HR-GOSPODARSTVO- BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED broj 353 POSLOVNI PREGLED broj 35330. siječnja-5. veljače 2004. SADRŽAJ:UKIDA SE HFP, VLADA I NJENI UREDI PREUZIMAJU POSLOVE PRIVATIZACIJEPRIJEDLOG O SMANJENJU PDV-A PROŠAO
PRVI TEST U SABORUVLADA U SPLITU DONIJELA NEKOLIKO ODLUKA O POLJOPRIVREDIVLADA: 200 MILIJUNA EURA ZADUŽENJA OBVEZNICAMA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUIDUĆE GODINE ZAGREB I SPLIT BIT ĆE POVEZANI AUTOCESTOMDSZ: INFLACIJA ĆE SE MJERITI NOVIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CIJENAVERA BABIĆ: NOVA VLAST NASTAVIT ĆE S MJERAMA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJASMANJENJE DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCEIZVJEŠĆE EBRD-A O PROCESU TRANZICIJE U REGIJINA KRAJU 2003. U HRVATSKOJ AKTIVNO 44,3 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATAZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KRAJEM 2003. MANJE ZA 10,2 POSTO NEGO 2002.KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU NA KRAJU 2003. GODINE 55 MILIJARDI KUNAPREDSTAVLJENA HTMOBILE AMERICAN EXPRESS KREDITNA KARTICAHEP: OSTVARENA DOBIT UZ REKORDNU POTROŠNJU ELEKTRIČNE ENERGIJEAGROKOR PLANIRA DALJNJA ULAGANJA U SRBIJI
POSLOVNI PREGLED broj 353
30. siječnja-5. veljače 2004.
SADRŽAJ:
UKIDA SE HFP, VLADA I NJENI UREDI PREUZIMAJU POSLOVE PRIVATIZACIJE
PRIJEDLOG O SMANJENJU PDV-A PROŠAO PRVI TEST U SABORU
VLADA U SPLITU DONIJELA NEKOLIKO ODLUKA O POLJOPRIVREDI
VLADA: 200 MILIJUNA EURA ZADUŽENJA OBVEZNICAMA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU
IDUĆE GODINE ZAGREB I SPLIT BIT ĆE POVEZANI AUTOCESTOM
DSZ: INFLACIJA ĆE SE MJERITI NOVIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CIJENA
VERA BABIĆ: NOVA VLAST NASTAVIT ĆE S MJERAMA AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA
SMANJENJE DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE
IZVJEŠĆE EBRD-A O PROCESU TRANZICIJE U REGIJI
NA KRAJU 2003. U HRVATSKOJ AKTIVNO 44,3 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA
ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KRAJEM 2003. MANJE ZA 10,2 POSTO
NEGO 2002.
KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU NA KRAJU 2003. GODINE 55 MILIJARDI
KUNA
PREDSTAVLJENA HTMOBILE AMERICAN EXPRESS KREDITNA KARTICA
HEP: OSTVARENA DOBIT UZ REKORDNU POTROŠNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE
AGROKOR PLANIRA DALJNJA ULAGANJA U SRBIJI
FINA U 2003. POSLOVALA S BRUTO DOBITI OD 141 MILIJUNA KUNA
PRIHODI OD PRODAJE KONCERNA KONČAR U 2003. GODINI PORASLI 27,6
POSTO
RIVIERA HOLDING U PROŠLOGODIŠNJIH 9 MJESECI POSLOVALA S DOBITI
NETO DOBIT MALOLOŠINJSKE JADRANKE U 9 MJESECI 2003. VIŠA OD 86
MILIJUNA KUNA
NEXE GRUPA: BRUTO DOBIT 130 MILIJUNA KUNA
HRVATSKA TVRTKA "CROSCO" DOBILA MILIJUNSKI POSAO U SARAJEVU
ZAGREBAČKA ADACTA PRVA U REGIJI ISPUNILA NOVE MICOROSOFTOVE
STANDARDE
TVRTKA "ELKA KABELI" NA PRODAJU NA MEĐUNARODNOM NATJEČAJU
POTPISIVANJEM PROTOKOLA ZAVRŠEN HRVATSKO - INDIJSKI POSLOVNI
FORUM
SINDIKALNE SREDIŠNJICE SUGLASNE OKO STRUKOVNIH KOLEKTIVNIH
PREGOVORA
MINISTAR VUKELIĆ RAZGOVARAO S HUS-OM O PROBLEMIMA ŽELJEZARA
ENERGETIČARI PROCJENJUJU DA SU HRVATSKOJ NUŽNI NOVI ENERGETSKI
PROJEKTI
ZAVRŠENI 2. MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA
PULA: OTVORENA GOSPODARSKA IZLOŽBA HRANE I PIĆA "HISTRIA 2004"
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
UKIDA SE HFP, VLADA I NJENI UREDI PREUZIMAJU POSLOVE PRIVATIZACIJE
Hrvatska Vlada predložit će zakonske promjene kojima će se ukinuti
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), a sva njegova imovina -
nekretnine, pokretnine, dionice, poslovni udjeli, prava i novčana
sredstva, te obveze, prenijele bi se na Republiku Hrvatsku.
Izmjenama više zakonskih tekstova, kojima je regulirano to
područje, a s kojima se suglasila Vladina Koordinacija za
gospodarstvo, utvrdit će se da upravne i stručne poslove koji se
odnose na upravljanje, raspolaganje i korištenje imovinom nakon
ukidanja HFP-a obavlja Središnji državni ured za upravljanje
državnom imovinom. Taj će ured preuzeti i poslovni prostor te
zaposlenike
HFP-a. Konačnim prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o
HFP-u, predlaže se da se umjesto HFP-a kao dioničar u knjizi dionica
odnosno kao nositelj poslovnih udjela upiše Republika Hrvatska.
PRIJEDLOG O SMANJENJU PDV-A PROŠAO PRVI TEST U SABORU
Hrvatski sabor suglasio se u petak s vladinim prijedlogom da se
izmijeni Zakon o PDV-u, odnosno stopa tog poreza smanji s 22 na 20
posto te da se niža stopa primjenjuje od 1. siječnja iduće godine.
Taj je vladin prijedlog time prošao prvo saborsko čitanje, a prije
konačnog izglasavanja zakona očekuje ga još jedno čitanje.
VLADA U SPLITU DONIJELA NEKOLIKO ODLUKA O POLJOPRIVREDI
Hrvatska Vlada zadužila je u utorak resorno Ministarstvo
poljoprivrede da sufinancira otkup utovljenih junadi i svinja u
iznosu do šest milijuna kuna. Ta bi mjera trebala pomoći
stabiliziranju tržišta na kojemu po podatcima Croatia stočara,
gospodarskog interesnog udruženja, ima viška oko 2000 junadi i oko
10 tisuća svinja. Vlada je na sjednici u Splitu odobrila da se bez
carine uvoze kukuruz u kvoti od 150 tisuća tona. Urod kukuruza je
zbog suše podbacio i na tržištu ga nema dovoljno, pa se može
očekivati da će mu cijena uskoro biti dvije kune za kilogram,
upozorio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
VLADA: 200 MILIJUNA EURA ZADUŽENJA OBVEZNICAMA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU
Vlada je na zatvorenoj sjednici u Splitu donijela odluku o
zaduženju izdavanjem obveznica na domaćem tržištu u kunskoj
protuvrijednosti od 200 milijuna eura. Zaduženje je namijenjeno za
tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu
dospijevaju u prvom tromjesečju ove godine. Učinci te odluke,
tumače u Vladi, bit će višestruki - oživjet će se domaće financijsko
tržište i država se neće dalje zaduživati u inozemstvu.
IDUĆE GODINE ZAGREB I SPLIT BIT ĆE POVEZANI AUTOCESTOM
Premijer Ivo Sanader najavio je u utorak u Splitu da će iduće
godine, nakon više desetljeća čekanja, Zagreb i
Split biti povezani autocestom. Nakon što je u utorak obišao čvor
Dugopolje, premijer je izrazio zadovoljstvo tempom izvođenja
radova. Ministar javnih radova Božidar Kalmeta članove Vlade je
izvijestio da izgradnja mosta Komorna-Pelješac može početi iduće
godine. I premijer i ministar naglasili su da gradnju autoceste
mora pratiti i gradnja priključnih cesta i spojeva na autocestu.
Kalmeta je najavio da će na razini njegova ministarstva biti
formirano koordinativno tijelo sa zadaćom da prati dinamiku
izgradnje spojeva na autocesti. Premijer Sanader potvrdio je
namjeru Vlade da se cesta punim tempom nastavi graditi prema
Dubrovniku, opredijeljenost da se gradi most Komorna-Pelješac, te
ponovio da su autocesta kroz Neum i spomenuti most kompatibilni, a
ne konkurentski projekti.
DSZ: INFLACIJA ĆE SE MJERITI NOVIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CIJENA
Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom veljače po prvi će put
objaviti indeks potrošačkih cijena koji će služiti kao opća mjera
inflacije, a prestaju se objavljivati indeksi cijena na malo,
troškova života i ugostiteljskih usluga, objavljeno je na
konferenciji za novinare DSZ-a u utorak. Indeks potrošačkih
cijena, koji će se objavljivati oko 15. u mjesecu, zamijenit će
postojeće indekse na temelju kojih je objavljivana inflacija u
Hrvatskoj, kazao je ravnatelj DSZ-a Marijan Gredelj. Novi indeks
odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje tijekom
vremena nabavlja, koristi ili plaća referentno stanovništvo u
svrhu potrošnje, naglasila je voditeljica projekta Sandra Švaljek
iz Ekonomskog instituta. Osnovna namjena indeksa potrošačkih
cijena je da služi kao opća mjera inflacije i pokazatelj
stabilnosti cijena, kazala je. Tom su indeksu do sada bili srodni
indeksi cijena na malo (kretanje cijena u prometu na malo), te
troškova života (kretanja cijena proizvoda za osobnu potrošnju)
koji se, kao i indeks ugostiteljskih usluga, prestaju
objavljivati. Novi je indeks usklađen s metodologijom EU i
doprinijet će daljnjem približavanju statističkog sustava
Hrvatske statističkom sustavu zemalja EU, a osnova je i za uvođenje
harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena prema metodologiji
EUROSTAT-a, ističu iz DZS-a.
VERA BABIĆ: NOVA VLAST NASTAVIT ĆE S MJERAMA AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA
Mjere aktivne politike zapošljavanja i dalje će se primjenjivati, a
za to se planiraju sredstava u postupku donošenja državnog
proračuna, istaknula je u četvrtak državna tajnica za rad Vera
Babić reagirajući na tvrdnje da je nova vlast obustavila program
poticanog zapošljavanja. "Novi list" izdan u četvrtak piše da je
program, kojim je u protekle dvije godine otvoreno gotovo 42.000
radnih mjesta, zbog nedostatka financijskih sredstava obustavljen
s prvim danom veljače, te da se ne može nastaviti dok se ne donese
proračun za ovu godinu, a nova Vlada odredi programe koje je spremna
sufinancirati. "Razumije se da će dosadašnja realizacija pojedinih
mjera poslužiti za eventualnu doradu i modifikaciju prema novim
potrebama na tržištu rada, ali to je pitanje operativne provedbe i
stalne prilagodbe mjera uvjetima na tržištu rada i nezaposlenima",
izjavila je Babić. I dalje će posebna pozornost biti usmjerena na
teže zapošljive osobe - dugotrajno nezaposlene, starije i one koji
dodatnim osposobljavanjem mogu steći šansu za uključivanje u
svijet rada, kazala je državna tajnica. "Naglašavam da je izrada
prijedloga Nacionalnog plana zapošljavanja, koji se prvi puta radi
prema smjernicama EU o politici tržišta rada, u završnoj fazi".
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
SMANJENJE DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE
Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prva tri
tromjesečja prošle godine, po preliminarnim je podacima, iznosio
523 milijuna američkih dolara, što je za 39,8 posto manje nego u
istom razdoblju prethodne godine, a takvo je smanjenje deficita
tekućih transakcija ostvareno prvenstveno zahvaljujući porastu
prihoda od turizma u trećem tromjesečju 2003., dok se nastavljaju
negativna kretanja na računu roba. Tako preliminarni podaci
Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci za treće prošlogodišnje
tromjesečje pokazuju suficit tekućeg računa od gotovo 2 milijarde
dolara (ili 1.998 milijuna USD), što je dosad rekordna razina
suficita u nekom tromjesečju, za čak 117,2 posto veća od suficita
tekućeg računa iz istog tromjesečja 2002.godine. Najveći doprinos
tako visokom suficitu tekućeg računa platne bilance u trećem
kvartalu dali su neto prihodi od turizma. Na računu putovanja -
turizma u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježen je suficit
od 3,8 milijardi dolara, što je za 81,4 posto više nego u istom
razdoblju godine prije. Ukupno je u prva tri prošlogodišnja
tromjesečja na računu prihoda od turizma ostvaren suficit od 5,17
milijardi dolara, a to je za 88,5 posto više nego u istom razdoblju
godine prije. Ukupni je suficit na računu usluga (koji uz turizam
obuhvaća i promet) u prva tri tromjesečja 2003. godine iznosio 5,2
milijardi dolara i za 80,9 posto je veći od suficita iz istog
razdoblja prethodne godine. Za razliku od računa usluga na računu
roba nastavljena su negativna kretanja, pa je tako deficit na
računu roba u trećem tromjesečju 2003. godine iznosio gotovo 2,1
milijardu dolara, što je za 38,8 posto više nego u istom tromjesečju
2002. Ukupni deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva tri
kvartala 2003. iznosio je pak rekordnih 5,66 milijardi dolara, a to
je za 39,3 posto veći deficit na računu roba nego u istom razdoblju
2002. Ipak, zahvaljujući većem porastu suficita usluga od rasta
deficita na računu roba, došlo je do povećanja pokrivenosti robnog
deficita suficitom usluga sa 70,7 posto u prva tri tromjesečja
2002. na 91,9 posto u istom razdoblju 2003.
IZVJEŠĆE EBRD-A O PROCESU TRANZICIJE U REGIJI
Jačanje pravosudnog sustava i javne administracije, ubrzanje
procesa privatizacije posebice energetskog sektora u cilju
stvaranja konkurentskih uvjeta na tržištu, ključni su izazovi s
kojima se Hrvatska mora suočiti u nastavku procesa tranzicije,
stoji u izvještaju o stanju gospodarstava i ulaganja u zemljama u
tranziciji za 2003. godinu Europske banke za obnovu i razvitak
(EBRD), predstavljenom u ponedjeljak. Hrvatska je u prošloj godini
napredovala u procesu tranzicije, o čemu svjedoče i pozitivni
gospodarski pokazatelji - niska stopa inflacije kao dokaz uspješne
monetarne politike, te još uvijek stabilna stopa gospodarskog
rasta. Kazala je to Maria Vagliasindi iz Ureda glavnog ekonomista
EBRD-a predstavljajući ovogodišnji Transition Report, kojim su
obuhvaćene zemlje središnje, južne i istočne Europe te zemlje
nastale raspadom SSSR-a. Kao i u ostatku regije, koja stopama
gospodarskog rasta nadmašuje razvijene zemlje zapada, istaknula je
Vagliasindi, i u Hrvatskoj je gospodarski rast temeljen na teško
održivim osnovama, ponajprije na snažnoj osobnoj potrošnji, dok je
utjecaj investicija još uvijek relativno mali. Izuzetak su
pozitivni primjeri privatizacije dijela Ine te ulaganja u cestovnu
infrastrukturu, kazala je Vagliasindi. Daljnji razvoj
infrastrukture, kako fizzičke tako i institucionalne, nužan je i za
poboljšanje vanjskotrgovinske slike Hrvatske. Naime, analitičari
EBRD-a drže kako Hrvatska iskorištava tek oko 40 posto svog
stvarnog vanjskotrgovinskog potencijala, a Vagliasindi ističe
kako za poboljšanje te slike nisu dovoljni bilateralni ugovori o
slobodnoj trgovini već šira regionalna zona slobodne trgovine.
Ipak, u usporedbi sa zemljama regije koje još nisu kandidati za
ulazak u EU, Hrvatska je u procesu tranzicije ostvarila najveći
napredak, a pozitivne su i procjene EBRD-a glede nastavka
gospodarskog rasta (u 2004. po stopi od 4,5 posto) te zadržavanja
monetarne stabilnosti (procjena inflacije za 2004. iznosi 2,5
posto). U usporedbi proračunskih deficita zemalja u tranziciji,
kazala je Vagliasindi, Hrvatska također nije iznimka u
nezadovoljavanju Maastriškog kriterija o proračunskom deficitu od
3 posto BDP-a, čak i među zemljama koje ove godine ulaze u EU.
Osvrćući se na političko okruženje, viši politički savjetnik EBRD-
a Chris Cviic je istaknuo kako je ono u Hrvatskoj trenutno povoljno,
i to kao rezultat kontinuiranosti napora bivše i sadašnje vlade,
uslijed čega se stvara slika političke stabilnosti. Političko
usmjerenje nove vlade uglavnom su poznata, no međunarodna
zajednica, pa tako i EBRD još uvijek čeka da nova hrvatska Vlada
jasno izrazi svoje prioritete, inicijative i ciljeve glede
ekonomskih pitanja, kazao je Cviic.
NA KRAJU 2003. U HRVATSKOJ AKTIVNO 44,3 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA
U Hrvatskoj na kraju prošle godine bilo registrirano 206.637
poslovnih subjekata, od čega je aktivno bilo njih 91.581 ili 44,3
posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između
registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih
društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni
prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su
novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 81.314 registriranih
trgovačkih društava, aktivno je na kraju 2003. bilo nešto više od
66,7 tisuća ili 82,1 posto. No, od 84.345 registriranih poduzeća i
zadruga aktivno je bilo njih svega 17,8 posto. Podaci o strukturi
poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri
četvrtine registriranih, ali i aktivnih subjekata otpada na četiri
područja djelatnosti. Na prvom je mjestu trgovina na veliko i malo,
popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu
i kućanstvo s udjelom registriranih od 40,7 posto i aktivnih 38
posto.
ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KRAJEM 2003. MANJE ZA 10,2 POSTO
NEGO 2002.
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u
Hrvatskoj su na kraju prošle godine bile manje za 10,2 posto u
odnosu na prethodnu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku.
Stopa promjena stanja zaliha gotovih proizvoda u prošloj u odnosu
na 2002. godinu pokazuje rast od 8,2 posto u rudarstvu i vađenju, te
pad u prerađivačkoj industriji za 11 posto. U sklopu prerađivačke
industrije lani su najviše smanjene zalihe u proizvodnji duhanskih
proizvoda, za čak 52,1 posto u odnosu na 2002.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU NA KRAJU 2003. GODINE 55 MILIJARDI
KUNA
Potraživanja poslovnih banaka od stanovništva, odnosno krediti
stanovništvu krajem prosinca prošle godine dosegnula su 55
milijardi kuna, objavili su u ponedjeljak analitičari
Raiffeisenbank (RBA) pozivaju se na podatke Hrvatske narodne
banke. Time su krediti stanovništvu tijekom cijele prošle godine
porasli za 27,7 posto. Godinu prije rasta kredita stanovništvu
iznosio je 43,0 posto. Istovremeno je rast potraživanja poslovnih
banaka od poduzeća usporen, sa 20,6 posto u 2002.g. na samo 4 posto u
2003. Krajem prosinca lani bankarska potraživanja od poduzeća
iznosila su 53,81 milijardu kuna, dok su godinu prije bila 51,72
milijarde kuna. Usporavanje rasta kredita stanovništvu,
podsjećaju iz RBA, pod utjecajem je mjera središnje banke
usmjerenih ograničenju rasta plasmana, donesenih početkom prošle
godine. Stopa rasta plasmana poduzećima osjetno je niža od stope
rasta plasmana stanovništvu, što se pak tumači prilagodbom banaka
mjerama HNB-a te većoj orijentiranosti banaka prema kreditiranju
stanovništva. Rast plasmana je bio, u skladu s očekivanjima,
usporen te je nakon stope od 30 posto u 2002.g., rast plasmana u
2003.g. iznosio 14,6 posto. Ukupni plasmani su krajem prosinca
dosegnuli iznos od 111,66 milijardi kuna.
PREDSTAVLJENA HTMOBILE AMERICAN EXPRESS KREDITNA KARTICA
Tvrtke PBZ American Express i HTmobile predstavile su u četvrtak
svoj zajednički proizvod - HTmobile American Express kreditnu
karticu koja objedinjuje ponudu obje tvrtke i pruža određene
pogodnosti za korisnike. Ta je kartica, kako je kazala predsjednica
Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter Gluhak, jedinstveni
tzv. co-brand proizvod na hrvatskom tržištu odnosno riječ je o
prvoj kreditnoj kartici mobilne generacije. Riječ je zapravo o
kreditnoj kartici s revolving kreditom Privredne banke Zagreb koja
zahvaljujući ugrađenom elektronskom Smart čipu jamči dodatnu
sigurnost prilikom korištenja, kako na samim prodajnim mjestima
tako i na bankomatima te na Internetu.
4. TVRTKE
HEP: OSTVARENA DOBIT UZ REKORDNU POTROŠNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE
U Hrvatskoj je u 2003. godini prvi put potrošneno više od 15
milijardi kilovatsati električne energije, Hrvatska
elektroprivreda ostvarila je dobit u poslovanju, a ostvarene su i
rekordne investicije veće od 2 milijarde kuna. Izvješće s
preliminarnim pokazateljima poslovanja u 2003. godini Uprava HEP-a
podnijela je na sjednici Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede
održanoj u petak, izvijestio je Odjel za odnose s javnošću HEP-a.
Prošle je godine u Hrvatskoj bruto potrošnja električne energije
porasla 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, te je iznosila
15,537 milijardi kWh. To je najveća do sada zabilježena potrošnja
električne energije na području Republike Hrvatske (prvi put viša
od 15 milijardi kWh). HEP je u 2003. godini, kako se navodi,
ostvario neto dobit prije oporezivanja od 306,1 milijun kuna, dok
je dobit iz poslovanja iznosila 81,8 milijuna kuna. Ocjenjuje se da
su na ostvarenje pozitivnog rezultata značajno utjecale obnovljene
isporuke električne energije iz Nuklearne elektrane Krško i
sustava Elektroprivrede BiH, racionalizacija troškova poslovanja
i pozitivni utjecaj tečajnih razlika (što je smanjilo jedinične
troškove nabave goriva i otplate inozemnih kredita).
AGROKOR PLANIRA DALJNJA ULAGANJA U SRBIJI
Koncern Agrokor planira u ovoj godini investirati 30 milijuna eura
na tržištu Srbije, potvrdili su iz tog koncerna. Od tog planiranog
iznosa Agrokor je, pojasnili su, već uložio 6,5 milijuna eura za
kupovinu poslovne zgrade i pripadajućeg zemljišta tvrtke IMT
Fabrika odlivaka i modela dd u stečaju, u kojoj planiraju smjestiti
distributivni centar za Frikom. Kupac je zapravo tvrtka Frikom,
koja je zgradu kupila na usmenom javnom nadmetanju u listopadu
prošle godine.
FINA U 2003. POSLOVALA S BRUTO DOBITI OD 141 MILIJUNA KUNA
Financijska agencija (FINA) u prošloj je godini ostvarila 26 posto
veće prihode nego u 2002. godini, odnosno u iznosu od gotovo 1,13
milijardi kuna, dok je bruto dobit istodobno povećana za čak 114
posto, na 141 milijun kuna. Porast ukupnih prihoda, pojasnio je na
konferenciji za novinare održanoj u utorak direktor Sektora za
ekonomsko-financijske poslove FINA-e Dario Andrijević, uglavnom
je posljedica povećanja prihoda iz odnosa s bankama te iz poslova s
gotovim novcem.
PRIHODI OD PRODAJE KONCERNA KONČAR U 2003. GODINI PORASLI 27,6
POSTO
Društva koncerna Končar Elektroindustrija, prema
nekonsolidiranim podacima koji obuhvaćaju i podatke s prodajom
između povezanih društava, u prošloj su godini ostvarila 2,27
milijardi kuna prihoda od prodaje proizvoda i usluga, što je 27,6
posto više nego godini ranije, objavili su iz Koncerna. Pritom je na
domaćem tržištu realizirano 1,15 milijardi kuna, što je 25,7 posto
više nego u 2002. godini, te 11,9 posto više od plana za 2003.
godinu. Na inozemnim tržištima ostvarena je prodaja od 697,6
milijuna kuna, što je porast od 17,6 posto.
RIVIERA HOLDING U PROŠLOGODIŠNJIH 9 MJESECI POSLOVALA S DOBITI
Porečka hotelsko-turistička tvrtka Riviera Holding
prošlogodišnjih je devet mjeseci poslovala sa dobiti od 93,4
milijuna kuna, što je za 2,2 posto manje nego u istom razdoblju u
2002. godini. Riviera Holding je, po izvješću dostavljenom
Varaždinskoj burzi, u devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarila
315,6 milijuna kuna ukupnih prihoda ili 5,05 posto manje nego u
godini prije. Gotovo 65 posto od ukupnih prihoda ili 204,5 milijuna
kuna ostvareno je u prošlogodišnjem trećem tromjesečju, odnosno
tijekom glavne turističke sezone (srpanj-rujan), a u odnosu na isto
razdoblje 2002. godine tromjesečni je ukupni prihod bio niži za
10,5 posto. Riviera Holding d.d. jedna je od najstarijih i najvećih
hotelsko-turističkih tvrtki u Poreču i Istri koja se bavi pružanjem
ugostiteljskih i turističkih usluga, a prošle je godine obilježila
50. obljetnicu postojanja. Danas ta tvrtka u svojim smještajnim
kapacitetima može primiti 28 tisuća gostiju, od čega 18 tisuća u
kampovima i 10 tisuća u hotelima i apartmanima. Turistički kompleks
Riviere sastoji se od devet hotela, tri depadanse, dva objekta sa
sobama za iznajmljivanje, dva hotelsko-apartmanska naselja,
jednog apart hotela, tri kompleksa apartmana te četiri kampa.
NETO DOBIT MALOLOŠINJSKE JADRANKE U 9 MJESECI 2003. VIŠA OD 86
MILIJUNA KUNA
Tvrtka Jadranka s Malog Lošinja, koja se uz hotelijersko-
turističku djelatnost bavi i trgovinom, prošlogodišnjih je devet
mjeseci završila s neto dobiti od 86,7 milijuna kuna. Po
rezultatima poslovanja dostavljenih Varaždinskoj burzi
malološinjska Jadranka u devet je prošlogodišnjih mjeseci
ostvarila ukupne prihode od 288,7 milijuna kuna koji su u odnosu na
isto razdoblje 2002. bili veći za 41 posto. Od ukupnih prihoda 68
posto ili 196,4 milijuna kuna ostvareno je u prošlogodišnjem trećem
tromjesečju (srpanj-rujan). U odnosu na isto tromjesečje 2002.
godine to je porast od 51,6 posto. Ukupni su rashodi Jadranke u
devet prošlogodišnjih mjeseci iznosili 202 milijuna kuna i bili su
za 4,3 posto veći nego u godini prije. Djelatnost trgovine Jadranke
sastoji se od tri dijela - maloprodaje (samoposluge, opskrbni
centar, prodavaonica plina, parfumerija i suvenirnice),
veletrgovine (skladišno servisna zona sa hladnjačama) te centralne
pripremnice hrane u kojoj se pripremaju namirnice za hotelske
objekte i maloprodaju.
NEXE GRUPA: BRUTO DOBIT 130 MILIJUNA KUNA
Našička Nexe grupa, koja obuhvaća 18 tvrtki, iz poslovanja u 2003.
godinu očekuje ukupan prihod od 1,15 milijardi do 1,2 milijarde
kuna, te bruto dobit od oko 120 do 130 milijuna kuna. Rečeno je to na
susretu s novinarima predsjednika Uprave Nexe grupe Ivana Ergovića
sa suradnicima u ponedjeljak, koji su prošlogodišnje poslovanje
Grupe ocijenili vrlo uspješnim. Ergović je podsjetio da je u srpnju
dotadašnji naziv Grupa Našicecement zamijenjen novim imenom - Nexe
grupa, ističući kako su poslovanje u 2003. obilježile velike
investicije i akvizicije.
HRVATSKA TVRTKA "CROSCO" DOBILA MILIJUNSKI POSAO U SARAJEVU
Hrvatska tvrka "Crosco naftni servisi d.o.o." dobila je posao
izrade bušotina u blizini Sarajeva čiji je cilj pronaći termalnu
vodu koja bi se koristila za zagrijavanje i liječenje. Ugovor o
izradi tri bušotine vrijedan 965 tisuća eura u petak su u Sarajevu
potpisali načelnik općine Ilidža Huesin Mahmutović i izvršni
direktor "Crosca" Danko Seletković. Hrvatska tvrtka nastala
izdvajanjem iz INA naftaplina, koja već ima poslove u deset zemalja
širom svijeta dala je najpovoljniju ponudu na javnom natječaju što
ga je raspisala općina Ilidža a od tri bušotine na dubini od 130
metara očekuje se da će osigurati početak eksploatacije prirodnih
termalnih izvora. Danko Seletković izrazio je očekivanje kako će
ovaj ugovor njegovoj tvrtki osigurati i druge poslove u BiH,
uključujući rješavanje pitanja vodoopskrbe te projekt gradnje
autoceste na koridoru V.
ZAGREBAČKA ADACTA PRVA U REGIJI ISPUNILA NOVE MICOROSOFTOVE
STANDARDE
Zagrebačka tvrtka Adacta među prvima je u regiji ispunila nove
standarde Microsofta za dobivanje statusa ovlaštenog partnera
(Key/Professional Microsoft Business Solutions Partner), koji će
joj omogućiti da potpuna poslovna Microsoft Navision rješenja i
dalje može prodavati i implementirati u tvrtkama s više od 10
korisnika. Tvrtka Adacta iz Zagreba, osnovana 2000. godine, vodeći
je Microsoftov ceritificirani partner za poslovna rješenja, s
najvećim tržišnim udjelom u tom dijelu posla u Hrvatskoj. Adacta
je, uspješno dovršivši brojne organizacijske i tehnološki veoma
zahtjevne implementacije Microsoft Navision rješenja, dobila
status ovlaštenog partnera zbog iznimne osposobljenosti i
stručnosti implementacijskog tima.
TVRTKA "ELKA KABELI" NA PRODAJU NA MEĐUNARODNOM NATJEČAJU
Tvrtka Elka kabeli d.o.o., tvrtka-kćer zagrebačke tvornice kabela
Elka, bit će ponuđena na prodaju u cijelosti na međunarodnom
natječaju, izvijestili su srijedu iz Elke. Preduvjet za prodaju
tvrtke bila je odluka skupštine dioničara Elke o odobrenju Ugovora
o unosu stvari i prava između Elke i novoosnovane tvrtke kćeri Elka
kabeli d.o.o., donešena u srijedu, čime će se temeljni kapital Elke
kablova povećati na 396,4 milijuna kuna. Tvrtke Elka kabeli
osnovana je krajem prošle godine, na nju je preneseno cjelokupno
kablovosko poslovanje Elke te imovina vezana uz proizvodnja
kablova.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
POTPISIVANJEM PROTOKOLA ZAVRŠEN HRVATSKO - INDIJSKI POSLOVNI
FORUM
Potpisivanjem Protokola o suradnji u srijedu je u Zagrebu završena
7. sjednica Mješovitog hrvatsko-indijskog odbora za gospodarsku
suradnju, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva. Protokol bi trebao pridonijeti unapređenju
gospodarske suradnje između Hrvatske i Indije, a potpisali su ga
državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetništva Vladimir Vranković i specijalni tajnik u indijskom
Ministarstvu trgovine i industrije S.N. Menon. Sedma sjednica
Mješovitog hrvatsko-indijskog odbora za gospodarsku suradnju
održana je u utorak u Zagrebu, a posebice se razgovaralo o načinima
i mjerama za poticanje rasta bilateralne trgovine i unapređenje
gospodarske suradnje, razvitku viših oblika suradnje kao što su
zajednička ulaganja, proizvodne kooperacije, transfer
tehnologije i know-how-a.
6. SINDIKATI
SINDIKALNE SREDIŠNJICE SUGLASNE OKO STRUKOVNIH KOLEKTIVNIH
PREGOVORA
Nakon što su neki sindikati nedavno zatražili strukovne kolektivne
pregovore, sindikalne središnjice priopćile su u ponedjeljak da se
prava zaposlenih trebaju rješavati ponajprije kroz kolektivne
ugovore djelatnosti, a posebnosti unutar pojedinih djelatnosti
preko dodataka kolektivnim ugovorima. Šest sindikalnih
središnjica, koje su se o tome usuglasile prošloga petka, smatra da
će se time izbjeći usitnjavanje, rascjepkanost i slabljenje
sindikata, a uvažiti specifičnosti pojedinih zanimanja. Udruga
radničkih sindikata Hrvatske (URSH) koja je sa svojim udruženim
sindikatima dosad tražila strukovne kolektivne ugovore pristala je
na kompromis kako bi sindikati mogli s usuglašenim stavovima
nastupati prema Vladi.
MINISTAR VUKELIĆ RAZGOVARAO S HUS-OM O PROBLEMIMA ŽELJEZARA
Hrvatska udruga sindikata (HUS) priopćila je u utorak da je
ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić obećao
sindikalcima aktivnu politiku u rješavanju problema u željezarama
i metalskoj industriji, a prije svega na donošenju odluka o
izdavanju jamstava za nabavu sirovina šibenskom TLM-u, te
reguliranju uvoza i izvoza željeza. Predstavnici HUS-a održali su
sastanak s ministrom Vukelićem i tajnikom toga ministarstva
Vladimirom Vrankovićem o poteškoćama u poslovanju s kojima se
suočavaju TLM-Šibenik, Željezara Split i Mechel Željezara Sisak. U
razgovoru se ispostavilo da je dio problema u poslovanju TLM-a,
splitske Željezare, kao i niza drugih poduzeća u državnom
vlasništvu, vezan uz nekvalitetan nadzor poslovanja, a Vukelić je
najavio promjene u nadzornim odborima državnih poduzeća radi
kvalitetnije kontrole rada uprava.
7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, SKUPOVI
ENERGETIČARI PROCJENJUJU DA SU HRVATSKOJ NUŽNI NOVI ENERGETSKI
PROJEKTI
I u idućim godinama rast potrošnja energije u Hrvatskoj nastavit će
se, pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja u nove
objekte, koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu strujom
gospodarstva i stanovništva, ocijenjeno je na skupu vodećih
hrvatskih energetičara, pod nazivom "Budućnost hrvatske
energetike" održanog u subotu u Zagrebu, u organizaciji Fondacije
Heinrich Boll. Samo u prošloj godini, potrošnja električne
energije porasla je za blizu 5 posto u odnosu na 2002. godinu, pa se
planovi o novim energetskim projektima nameću kao nužnost, rekla je
Branka Jelavić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Pritom,
naglasila je, bit će potrebno koristiti plinske, ugljene i
hidroelektrane, kao i obnovljive izvore energije. Branka Jelavić
je izvijestila kako je u Hrvatskoj se provodi pet takvih projekata:
Bioen (korištenje biomase i otpada), Geoen (geotermalna energija),
Mahe (male hidroelektrane), Enwind (energija vjetra) i Sunen
(energija sunca).
ZAVRŠENI 2. MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA
Na Zagrebačkom velesajmu završeni su u subotu Drugi međunarodni
dani marketinga - PRIME, na kojima je nastupilo 140 izlagača iz 15
zemalja svijeta, priopćio je organizator. U tri dana, koliko je
trajao sajam, održana su mnogobrojna predavanja, radionice i
prezentacije. Oglašavanje, medij, dizajn, event i direkt
marketing, multimedija, grafička priprema i tiskarska tehnologija
bili su samo neki dijelovi ovogodišnjeg programa PRIME-a.
PULA: OTVORENA GOSPODARSKA IZLOŽBA HRANE I PIĆA "HISTRIA 2004"
U pulskom hotelu "Histria" u utorak je u nazočnosti brojnih gostiju
i uzvanika svečano otvorena 11. gospodarska izložba hrvatskih
proizvođača hrane, pića i opreme "Histria 2004", na kojoj sudjeluje
150 izlagača. Trodnevnu izložbu otvorio je istarski župan Ivan
Jakovčić koji je istaknuo da je ova manifestacija još jedan primjer
kako je suradnja javnog i privatnog sektora uspješan model koji i
ubuduće treba nastaviti.