FINANCIJSKI BILTEN BROJ 536

FINANCIJSKI BILTEN broj 536 od 05. do 12. veljače 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Vlada imenovala članove skupština i nadzornih odbora više državnih tvrtki 10. Nove desetogodišnje državne obveznice na Zagrebačkoj burzi 11. Dionice tvrtke Kalničke vode d.d. uvrštene na Varaždinsku burzu 12. U Hrvatskoj za sada tri zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda 13. Savjet Hrvatske narodne banke o najnovijim novčanim i gospodarskim kretanjima 14. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 06. II. 60.000.000 400.000.000 34.000.000 2,83 09. II. 361.076.249 400.000.000 631.076.249 5,82 10. II. 400.000.000 190.000.000 177.500.000 6,72 11.II 300.000.000 150.000.000 77.000.000 5,96 12.II 300.000.000 130.000.000 68.540.000 6,25 Prosječno 284.215.250 254.000.000 197.623.250 5,51 Ovotjedno trgovanje na Tržištu novca Zagreb obilježila je dvostruko manja ponuda slobodnih novčanih viškova nego proteklog tjedna, ali i gotovo peterostruko veća potražnja za njima te značajno povećanje prosječne kamatne stope. U odnosu na prethodni tjedan, naime, ponuda je smanjena za oko 41,5 - na ukupno 1,27 milijardi kuna, dok je potražnja povećana nevjerojatnih 436 posto - na 1,42 milijarde kuna. Prosječna je kamatna stopa, pak, skočila s 3,33 na 5,51 posto. Promet je također značajno povećan - gotovo utrostručen, no velik je dio potražnje ipak ostao nepodmiren. Djelomični "krivac" za nepodmirivanje potražnje bilo je insistiranje korisnika na nižim kamatnih stopama od onih na koje su kreditori bili spremni pristati, dok je velik dio potražnje ostao nepodmiren i zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 06. do 12. veljače (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.510 3.600 3.600 96.520 Croatia osiguranje-R 3.550 3.590 3.590 238.759 Pliva 490 507 507 29.119.298 Podravka 169 174 170 936.634 Apartmani Medena 101 101 101 12.828 Arenaturist 66,84 75 75 246.721 Atlas 18,50 19,92 18,50 4.696 Atlantska plovidba 50 50 50 28.251 Badel 1862 80 100 80 130.567 Belišće 160,10 170 165 207.262 Dalekovod 170 180 170 56.190 Nova banka 235 235 235 21.620 Elka 90 95 92 57.860 Elektroprojekt 380 380 380 8.360 Ericsson Nikola Tesla 495 495 495 38.115 Exportdrvo 315 325 315 69.500 Franck 999 1.000 1.000 436.980 Hrvatski duhani 51 100 51 22.581 Istraturist 101 110 110 424.832 Jadranska banka 820 920 920 48.984 Jadran-turist 150 160 150 251.862 Jamnica 10.010 12.000 12.000 158.050 Jadranski naftovod 1.850 1.960 1.960 700.929 Karlovačka banka-R 72,10 80 72,10 2.142.017 Konzum 1.600 1.600 1.600 80.000 Končar 73 75 73 444.657 Kraš 273 277,50 274 123.636 Lola Ribar 45 45 45 5.625 Privredna banka 235 246 246 939.179 Plava laguna 1.315 1.330 1.330 205.900 Riječka banka 130 130 130 9.882 Adris grupa-P 2.630 2.710 2.705 17.190.707 Tehnika 650 675 650 19.751 Zagrebačka banka - P 1.300 1.300 1.300 1.300 Zagrebačka banka - R 1.498 1.530 1.530 2.412.983 Zagrebačka pivovara 4.000 4.000 4.000 36.000 Rabac ugosti. i turizam 95 103,88 95 28.283 Dom Holding 44,11 44,50 44,11 14.731 Karlovačka pivovara 900 900 900 900 Proficio 41,74 41,76 41,75 24.299 Riviera 145 146 145 122.768 ZIF Slavonski 31,50 31,50 31,50 20.789 Slavonska banka 950 980 950 5.760 SN Holding 42,67 45 43 26.758 Sunčani Hvar 44,10 46 44,10 91.409 Varaždinska banka 305,52 305,52 305,52 10.693 Zlatni rat 37 37 37 7.955 DAB-O-05CA*1 107,80 108,30 108,30 6.066.551 DAB-O-05CAinst*2 108,50 108,80 - 4.155.212 HZZO-O-047A*3 101,30 101,30 101,30 10.074 HZZO-O-047Arep/pri*4 101,45 102,00 - 23.318.618 HZZO-O-047Ainst*5 101,30 102,18 - 23.354.543 RHMF-O-049Arep/pri*6 101,55 101,55 - 7.753.258 RHMF-O-049Ainst*7 101,10 101,45 - 10.970.103 RHMF-O-085A*8 99,80 100,20 100,20 2.259.110 RHMF-O-085Ainst*9 99,80 100,35 - 45.050.500 RHMF-O-085Arep/prij*10 100,10 100,10 - 4.904.900 RHMF-O-08CA*11 109,20 110,20 110,20 2.019.804 RHMF-O-08CAinst*12 109,50 110,90 - 33.660.102 RHMF-O-125Arep/pri*13 110,95 111,50 - 17.001.410 RHMF-O-125Ainst*14 110,60 111,90 - 72.894.728 RHMF-O-142A*15 99,30 101,25 101,05 19.323.730 RHMF-O-142Arep/pri*16 99,09 101,35 - 47.328.175 RHMF-O-142Ainst*17 99,09 101,40 - 435.121.238 RHMF-A-A*18 42,00 42,00 42,00 110.978 905.245.844 *1 DAB-O-05CA - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2 DAB-O-05CAinstitucionalna - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3 HZZO - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale RHMF-O-049A - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *4 HZZOreported/objavljene - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *5 HZZOinstitucionalna - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6 RHMF-O-049Areported/prijavljena - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *7 RHMF-O-049Ainstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8 RHMF-O-085A - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *9 RHMF-O-085A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10 RHMF-O-085A rep/prij -obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *11 RHMF-O-08CA - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *12 RHMF-O-08CAinstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13 RHMF-O-125Areported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *14 RHMF-O-125Ainstitucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *15 RHMF-O-142A - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine. *16 RHMF-O-142A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *17 RHMF-O-142A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *18 RHMF-A-A - Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP- a Ministarstva financija - cijena u % nominale Protekli je tjedan na Zagrebačkoj burzi obilježilo uvrštenje novih državnih desetogodišnjih obveznica, koje su izazvale izuzetno velik interes investitora i time pridonijele udvostručenju prometa na Burzi u odnosu na prethodni tjedan. Naime, samo prodajom tih obveznica, pod burzovnom oznakom RHMF-O- 142 ostvareno je više od 55 posto ovotjednog prometa Zagrebačke burze, točnije više od 501, 7 milijuna kuna. Među dionicama, pak, najlikvidnija je bila Plivina, čijim je trgovanjem realizirano gotovo 30 milijuna kuna prometa, a slijedi ju povlaštena dionica Adris grupe, s prometom od 17,2 milijuna kuna. Ukupno se ovoga tjedna na Zagrebačkoj burzi trgovalo sa 47 dionica, od kojih je najveći dio - njih 18, dobilo na vrijednosti, dok ih je 17 pojeftinilo. Prijašnju je cijenu istodobno zadržalo 12 dionica. Dobitnica tjedna je dionica Jamnice, koja je poskupjela za 1.990 kuna ili gotovo 20 posto. Slijede dionica Zagrebačke pivovare, čija je cijena porasla za 200 kuna, redovna dionica Zagrebačke banke s rastom do 128 kuna, kao i 110 kuna skuplja dionica Jadranskog naftovoda. Cijena dionice Jadranske banke porasla je za 70 kuna, Plave lagune za 20, a Privredne banke Zagreb za 11 kuna. Redovna dionica Croatia osiguranja poskupjela je za 10 kuna, Plive za 8, a Belišća, Dalekovoda, Nove banke, Ericsson Nikole Tesle i Istraturista za 5 kuna. Dionici Elke cijena je ovog tjedna povećana za 3,50 kuna, a dionice tvrtke Hrvatski duhani za jednu kunu, dok su za manje od kune poskupjele dionice Atlasa i Dom Holdinga. Istodobno je najvećih 100 kuna smanjena cijena dionice Karlovačke pivovare, koju slijedi 35 kuna jeftinija povlaštena dionica Adris grupe. Cijena dionice Slavonske banke ovog je tjedna smanjena za 30, Badela 1862 za 20, Tehnike za 15, Varaždinske banke za 14,50, a Jadranturista i Riječke banke za 10 kuna. Dionica Zlatnog rata jeftinija je za 8 kuna, Kraša za 6, Podravke i Karlovačke banke za 4, a SN Holdinga i Sunčanog Hvara za oko 1,50 kuna. Za jednu kunu pala je i cijena dionice Končara te Riviera holdinga, dok su dionice ZIF- a Slavonskog, zabilježile najmanji pad cijene, i to za tek 40 lipa. Među obveznicama kojima se trgovalo na Burzi, najveći porast cijene - za 1,00 postotnih bodova bilježi državna obveznica RHMF-O-08CA. Obveznici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nominalna je cijena povećana za 0,60 postotnih bodova, a jedinoj kunskoj državnoj obveznici za 0,10 postotnih bodova. Kretanje cijena na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna uzrokovalo 0,57 postotni rast vrijednosti dioničkog indeksa Crobex. On je porastao za 6,8 bodova, na 1.199 bodova. Istodobno je vrijednost obveznički indeks Crobis porastao za točno 1 posto ili 1,0015 bodova, na zaključnih 100,6744 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 06. do 12. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40 41 40 40,08 98.940 Bilokalnik 50 50 50 50 8.650 Chromos Samobor 360 360 360 360 3.240 Galeb 180 180 180 180 36.000 Gospodarsko-kreditna b. 50 50 50 50 1.300 Imperial 70 100 100 100 5.879 Dubrovnik-Babin kuk 160 165 165 165 236.270 Rabac 97 104 104 103 59.858 IPK Kandit 115,55 116,20 115,60 115,60 123.143 IPK Tvornica ulja Čepin 45 45 45 45 31.140 Koka 150 150 150 150 4.050 Dom Holding 44,54 45,43 44,70 44,92 849.634 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 11.100 Podravska banka-P 306 306,10 306 306 10.406 Podravska banka-R 285 320 320 320 343.595 PIK Rijeka 110 110 110 110 10.560 Proficio 41,09 41,77 41,40 41,34 396.175 Riviera 145 145 145 145 4.350 Saponia 50 50 50 50 3.500 ZIF Slavonski 31 31,50 31,50 31,36 216.769 Slatinska banka-P 155 160 155 155 55.218 Slatinska banka-R 264,93 300 265,50 282,75 14.947 SN Holding 43,50 44,49 44 43,77 219.436 Spačva 60 60 60 60 7.980 Tekstilpromet 281 285 285 281,63 17.743 PPK Valpovo 200 200 200 200 49.000 Zlatni rat 34,2 34,52 34,52 34,52 4.384 Zvijezda 1.050 1.500 1.500 1.500 20.100 Apartmani Medena 120 120 120 120 24.840 Anita 2.150 2.200 2.150 2.150 155.200 Atlas 19,50 19,50 19,50 19,50 3.900 Arenaturist 74,98 74,98 74,98 74,98 14.996 BC Institut 270 270 270 270 2.700 Belišće 160 165 165 165 121.703 Chromos 138 138 138 138 271.308 Chromos boje i lakovi 101,10 101,10 101,10 101,10 5.762 Centropromet 550 550 550 550 61.600 Elektropromet 90 93 93 93 62.636 Ericsson Nikola Tesla 490 500 500 499,25 2.454.802 Hoteli Makarska 65 65 65 65 1.950 Infosistem 210 210 210 210 21.000 Industrogradnja 300 350 350 350 17.100 Jadrankamen 49 49 49 49 19.061 Jadranturist 150 150 150 150 3.000 Jadroplov 22 22 22 22 14.256 Končar 74 75 75 75 35.911 Kraš 276 276 276 276 11.040 Laguna 224 224 224 224 19.713 Lucidus 18,36 18,66 18,39 18,43 86.482 Ledo 750 750 750 750 79.500 Liburnia Riviera Hoteli 365 365 365 365 2.555 Maraska 160 160 160 160 34.400 Plava laguna 1.300 1.300 1.300 1.300 5.200 Petrokemija 28,89 28,89 28,89 28,89 28.890 Pivovara Osijek 1.150 1.150 1.150 1.150 109.250 Banka sonic-P 158,12 180 180 169,19 9.165 Adris grupa 2.700 2.700 2.700 2.700 48.600 Tankerska plovidba 350 350 350 350 20.650 Viadukt 30 55 30 30 17.944 Validus 29 30 29,25 29,25 204.295 RHMF-A-A*1 39,98 42,00 42,00 42,00 178.904 7.091.730 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Trgovanjem na Varaždinskoj burzi ovoga je tjedna ostvaren tek 2 posto veći promet nego proteklog tjedna - u ukupnom iznosu nešto većem od 7 milijuna kuna, iako se u tri kotacije trgovalo s čak 60 dionica. Najaktivnija je pritom bila dionica Ericssona Nikole Tesle, čijom je prodajom ostvareno gotovo 35 posto ukupnog prometa, točnije gotovo 2,5 milijuna kuna. Od 60 aktivnih, po 21 dionica ovog tjedna bilježi pad, odnosno porast prosječne cijene, dok je 18 dionica zadržalo prijašnje vrijednosti. Listu gubitnica otvara 949 kuna ili gotovo 39 posto jeftinija dionica Zvijezde, koju slijede dionice Adris grupe i vrsarske Anite, kojima je prosječna cijena smanjena za 150 kuna. Prosječna cijena dionice Koke pala je istodobno za 40 kuna, Viadukta za 15, Banke Sonic (povlaštena dionica) za 10,80, PIK-a Rijeka za 10, novigradske Lagune za 6, Arenaturista i Belišća za 5, Riviera holdinga za gotovo 3, Hotela Rabac za 1,20, a Kraša i IPK Tvornice ulja Čepin za jednu kunu. Za manje od jedne kune ovog su tjedna snižene prosječne cijene dionica Varteksa, IPK Kandita, Proficija, ZIF-a Slavonskog, Slatinske banke (povlaštena dionica), SN Holdinga i Atlasa. Na prvom mjestu podjednako duge liste dobitnica, pak, ovog se tjedna nalazi dionica Jadranturista s rastom prosječne cijene za 96 kuna, dok je nešto manjih 93,50 kuna poskupjela dionica Industrogradnje, a za 85 kuna dionica Infosistema. Prosječna cijena dionice Tekstilprometa povećana je za 81,63 kune, Pivovare Osijek i Tankerske plovidbe za 50, Podravske banke (redovna dionica) za 40, Liburnica Riviera Hotela za 34, Apartmana Medena za 20, Slatinske banke (redovna dionica) za 18,75, Chromos boja i lakova za 16,10, Dubrovnik-Babin kuka za 10, Ericsson Nikole Tesle za 8,76 kuna, a Hotela Makarska u 6 kuna. Dionici Zlatnog rata prosječna je cijena povećana za 4,52 kune, Končara za 4, Petrokemije za 3,90, Elektroprometa za 3 kune, a Podravske banke (povlaštena dionica) za jednu kunu, dok su manje od jedne kune poskupjele dionice Lucidusa i Validusa. Prodajom Prava Ministarstva financija tijekom ovog je tjedna ostvareno ukupno 179 tisuća kuna, uz povećanje nominalne cijene za značajnih 6,86 postotnih bodova. VIN indeks, sukladno kretanju cijena dionica, ovog tjedna ne bilježi značajniju promjenu. Njegova je vrijednost, naime, smanjena za tek 0,6 bodova ili laganih 0,09 posto, na 634,91 bod. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan04.02. 2004. vrijednost na dan11.02. 2004. promjena % Mirex 117,33 117,42 0,07 PBZ Croatia osig.OMF 118,39 118,62 0,19 AZ OMF 117,17 117,33 0,13 Raiffeisen OMF 116,99 116,91 -0,06 Plavi OMF 116,77 116,82 0,04 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti obračunskih jedinica četiriju obveznih mirovinskih fondova ovog je tjedna lagano povećana, no unazad dva tjedna vrijednost Mirex-a smanjena je za 0,34 boda ili 0,28 posto - na 117,42 boda. Posljedica je to pada vrijednosti obračunskih jedinica svih četiriju obveznih mirovinskih fondova. Tako je unazad dva tjedna vrijednost obračunske jedinice fonda PBZ Croatia osiguranja pala za 0,26, AZ i Raiffeisen fonda za 0,28, a Plavog fonda za najvećih 0,32 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 11,10 - CAIB Select Europe 8,77 - Erste Bond 103,10 - Erste International 78,69 - Erste Money 102,58 - ICF Equity Income 106,99 107,26 ICF Fixed Income 110,96 111,24 ICF Money Market 103,21 - Orbis Fond 10,18 10,48 VictoriaFond 21,71 22,79 PBZ Euro novčani 100,28 - PBZ Global 100,20 - PBZ Kunski novčani 100,41 - PBZ International Bond 100,16 - PBZ Novčani 100,40 - RBA Activ 107,22 - RBA Balance 114,29 - RBA Bonds 115,02 - RBA Cash 103,93 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 05. veljače 12. veljače Promjena u % New York/DJIA 10.495,55 10.694,07 1,89 Tokyo/Nikkei 10.464,60 10.459,26 -0,05 London/FTSE-100 4.384,40 4.377,70 -0,15 Frankfurt/DAX 30 4.014,79 4.121,65 2,66 Pozitivne ocjene predsjednika američke središnje banke (Fed) Alana Greenspana o stanju u najvećem svjetskom gospodarstvu ponovno su ovoga tjedna podigle vrijednosti većine svjetskih burzovnih indeksa na najviše razine u zadnjih nekoliko mjeseci. Njujorški Dow Jones indeks u tome je razdoblju skočio 1,9 posto, na 10.694 bodova, a tijekom tjedna dosegnuo je i 10.737 - najviše od lipnja 2001. Ulagače su na kupovine ohrabrile ocjene Greenspana pred američkim Kongresom o tome da tamošnje gospodarstvo energično raste, te da će kamatne stope još ostati niske, budući je inflacija pod kontrolom. Niske kamatne stope odgovaraju ulagačima u dionice, koji žele ostvarenje visokih stopa rasta američkog gospodarstva, ali opet ne toliko visokih da bi Fed povećavao troškove kreditiranja, što bi moglo zakočiti osobnu potrošnju i umanjiti zarade korporacija. "Kad uzmete u obzir njegove komentare, porast potrošnje poduzetnika i neke sporazume postignute u proteklih nekoliko dana, riječ je o mnogo pozitivnih vijesti", ocijenio je tržišno raspoloženje strateg pri Wall Street Accessu, Peter Dunay. "Kombinacija toga poticat će rast cijena dionica sve dok se ne dogodi neka velika kataklizma". Većina izvješća kompanija o zaradama u zadnjem lanjskom tromjesečju izašla je na vidjelo dana, pa se ulagači ponovno usredotočuju na gospodarske teme. Od novih pokazatelja ističe se onaj o porastu zaliha američkih veletrgovina u prosincu lani po najbržoj stopi u zadnjih godinu dana, što ukazuje na pripremu američkih poduzetnika za predstojeći snažan rast potražnje. Među najvećim dobitnicama bila je dionica kabelske televizijske tvrtke Comsat, ojačavši osam posto, jer je ponudila kupovinu zabavne industrije Walt Disney za otprilike 50 milijardi dolara u dionicama. Značajno je porasla i cijena dionice najvećeg svjetskog proizvođača aluminija Alcoe, za 5,2 posto, jer im je podignut investicijski rejting. Među istaknutijim dobitnicama bila je dionica industrijskog konglomerata 3M-a, koja je ojačala 2,3 posto po najavi povećanja dividende. Značajnije su skočile i cijene dionica naftnih tvrtki, uslijed ovotjednog skoka cijena sirove nafte za jedan dolar po barelu, nakon što je OPEC najavio smanjivanje proizvodnih kvota u travnju. Na europskim burzama vrijednosti indeksa dosegnule su istodobno najviše razine u proteklih 17 mjeseci. Frankfurtski DAX ojačao je 2,7 posto, na 4.121 bod. Međutim, londonski Ftse indeks oslabio je 0,15 posto, na 4.377 bodova. Ulagači su ponešto oklijevali s kupovinama pred izlaganje čelnika američke središnje banke Fed Alana Greenspana pred Kongresom o monetarnoj politici i gospodarstvu. Naime, krajem siječnja naglo je prekinut uzlet na tržištima dionica, nakon što je Fed 'promijenio ploču' i stajalište održavanja kamatnih stopa niskima "dokle god to bude potrebno" zamijenio stavom da se još može strpjeti prije njihova podizanja. To je izazvalo strahovanja od preranog podizanja kamatnih stopa, koje bi moglo naštetiti gospodarskom oporavku. No, Greenspan kao da se trudio uvjeriti tržišta da zasad ne razmatra njihovo dizanje. "Ti su komentari pritisnuli tržišta, ali očekujem da će se stvari smiriti i da će doći do novog vala rasta na krilima dobrih podataka o dobitima i aktivnostima spajanja i akvizicija", ocjenjuje strateg Commerzbanka Rolf Elgeti. U spomenutom razdoblju značajnije su ojačale dionice britansko- nizozemskog diva potrošne robe Unilevera, za 3,6 posto nakon što je ta grupacija objavila da je u 2003. zabilježila rast neto dobiti od jedan posto te pošto je objavila da će se s povećanja prodaje usmjeriti na strategiju rasta prinosa do dionicama. "To je odraz normalnog cikličkog obrasca u kojemu kompanije koje nisu isplaćivale dividende sada ih ponovo uvode, a one koje jesu povećavaju svoju atraktivnost njihovim daljnjim podizanjem", kaže Clive McDonnell, europski strateg pri Standard&Poor's Equity Research. On je istakao da će kompanije i dalje htjeti zadržati nešto gotovine u svojim bilancama stanja radi eventualnih akvizicija, sada kada se tržišno raspoloženje nešto popravilo. Pored švicarske banke UBS-a, čije su dionice ojačale dva posto, među dobitnicama su bile i dionice nizozemskog Philipsa, poskupivši za 2,5 posto, jer je premašio očekivanja tržišta ostvarivši u četvrtom tromjesečju operativnu dobit u visini 608 milijuna eura. Dobitke je također zabilježio i francuski proizvođač automobila Renault, čije su dionice ojačale 1,3 posto nakon objave da je zabilježio skok godišnje neto dobiti od 27 posto, te manji od očekivanog pad operativne dobiti. Nikkei indeks Tokijske burze ovoga je tjedna oslabio neznatnih 0,05 posto, na 10.459 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 05. veljače 12. veljače Promjena u % Euro/USD 1,2538 1,2805 2,13 Euro/JPY 132,76 134,89 1,60 USD/JPY 105,88 105,36 -0,50 Američki dolar na svjetskim je deviznim tržištima nadomak rekordno niskih razina prema euru te na višegodišnjim niskim razinama prema drugim svjetskim valutama kako ulagači i dalje ne vjeruju u koordinirane akcije najrazvijenijih država svijeta radi zaustavljanja daljnjeg pada tečaja dolara, pogotovo nakon što je čelnike Fed-a Greenspan izjavio kako će kamatne stope ostati niskima. Dolar je tako na vrijednosti izgubio 2,13 posto prema euru, koji trenutno iznosi 1,2805 dolara. Oslabio je i prema jenu, nekih 0,5 posto, na 105,36 jena. Dolar je zabilježio i najnižu razinu u zadnjih šest i pol godina prema australskom dolaru, dok je funta dosegnula novu najvišu razinu prema dolaru u posljednjih 11 godina. Ulagači dvoje da će skupina G7 zajednički intervenirati na valutnim tržištima uslijed zabrinutosti glede neumjerenih oscilacija tečajeva valuta. Niske kamatne stope u Sjedinjenim Državama te brige oko manjka američke platne bilance dobri su razlozi za prodaje dolara te kupovine australskog dolara i funte. "Na tržištu se nastavlja trend prodaje dolara koji je obilježio posljednje mjesece", kazao je valutni strateg Chris Gothard iz Brown Brothers Harrimana. "Priopćenje G7 izgubilo je svaku snagu koju je moglo imati. U osnovi nije bilo nikakvih učinkovitih kritika na račun pada dolara". Dodatno, tržište se odlučilo na prodaje dolara nakon što je čelnik američke središnje banke Fed Greenspan u srijedu izjavio da ga ne zabrinjava učinak slabog dolara na inflaciju, te kazao da se Fed može strpjeti s podizanjem kamatnih stopa i da bi pad dolara trebao pomoći smanjenju manjka u američkoj bilanci plaćanja. "Greenspan je jasno pokazao da nije zabrinut zbog pada dolara, pa ako Fed to uopće ne smatra problemom to je onda zeleno svjetlo za nastavak njegove prodaje", ukratko je prokomentirao raspoloženje na tržištima Peter Fontaine, valutni analitičar iz KBC u Bruxellesu. Svi ti njihovi komentari, kažu analitičari, ukazuju na to da će kamatne stope još neko vrijeme ostati na rekordno niskih jedan posto u Sjedinjenim Državama, nasuprot zemalja poput Britanije koja je počela s njihovim podizanjem kako bi svoju valutu učinila privlačnijom za ulagače. Tržište je sve sigurnije u to da Europska središnja banka (ECB) neće intervenirati nakon što je glavni ekonomist banke izjavio da je ECB-ova monetarna politika iznimno dobro pozicionirana te da ciljanje rasta ne bi imalo smisla. Osim prema dolaru, euro je ojačao i prema jenu, i to 1,6 posto, te stoji 134,89 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 05.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,12 05.02.04 EULIB 2,05 2,06 2,08 2,11 06.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,20 06.02.04 EULIB 2,05 2,06 2,08 2,10 09.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,22 09.02.04 EULIB 2,05 2,06 2,08 2,11 10.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,20 10.02.04 EULIB 2,04 2,06 2,07 2,09 11.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,12 11.02.04 EULIB 2,04 2,06 2,07 2,08 12.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,21 12.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,12 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06. do 13. veljače Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 06. veljače 13. veljače u % Euro 1 7,6503 7,6502 -0,001 USD 1 6,0837 5,9730 -1,819 GBP 1 11,1520 11,3001 1,328 JPY 100 5,7681 5,6647 -1,792 CHF 1 4,8768 4,8511 -0,526 SIT 100 3,2249 3,2245 -0,012 Prema tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) kuna je ovoga tjedna ojačala u odnosu na sve promatrane svjetske valute, izuzev britanske funte. Tečaj eura ovog je tjedna, pak, u odnosu na kunu ostalo gotovo nepromijenjen, odnosno smanjen je za tek 0,001 posto. Istodobno je najvećih 1,81 posto prema kuni oslabio američki dolar, a slijedi ga 1,79 postotni pad tečaja japanske valute. Za pola posto pao je i tečaj švicarskog franka, dok je slovenski tolar 'u minusu' svega 0,01 posto. 9. Vlada imenovala članove skupština i nadzornih odbora više državnih tvrtki Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić novi je član Skupštine hrvatske naftne kompanije INA, a u Nadzorni odbor te tvrtke ući će Ivan Šuker, koji bi ujedno bio i predsjednik Nadzornog odbora, te Božidar Kalmeta, Ante Babić i Branimir Glavaš. Odluku o tim, kao i imenovanju novih članova skupštine i nadzornih odbora niza drugih tvrtki u državnom vlasništvu, donijela je hrvatska Vlada na ovotjednom zatvorenom dijelu sjednice. Za novog člana skupštine HEP-a Vlada je kao svog predstavnika imenovala Vladimira Vrankovića, a novim članom skupštine tvrtke Plinacro imenovana je Marina Matulović Dropulić. Za člana skupštine Hrvatskih telekomunikacija Vlada je kao svog predstavnika imenovala Božidara Kalmetu, a skupštini toga društva predloženo je da za nove članove nadzornog odbora izabere Anu Hrastović, Miroslava Kovačića i Branka Bačića. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta imenovan je članom skupštine još tri tvrtke - Hrvatskih željeznica, Hrvatskih cesta i Croatia Airlinesa. Za novog člana skupštine Hrvatskih pošta Vlada je imenovala Jadranku Kosor, a Vladu će u skupštini Hrvatske poštanske banke predstavljati Martina Dalić. Skupštini Hrvatske poštanske banke ujedno je predloženo da za predsjednika nadzornog odbora izabere Antu Žigmana, za njegova zamjenika Dragana Kovačevića, a za članove Zorana Bubaša, Dragu Jakovčevića, Veru Babić i Grgu Ivezića. Antu Žigmana Vlada je imenovala i novim članom skupštine Croatia osiguranja, a u nadzorni odbor te tvrtke ući će Ivan Šuker (ujedno i predsjednik), Branko Vukelić, Ante Babić, Petar Čobanković, Andrija Hebrang i Damir Ostović.Za novog člana skupštine Narodnih novina Vlada je odredila Dragana Primorca, a u nadzorni odbor ušli bi Antun Palarić (ujedno i predsjednik), Jagoda Premužić, Goran Grgić i Krešimir Gulić. Za novog predsjednika nadzornog odbora Hrvatskih autocesta imenovan je Zdravko Livaković, a za članove Boris Ordulj, Franjo Lučić i Nikola Blagajić. Vlada je imenovala i novog predsjednika i članove Upravnog vijeća Hrvatskih voda - za predsjednika Stjepana Šturlana, te za članove Marinu Matulović Dropulić, Zdravka Livakovića, Đurđu Hunjet, Marinu Mlakar, Ivana Tarnaja i Tomislava Kezelja. Povjerenstvo za dodjelu koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu ubuduće će voditi Petar Čobanković, a njegovi članovi su Dragan Kovačević, Ivka Suman Podgajski, Anto Bagarić i Ivica Klem. Vlada je imenovala i nove predsjednike i članove upravnog odbora Fonda za razvoj i zapošljavanje i Fonda za regionalni razvoj i u oba ta fonda novi je predsjednik Ivan Šuker, a članovi su Branko Vukelić, Božidar Kalmeta i Petar Čobanković. Hrvatska Vlada je ujedno za predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju imenovala Damira Ostovića. 10. Nove desetogodišnje državne obveznice na Zagrebačkoj burzi Ministarstvo financija izdalo je u utorak 200 milijuna eura vrijedne nove desetogodišnje državne obveznice, čiji kupon nosi fiksnu kamatnu stopu od 5,50 posto godišnje, s polugodišnjom isplatom u kunama, a koje na naplatu dospijevaju 2014. godine. Te su obveznice, pod oznakom RHMF-O-142A, istoga dana uvrštene i u Službeno tržište (I. kotacija) Zagrebačke burze, a ugovor o uvrštenju potpisali su ministar financija Ivan Šuker i direktor Burze Marinko Papuga. Ovo izdanje obveznica - najdugoročniji državni vrijednosni papir do sada, prema riječima ministra Šukera, dio je nove politike Ministarstva financija kojom će se u financiranju državnog proračuna veći značaj davati domaćem tržištu. Tako će se, rekao je Šuker, najveći dio od 9,5 milijardi kuna domaćeg duga koji država ove godine morati vratiti prikupiti upravo na domaćem tržištu. Preostala dugovanja - oko 4,5 milijardi kuna inozemnog duga, te još 5 milijardi kuna kamata, pak, stvaraju određene probleme u izradi proračuna za 2004. godinu, kazao je ministar financija, dodavši kako bi se ipak prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna pred Vladom trebao naći idućeg tjedna. Iako je bivša Vlada napravila određene proboje u proračunu i stvorila neke obveze koje će biti opterećenje za ovogodišnji proračun, proračunski bi deficit ove godine trebao biti na razini od 4,5 ili 4,6 posto, kazao je ministar Šuker. Banke vodeći aranžeri, agenti i pokrovitelji ovog izdanja državnih obveznica, čija je cijena na primarnom tržištu iznosila 99,137 posto, su Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA), a u izdanju su sudjelovali i Erste & Steiermaerkische Bank, kao 'su-vodeći' aranžer, te Hypo Alpe-Adria-Bank i Hrvatska poštanska banka, kao aranžeri. Da je hrvatsko tržište dovoljno duboko te da ima dovoljno mjesta i za daljnja izdanja, prema riječima predsjednika Uprave ZABA-e Franje Lukovića, govori i činjenica da je potražnja investitora bila i dvostruko veća od vrijednosti izdanja. Kupci na primarnom tržištu bili su isključivo domaći investitori - investicijski i mirovinski fondovi, osiguravatelji i sl., koji se razvijaju u najznačajnije ulagače na hrvatskom tržištu, no ubuduće bi trebalo omogućiti da se i građani uključe u slična izdanja, kazao je Luković. 11. Dionice tvrtke Kalničke vode d.d. uvrštene na Varaždinsku burzu U segment Slobodno tržište Varaždinske burze u ponedjeljak su uvrštene dionice tvrtke za proizvodnju mineralne vode i bezalkoholnih pića Kalničke vode d.d. iz Križevaca. Zahtjev za uvrštenje tih dionica, izvijestili su s Varaždinske burze, podnijela je brokerska kuća CBB vrijednosnice d.o.o. iz Varaždina, a u segmentu Slobodno tržište njima može se trgovati od utorka, i to pod burzovnom oznakom KLVD-R-A. Temelji kapital tvrtke Kalničke vode iznosi 31.717.800 kuna i podijeljen je na ukupno 317.178 redovnih dionica pojedinačne nominale vrijednosti od 100 kuna. 12. U Hrvatskoj za sada tri zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda Na hrvatskom mirovinskom tržištu trenutno djeluju tri zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda koje su osnovali pokrovitelji fondova - RBA fond kojem je pokrovitelj Raiffeisenbank Austria, AZ VIP fond, čiji je pokrovitelj tvrtka VIPnet, te fond 'Novinar', pod pokroviteljstvom Hrvatskog novinarskog društva. Allianz ZB mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom upravlja fondom AZ VIP, a zatvorenim dobrovoljnim fondovima RBA i Novinar upravlja Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. Podaci o djelovanju tri zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda u Hrvatskoj, ujedno su pojašnjenje navoda iz Hinine informacije od 27. siječnja, sa konferencije za novinare Allianz ZB-a o funkcioniraju samo jednog zatvorenog dobrovoljnog fonda - AZ VIP- a, što se, međutim, odnosilo samo na fond kojim upravlja Allianz ZB. Temeljem Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pokrovitelj dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti pravne ili fizičke osobe, sindikati, poslodavci te udruge pripadnika samostalnih djelatnosti koje na bilo koji način sudjeluju u osnivanju dobrovoljnog mirovinskog fonda (sponzorirani fond) ili plaćanju doprinosa u dobrovoljni mirovinski fond u ime svojih članova. Dobrovoljni mirovinski fond mora imati najmanje 200 članova koje mora sakupiti u roku 2 godine od početka rada, a članovi mogu biti radnici kod poslodavca koji je pokrovitelj, članovi sindikata koji je pokrovitelj ili članovi udruge samostalnih djelatnosti koja je pokrovitelj dobrovoljnog mirovinskog fonda. 13. Savjet Hrvatske narodne banke o najnovijim novčanim i gospodarskim kretanjima Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu, održanoj pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i izvješće o stanju u bankovnom sustavu u trećem tromjesečju prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Raspoloživi podaci o kretanju cijena i o stabilnosti tečaja i nadalje su zadovoljavajući, što govori da je središnja banka i u prošloj godini uspješno ostvarila svoju temeljnu zadaću. U tom pogledu promjena nema ni početkom ove godine. No, platnobilančni pokazatelji nisu ohrabrujući, navodi se u priopćenju sa Savjeta HNB-a. Unatoč zamjetnom porastu izvoza u prošloj godini (10,2 posto po stalnim cijenama), vanjskotrgovinski deficit je dosegao je, prema preliminarnim podacima, oko 8 milijardi dolara, što je 38 posto više nego u prethodnoj godini. Nešto manje od polovice porasta vanjskotrgovinskog deficita uzrokovano je međuvalutnim promjenama (pad prosječne vrijednosti dolara u odnosu na euro iznosio je na godišnjoj razini oko 19,7 posto). Slično vrijedi i za ukupno inozemno zaduženje, koje je na kraju prosinca doseglo 23,6 milijardi dolara; po tekućem tečaju to je 8,2 milijarde dolara više nego na isteku 2002. godine, no i kad se isključe učinci tečajnih promjena ostaje visoki porast od 5,4 milijarde dolara. Uzevši u obzir i ovogodišnja zaduženja, odnosno očekivani ovogodišnji proračunski manjak i moguće načine njegovog pokrivanja, članovi najvišeg tijela središnje banke s osobitom pozornošću raspravljali su o mogućnostima novčane politike za očuvanje makroekonomske stabilnosti, a da to ne izazove neželjene posljedice za ukupne gospodarske prilike u zemlji. Tijekom trećeg tromjesečja prošle godine, pripajanjem Riječke banke i Erste&Steiermaerkische, te Splitske i HVB Bank Croatia, ukupan broj banaka koje posluju u Hrvatskoj smanjio se na 43 banke. Od toga je 20 banaka u stranom vlasništvu, no udjel tih banaka u ukupnoj bankovnoj aktivi iznosi oko 90 posto. Tržištem dominira šest banaka odnosno bankovnih grupa banaka, na koje otpada čak 83,5 posto ukupne aktive. Ukupna aktiva svih banaka porasla je u promatranom tromjesečju za 5,05 posto, ukupni dani krediti za 3,97 posto, a depoziti za 4,76 posto, navodi se u priopćenja. Članovi Savjeta HNB-a prihvatili su da se izda suglasnost tvrtki Validus d.d. Varaždin za stjecanje većinskog vlasništva dionica s pravom glasa u Brodsko Posavskoj banci d.d. Slavonski Brod. Suglasnost za stjecanje više od 75 posto dionica s pravom glasa u Križevačkoj banci d.d. Križevci dobio je Goran Delić iz Križevaca. Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima nadzornih odbora za nova imenovanja u uprave banaka: Sanja Martinko postaje članicom uprave Nove banke d.d. Zagreb, Duško Miculinić predsjednik i Dražen Kurpis član uprave Primorske banke d.d. Rijeka, Hans Christian Vallant predsjednik uprave Raiffeisen stambene štedionice d.d. Zagreb, a Igor Lukačić član uprave Banke Sonic d.d. Zagreb. 14. Statistika Smanjen broj zaposlenih u obrtu i djelatnosti slobodnih profesija - U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u prosincu lani bilo ukupno 243.565 zaposlenih, što je za 0,4 posto manje nego u studenom, te za 0,7 posto manje u odnosu na listopad prošle godine. Pritom su, po podacima Državnog zavoda za statistiku. u obrtu bile zaposlene 231.343 osobe, a u djelatnostima slobodnih profesija njih 12.222. Pad broja zaposlenih kreće se od 0,1 posto u trgovini na veliko i malo, gdje je u prosincu bilo ukupno 50.598 zaposlenih, do 1,1 posto u djelatnosti hotela i restorana (u prosincu ukupno 37.439 zaposlenih), te graditeljstvu (31.087 zaposlenih). Porast broja zaposlenih zabilježen je u samo četiri djelatnosti i to u obrazovanju za 2,3 posto, na njih 350, u poljoprivredi, lovu i šumarstvu za 0,7 posto, na 2.495 zaposlenih, u financijskom posredovanju za 0,2 posto, na 1.305, te u poslovanju nekretninama za 0,2 posto, na 19.777 zaposlenih. Na razini studenog zadržali su se zaposleni u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi - njih 11.486, u rudarstvu i vađenju njih 190, te u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, njih 18. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u lanjskom je prosincu prema mjesecu ranije porastao samo u Zagrebačkoj županiji, za 0,3 posto, te u Šibensko- kninskoj županiji, za 0,1 posto. U ostalim je županijama zabilježen pad broja zaposlenih, a kretao se od 0,1 posto u Karlovačkoj županiji, Osječko-baranjskoj i gradu Zagrebu, do 1,6 posto u Brodsko-posavskoj županiji. Lani u Hrvatskoj osnovano 9.153 novih poslovnih subjekata- U Hrvatskoj je u 2003. godini osnovano ukupno 9.153 novih pravnih osoba, od čega približno dvije trećine, odnosno oko 69 posto čine trgovačka društva, kojih je lani osnovano ukupno 6.297, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Broj novoosnovanih poslovnih subjekata u prošloj godini veći je u odnosu na 2002. za 16,1 posto, pri čemu je broj novoosnovanih trgovačkih društava povećan za 25,5 posto, dok je ostalih pravnih osoba osnovano 0,27 posto manje nego prethodne godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i kako je tijekom prošle godine iz Registra poslovnih subjekata izbrisano ukupno 2.891 poslovnih subjekata, 7,6 posto manje nego u 2002. godini. Među izbrisanim društvima prevladavaju ostali subjekti - izbrisano ih je ukupno 1.180 (11,40 posto manje nego 2002.). Do kraja prošle godine iz Registra je izbrisano i 1.018 poduzeća (42,85 posto više) te 693 trgovačka društva (40 posto manje nego 2002. godine). Broj poslovnih subjekata koji su proveli usklađivanje sa Zakonom o trgovačkim društvima, pak, u prošloj je godini bio dvostruko manji nego u prethodnoj godini. Usklađivanje je, naime, provelo ukupno 1.724 poslovnih subjekata ili čak 62,94 posto manje nego u 2002. Hrvatski robni izvoz lani 6,1, a uvoz 14,2 milijarde dolara - Hrvatska je prošle godine izvezla roba za 6,1 milijardu dolara, a uvezla za 14,2 milijarde dolara, pa je deficit robne razmjene premašio 8 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom pala na niskih 43,4 posto, privremeni su podatci Državnog zavoda za statistiku. Robni izvoz od 6,16 milijardi dolara za 25,7 posto je veći u odnosu na 2002, dok je istodobno izvoz sa 14,2 milijarde povećan za 32,4 posto. No, u statistici robna razmjene iskazane u dolarima treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena, pa su izrazi li se razmjena u kunama stope rasta, s obzirom na pad vrijednosti dolara prema kuni za oko 15 posto, znatno su niže od onih u dolarima. Statistika tako bilježi da je prošlogodišnja vrijednost izvoza u kunama iznosila 41,2 milijarde kuna, što je za 7,3 posto više nego u 2002., dok je istodobno uvoz u vrijednosti 94,8 milijardi kuna porastao za 13,1 posto. Podatci o robnom izvozu i uvozu, promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju da je tijekom prošle godine jedino u ribarstvu došlo do smanjenja uvoza, a više od prosječnog povećanja izvoza. Tako je ribarska djelatnost prošle godine izvezla roba u vrijednosti 81,1 milijun dolara, što je 64,3 posto više nego godinu prije, dok je uvoz smanjen za 14,4 posto i u prošloj je godini uvezeno riba u vrijednosti 16,9 milijuna dolara. Prerađivačka je industrija lani pak izvezla roba u vrijednosti 5,8 milijardi dolara, ili 25,4 posto više nego 2002., dok je uvoz porastao za 34,9 posto i dosegnuo je 12,5 milijardi dolara. Najznačajnija pak izvozna grana i nadalje je brodogradnja, koju statistika vodi pod proizvodnjom ostalih prijevoznih sredstava. Prošlogodišnji je izvoz te djelatnosti iznosio 763,3 milijuna dolara, što je 23,1 posto više nego godinu prije, ali je kod ostalih prijevoznih sredstava zabilježena i najveća stopa rasta uvoza - od čak 134,9 posto, i iznos od 585,5 milijuna dolara. Kod uvoza prošle je godine zamijetan i veći od prosjeka uvoz strojeva i uređaja kojih je uvezeno u vrijednosti 1,6 milijardi dolara, što je 33,4 posto više nego godinu prije, motornih vozila, prikolica i poluprikolica uvezeno je za 1,5 milijardi dolara, ili 36,8 posto više, dok je uvoz kemijskih proizvoda dosegnuo 1,4 milijarde dolara, što je 27,7 posto više nego 2002. godine. Glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske i nadalje su zemlje EU, u koje je izvezeno roba u vrijednosti 3,36 milijarde dolara (porast za 30,1 posto), a uvezeno u vrijednosti 8 milijardi dolara (ili 34,2 posto više nego u godini prije). Od zemalja EU najznačajniji su partneri i nadalje Italija (izvoz 1,6 milijardi, uvoz 2,6 milijardi), Njemačka (izvoz 733 milijuna, a izvoz 2,2 milijarde dolara), te Austrija (izvoz 479 milijuna, a uvoz 940 milijuna dolara). Od susjednih zemalja Hrvatska je prošle godine u Sloveniju izvezla roba u vrijednosti 511 milijuna dolara, a uvezla gotovo dvostruko više, odnosno roba u vrijednosti nešto više od 1 milijardu dolara. Suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatska i nadalje pak bilježi u razmjeni sa BiH, te Srbijom i Crnom Gorom. Tako je u BiH izvezeno roba u vrijednosti 892 milijuna dolara, a uvezeno za 231 milijun. U Srbiju i Crnu Goru izvezeno roba u vrijednosti 191 milijun dolara, a uvezeno za 77 milijuna dolara.