKUPOVI
PREDSJEDNIK MESIĆ OTVORIO SIMPOZIJ O POLJOPRIVREDNO-OKOLIŠNOM
PROGRAMU
Od ukupno 3,2 milijuna hektara poljoprivrednih površina u
Hrvatskoj se svega 3,5 promila ili oko 3.500 hektara
poljoprivrednog zemljišta obrađuje po ekološkim standardima, po
čemu znatno zaostajemo za zemljama Europske unije (EU) u kojima taj
prosjek iznosi oko 5 posto, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić otvarajući Simpozij o poljoprivredno-okolišnom programu
(POP) za Hrvatsku, održan u utorak. Ministar poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković naglasio je kako
su očuvanje prirode i održivi razvitak strateški prioritet
Hrvatske. U zemljama EU, dodao je, poljoprivredno-okolišni
programi detaljno su razrađeni i provode se već duže vrijeme, a
uvođenje takvog programa u Hrvatsku značajno je zbog usklađivanja
naše zakonske regulative s onom EU. Čobanković je naglasio kako će
Ministarstvo poljoprivrede dati punu potporu ovakvim projektima
jer su oni u interesu hrvatske poljoprivrede. Stoga su, dodao je, u
prijedlogu proračuna za ovu godinu predviđena 2,5 puta veća
sredstva za projekte ruralnog razvitka, u koji spadaju i projekti
POP-a. Na Simpoziju je predstavljen Nacionalni i pilot POP za
Hrvatsku, a koji se provodio u zadnje dvije godine, uz financijsku
potporu Vlade Kraljevine Nizozemske, a provodila ga je udruga
Ekologika, nizozemska zaklada Avalon i Institut za europsku
politiku zaštite okoliša iz Velike Britanije. Svrha tog
agrookolišnog programa, kako je rečeno na simpoziju, je uvesti niz
mjera radi zaštite prirode, odnosno biološke i krajobrazne
raznolikosti u agroekosustavima.
ODRŽAN MAĐARSKO-HRVATSKI POSLOVNI SKUP
Razvijanje infrastrukture, suradnja na području energetike,
turizma, poljoprivrede te razvoj i korištenje riječke luke samo su
neka od strateški važnih područja gospodarske suradnje Hrvatske i
Mađarske. Rekao je to otvarajući Mađarsko-hrvatski poslovni skup,
održan u utorak, Tibor Suelt, voditelj Mađarskog ureda za trgovinu
Veleposlanstva Republike Mađarske u Zagrebu, koji je sa Mađarskom
agencijom za poticanje ulaganja i razvoj trgovine te Hrvatskom
gospodarskom komorom - Županijskom komorom Sisak organizirao
susrete 22 mađarske te 40-tak hrvatskih tvrtki. Suelt je kazao kako
se mađarska poduzeća žele uključiti u proces razvitka hrvatskog
gospodarstva, a o zainteresiranosti mađarskih investitora za
ulaganja u Hrvatsku svjedoči ulazak MOL-a u vlasničku strukturu
INA-e te sve veća ulaganja u turizam i prerađivačku industriju.
Suradnja dviju zemalja, rečeno je na skupu, odvija se i na području
energetike (spajanje energetskih mreža), cestovnog i željezničkog
prometa, a posebice turizma, s obzirom da su mađarski turisti u
hrvatskoj sedmi po brojnosti te da je tu zemlju lani posjetilo 1,5
milijuna gostiju iz Hrvatske.
NA ZV-U SAJAM SPORTA I NAUTIKE
Na Zagrebačkom velesajmu u srijedu je otvoren 13. međunarodni
zagrebački sajam sporta i nautike u sklopu kojega se do 22. veljače
na 20 tisuća četvornih metara izložbenog prostora predstavlja 319
izlagača iz 27 zemalja, svjetskih i domaćih proizvođača i
zastupnika sportske i nautičke opreme i proizvoda, najnovijih
plovila svih vrsta te opreme za ronjenje i podvodni ribolov.
SPLIT: OTVOREN SAJAM GAST 2004.
Na splitskom Žnjanu u srijedu je otvoren 9. međunarodni sajam pića,
prehrane, hotelske i ugostiteljske opreme GAST 2004., na kojem se
predstavlja više od 600 izlagača iz zemlje i inozemstva, na 10.000
četvornih metara zatvorenog i 2500 metara četvornih otvorenog
izložbenog prostora. Sajam koji traje do nedjelje otvorio je
državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva Dragan Kovačević. GAST 2004. jedan je od većih
gospodarskih skupova te vrste ove godine u regiji, te je mjesto
logističke pripreme ugostiteljskih i turističkih tvrtki za
nadolazeću turističku sezonu. O međunarodnoj dimenziji sajma
govori sudjelovanje izlagača iz desetak zemalja - Austrije,
Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske,
Srbije i Crne Gore, Slovačke te Hrvatske.
OTVOREN PRVI SAJAM "HRVATSKI PROIZVOD U HRVATSKIM HOTELIMA I
RESTORANIMA"
U novootvorenom hotelu "Šumski dvori" Spačva Lipovac, smještenom u
spačvanskim šumama u blizini međunarodnog cestovnog graničnog
prijelaza Bajakovo na krajnjem istoku Hrvatske, u četvrtak je
otvoren prvi sajam "Hrvatski proizvod u hrvatskim hotelima i
restoranima". Organizator je te priredbe, na kojoj će iduća dva
dana svoje proizvode izložiti dvadesetak hrvatskih proizvođača,
tvrtka Son-Ugo-Cor, u čijem su vlasništvu i "Šumski dvori".
Suorganizatori sajma su Hrvatska gospodarska komora Vukovarsko-
srijemske županije, Županija vukovarsko-srijemska i Turistička
zajednica grada Vinkovaca. "Cilj nam je razvoj i promocija hrvatske
prepoznatljivosti kroz kvalitetu, plasman, marketing i razvoj
domaćih robnih marki", istaknuo je na otvorenju sajma predsjednik
uprave Son-Ugo-Cora Antun Dekanović.
PODRAVKA ZAPOČELA S OVOGODIŠNJIM IZLAGANJEM NA SAJMOVIMA
Sudjelovanjem na 11. međunarodnom sajmu prehrane i trgovine "PROD-
EXPO 2004", koji se od 9. do 13. veljače održavao u Moskvi,
prehrambena industrija Podravka započela je ovogodišnju sezonu
izlaganja na sajmovima. Na tom najznačajnijem i najvećem sajmu u
Ruskoj Federaciji koji je okupio izlagače iz Poljske, Mađarske,
Njemačke, Italije, Španjolske, Belgije, SAD-a, Finske i drugih
zemalja, Podravka se u suradnji sa svojim uvoznikom i
distributerom, tvrtkom Fort Trade Food iz Moskve, predstavila sa
cjelokupnim asortimanom proizvoda koje prodaje na ruskom tržištu
poput Vegete, Podravka juhe i Lino programom.
OBRTNICI NA 56. MEĐUNARODNOM SAJMU OBRTNIŠTVA U MUENCHENU
Na 56. Međunarodnom sajmu obrtništva u Muenchenu (I.H.M. 2004) koji
će se održati od 4. do 10. ožujka sudjelovat će i 61 hrvatski obrtnik
u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK). Riječ je o 12.
nastupu hrvatskih obrtnika na tom najvećem europskom obrtničkom
sajmu.
"TKT ZLATNA IGLA" NA SAJMU U MOSKVI
TKT Zlatna igla d.o.o., tvrtka koja se bavi proizvodnjom modne
ženske i muške konfekcije nastupla je od 18. do 21. veljače na Sajmu
mode u Moskvi (Moda Moscow 2004), objavili su iz te tvrtke.
Istaknuli su da se nadaju da im će ovogodišnji nastup na moskovskom
sajmu omogućiti upoznavanje sa kupcima iz inozemstva, kao i
sklapanje novih poslova s kupcima iz Rusije. Prema riječima
izvršnog direktora "TKT Zlatne igle" Josipa Takača, tvrtka je lani
ostvarila proizvodnju vrijednu nešto više od 30 milijuna kuna, od
čega se 70 posto odnosi na izvoz. Najveća izvozna tržišta, dodao je,
su Njemačka, Austrija, Italija, Rusija te zemlje bivše
Jugoslavije. Tvrtka zapošljava oko 350 radnika. Takač je istaknuo i
kako se proizvodnja u tvrtki odvija u skladu s visoko
sofisticiranom tehnologijom, tzv. "mjere na daljinu". Riječ je o
projektiranju i dizajniranju odjeće te konstruiranju koje se vrši
kompjuterski, pomoću najmodernije opreme. Nakon ponuđene skice
modela, te boje i kvalitete tkanine putem kompjutera, vrši se
konstruiranje i izrada kolekcije.
EUROCABLE NA SAJMU U DUBAIJU
Hrvatski proizvođač kablova, Eurocable Group, jedina je hrvatska
tvrtka koja nastupa na sajmu Middle East Electricity koji je u
nedjelju otvoren u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sajam, koji se održava do 18. veljače, okupio je više od 300
izlagača iz 30 zemalja Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka,
izvijestili su iz Eurocablea. Riječ je o uglednom sajmu energetike
na kojem su, kako se doznaje, arapske zemlje pokazale izuzetan
interes za proizvode zagrebačke tvornice kabela, što se ocjenjuje
novim korakom u osvajanju tih tržišta. Eurocable Group otvorio je
krajem prošle godine na zagrebačkom Jankomiru novu tvornicu, čime
je ukupan broj zaposlenih udvostručen, na 150 radnika. U novoj se
tvornici proizvodi program fleksibilnih energetskih kablova, a
Eurocable će sadašnju proizvodnju povećati na 40 tisuća tona.
Poslovodstvo Eurocable grupe očekuje da će poslovnu 2004. završiti
sa izvozom 75 posto proizvodnje i ukupnim prihodom od 80 milijuna
eura.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Telefaks: 01/4808-821
Urednica: Slavica Cvitanić