POSLOVNI PREGLED BROJ 352

POSLOVNI PREGLED broj 352 23.- 30. siječnja 2004. SADRŽAJ: SANADER: ODGODOM PRIMJENE NIŽE STOPE PDV-A NISMO IZNEVJERILI OBEĆANJA 2 MINISTAR ŠUKER: VLADA ĆE NASTAVITI PREGOVORE S MMF-OM 2 ŠUKER I CRKVENAC BEZ SPORNIH PITANJA 2 MINISTAR HEBRANG I LJEKARNICI SPORAZUMJELI SE O DUGU 2 TROMJESEČNA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U PADU ZA 0,4 POSTO 2 SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI ZA 3,6 POSTO 3 PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 4.054 KUNE 3 MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 8,2 MILIJARDI DOLARA 3 GRAĐEVINARI PREDVIĐAJU NASTAVAK TRENDA RASTA U 2004. 3 HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA 3 KREDITI STANOVNIŠTVU PRESTIGLI KREDITE PODUZEĆIMA 4 HAGENA I RAIFFEISEN GRUPA O PREKRŠAJNIM PRIJAVAMA 4 IMENOVAN NOVI NADZORNI ODBOR PRIVREDNE BANKE ZAGREB 4 IZMJENJENA VLASNIČKA STRUKTURA STRATEŠKIH DIONIČARA U ESB-U RIJEKA 5 ZABA ZAVRŠAVA UPIS NOVOG IZDANJA HBOR-OVIH OBVEZNICA 5 HROK KAO POSEBNA TVRTKA 5 IMOVINA AZ OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA PREMAŠILA 2 MILIJARDE KUNA 5 PBZCO OMF 2003. ZAVRŠIO S NAJVEĆIM PRINOSOM NA TRŽIŠTU 5 POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA INU D.D. 6 POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HEP GRUPU 6 USPJEŠNA POSLOVNA GODINA INA - NAFTAPLINA 6 IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE VRIJEDNI 15,5 MLN EURA 6 PODRAVKA ODLUČILA O ZBRINJAVANJU VIŠKA RADNIKA 6 CENTAR ZA POTPORU POSLOVNIM PROMJENAMA ZA PREKOBROJNE U RIJEČKOJ LUCI 6 BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ" - TEČAJ DOLARA SMANJUJE POSLOVNE REZULTATE 7 SIEMENS I HŽ PREDSTAVILI ČETIRI-SUSTAVNU ELEKTRIČNU LOKOMOTIVU 7 VARTEKS U PROGRAMU POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI 7 ZRAČNA LUKA RIJEKA U 2003. POSLOVALA S GUBITKOM 7 CROATIA AIRLINES DOBILA CERTIFIKAT ISO 9001 7 COCA-COLA DOVRŠILA AKVIZICIJU GOTALKE 7 VRIJEDNOST INFORMATIČKIH LOGISTIČKIH RJEŠENJA TRI MILIJUNA DOLARA 8 DALMACIJACEMENT: PROSJEK NETO PLAĆE 6700 KUNA 8 INTEGRA GROUP DOBILA STATUS IBM ADVANCED BUSINESS PARTNER 8 STJEPAN ČULJAK I NJEGOV PARTNER PODUZETNICI GODINE U NJEMAČKOJ 8 SANADER-LAGOS: TREBA POBOLJŠATI GOSPODARSKU SURADNJU 8 SAD ORGANIZIRA SKUP O ULAGANJU U EUROPSKE TRANZICIJSKE ZEMLJE 8 NHS TRAŽI DA O NOVIM IZMJENAMA ZOR-A PRETHODNO RASPRAVLJA GSV 9 SINDIKAT O PRIVATIZACIJI OSJEČKE MLJEKARE 9 OKRUGLI STOL O RJEŠAVANJU SPOROVA MEDIJACIJOM 9 VOĆARI UPOZORILI NA NEKONTROLIRANI UVOZ JABUKA 9 OTVORENI 2. MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA - PRIME 9 ANKETA: TRI ČETVRTINE GRAĐANA RH POZITIVNO O EU 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA SANADER: ODGODOM PRIMJENE NIŽE STOPE PDV-A NISMO IZNEVJERILI OBEĆANJA Premijer Ivo Sanader odbacio je srijedu optužbe oporbe da je odgađanjem primjene niže stope PDV-a za početak iduće godine, njegova Vlada iznevjerila obećanje dano građanima u predizbornoj kampanji. Građanima smo dali jamstvo da će PDV biti smanjen, ovo je početak ispunjenja tog jamstva, rekao je Sanader u saborskoj raspravi o vladinu prijedlogu da se stopa PDV-a sa 22 smanji na 20 posto i da se počne primjenjivati 1. siječnja 2005. Kritičarima iz IDS-a i SDP-a, premijer je uzvratio da nisu ispunili obećanje da će PDV smanjiti na 17 posto. MINISTAR ŠUKER: VLADA ĆE NASTAVITI PREGOVORE S MMF-OM Ministar financija Ivan Šuker potvrdio je u četvrtak da će Vlada s MMF-om nastaviti pregovore o novom stand-by aranžmanu. Procjenjujemo da se zbog preuzetih obveza trebaju nastaviti pregovori s MMF-om i s tim je suglasna cijela Vlada, rekao je Šuker novinarima po završetku sastanka između predstavnika nove i bivše Vlade na kojem se razgovaralo o financijskim obvezama koje je preuzela nova Vlada. Šuker je novinarima rekao kako ni on ni premijer Ivo Sanader u predizbornoj kampanji nisu tvrdili da nova Vlada neće sklapati aranžman s MMF-om. Ministar Šuker i bivši ministar financija Mato Crkvenac suglasili su se kako polemike oko stanja u zdravstvu i cestogradnji nisu naštetile kreditnom rejtingu Hrvatske. Na tržištu nema indikatora koji bi upućivali da je pogoršan kreditni rejting Hrvatske, rekao je Crkvenac. ŠUKER I CRKVENAC BEZ SPORNIH PITANJA Novi i bivši ministri financija Ivan Šuker i Mato Crkvenac izjavili su u četvrtak da u financijskom dijelu primopredaje više nema spornih pitanja. Postignut je visok stupanj usuglašenosti, rekao je Šuker novinarima potvrdivši da postoje prenesene obveze i da se većinom odnose na dugoročne investicijske projekte od interesa za državu. Ministar Šuker najavio je da će i nova Vlada nastaviti voditi politiku smanjenja deficita, uz ostalo i zbog boljeg kreditnog rejtinga države. Konačan deficit za prošlu godinu bit će definiran kod izvršenja Državnog proračuna, rekao je Šuker. Kad je riječ o Hrvatskim autocestama (HAC) Šuker rekao je da se radi o radovima i troškovima izvršenim u prošlog godini, a bit će plaćeni u ovoj. Oni će biti sastavni dio financijskog plana HAC-a koji će biti predstavljen Hrvatskom saboru, kaže Šuker i navodi da neće pasti na teret poreznih obveznika jer HAC ima autonoman način financiranja. Dvojica ministara nisu mogla precizirati koliko će u konačnici stajati izgradnja autocesta. Šuker je naveo da se za ovu godinu planiraju radovi u vrijednosti višoj od šest milijardi kuna. Upitan za jamstva teška 1,7 milijardi kuna koja bi mogla doći na naplatu u ovoj godini, odgovorio je da bi se mogli platiti iz privatizacijskih prihoda ako ti prihodi dosegnu spomenuti iznos. Budu li manji, onda će se podmiriti iz redovnih prihoda ili novim zaduženjem, rekao je ministar financija. Šuker i Crkvenac govorili su i o prošlogodišnjim prihodima od PDV-a, koji su, naveli su, bili 8,4 posto veći nego u godini prije. MINISTAR HEBRANG I LJEKARNICI SPORAZUMJELI SE O DUGU Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang i Udruga ljekarnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori sporazumjeli su se u ponedjeljak o podmirenju duga od 500 milijuna kuna duga za lijekove do 31. srpnja 2003. Direktor Medike Damir Kuštrak izjavio je novinarima nakon sastanka da su se s ministrom dogovorili da se 500 milijuna kuna veledrogerijama isplati u četiri obroka od svibnja do kolovoza. Veledrogerije su se zauzvrat odrekle 50 milijuna kuna kamata, ali nisu pristale smanjiti glavnicu, kako je to predlagao ministar Hebrang, rekao je Kuštrak. Objasnio je da su veledrogerije pristale taj dug staviti u mirovanje do svibnja, a Vlada se obvezala da će u novom proračunu za 2004. posebnom stavkom predvidjeti novac za plaćanje duga za lijekove. Kuštrak je rekao kako neće biti poremećaja u opskrbi lijekovima bolnica i ljekarna. Veledrogerije još potražuju oko 700 milijuna kuna, no to su, po Kuštrakovim riječima, dugovi od 31. srpnja, odnosno dugovi iz tekuće obveze, koje će, kako im je rekao ministar, podmiriti HZZO iz svojeg proračuna. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI TROMJESEČNA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U PADU ZA 0,4 POSTO Nastavlja se usporavanje rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. U razdoblju od listopada do prosinca 2003. industrijska je proizvodnja bila za 1,5 posto veća je od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je u usporedbi s proizvodnjom iz prethodnog tromjesečja (razdoblja od srpnja do rujna 2003.) ukupna industrijska proizvodnja u vremenu od listopada do prosinca 2003. manja za 0,4 posto. To je ujedno prvi pad proizvodnje na toj usporednoj razini nakon početka 2003, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI ZA 3,6 POSTO Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u prosincu 2003. bio je manji za 0,9 posto nego u studenome, čime se nastavlja smanjenje broja zaposlenih u industriji. Tako je u usporedbi sa prosincem 2002. broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u istom mjesecu prošle godine bio manji je za 3,6 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do prosinca 2003. veća je za 7,7 posto u usporedbi s istim razdobljem 2002. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 4.054 KUNE Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj premašila je iznos od četiri tisuće kuna. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2003. iznosila je 4.054 kune, što pokazuje nominalni rast za 1,5 posto (ili za 58 kuna), a realni za 1,4 posto u odnosu na listopad 2003. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2003. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 3,5 posto, a realno za 0,7 posto. MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 8,2 MILIJARDI DOLARA Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke na kraju prosinca prošle godine iznosile su 8,19 milijardi američkih dolara, što je za 2,3 milijarde dolara ili za 39,1 posto više nego na kraju 2002. godine, objavljeno je u siječanjskom Biltenu HNB-a. Ukupna vrijednost međunarodnih pričuva HNB-a u prosincu je, uz daljnju deprecijaciju tečaja dolara prema euru, povećana za 469 milijuna dolara. Po podacima objavljenim u Biltenu HNB-a ukupne međunarodne pričuve središnje banke porasle su tijekom prosinca zbog neto otkupa deviza od poslovnih banaka, otkupa deviza od države i pojačanog upisa blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti. Neto raspoložive pričuve na kraju prosinca 2003. iznosile su 5,68 milijardi dolara, što je za milijardu USD ili za 21,8 posto više nego na kraju 2002. Međunarodne pričuve jedan su od važnih pokazatelja likvidnosti zemlje. GRAĐEVINARI PREDVIĐAJU NASTAVAK TRENDA RASTA U 2004. U 2004. godini nastavit će se trend rasta građevinskih radova zabilježen tijekom cijele prošle godine, predviđa Sektor za graditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Po posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinska aktivnost u Hrvatskoj u studenom prošle godine bila je 17,5 posto viša nego u istom mjesecu prethodne godine, dok su u prvih jedanaest mjeseci 2003. građevinski radovi bili veći za 22,8 posto nego u istom razdoblju 2002. Hrvatska Vlada nastavlja izgradnju autocesta kao svoj prioritetni zadatak, pa će se nastaviti započeti trendovi rasta opsega građevinskih radova, smatra Rudolf Rom, direktor Sektora graditeljstva pri HGK. Stagnaciju građevinskih radova u HGK ne očekuje ni u stanogradnji, s obzirom na velike potrebe stanovništva u pogledu rješavanja stambenih problema. Stoga se, dodao je, i dalje očekuju blagotvorni učinci pojačane stanogradnje na zapošljavanje u tom sektoru, zamah u industriji građevinskog materijala i ostalim pratećim industrijskim granama. Građevinari svoj optimizam u pogledu naredne građevinske sezone temelje i na najavljenim infrastrukturnim projektima od kojih je najzanimljivija rekonstrukcija željezničke infrastrukture. HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine premašio je 21,57 milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40 posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine, podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena. Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene. Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima. Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a. Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist' rasta udjela banaka. Dug države u jedanaest se mjeseci prošle godine povećao nominalno za 1,78 milijardi dolara i krajem studenoga vanjski dug države iznosio je 8,14 milijarde dolara, što je 37,7 posto ukupnog vanjskog duga (koncem 2002. taj udio bio je 41,3 posto). Udio pak banaka u ukupnom dugu sa 26,1 posto krajem 2002. popeo se na 28,2 posto krajem studenoga prošle godine. Banke su svoje vanjsko zaduženje u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci nominalno povećale za 2,06 milijardi dolara i njihov je dug krajem studenog iznosio 6,08 milijardi dolara. Nešto više od četvrtine vanjskog duga, 25,6 posto odnosi se na ostale sektore (poduzeća). Poduzeća su u nominalnom iznosu vanjski dug u 11 mjeseci prošle godine, u odnosu na kraj 2002., povećala za 1,56 milijardi dolara i dug tog sektora na kraju studenoga iznosio je 5,53 milijarde dolara. Prema podatcima središnje banke, u ovoj godini na otplatu dospijeva oko 3,7 milijardi dolara inozemnog duga, od čega se 2,9 milijardi odnosi na otplatu glavnica, a 801 milijun dolara na otplatu kamata. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE KREDITI STANOVNIŠTVU PRESTIGLI KREDITE PODUZEĆIMA Monetarna kretanja u Hrvatskoj u studenome prošle godine obilježio je ubrzani rast plasmana banaka koji je ipak ostao u okviru očekivanog porasta do kraja 2003. Ukupni krediti poslovnih banaka svim sektorima na kraju studenoga 2003. bili su nominalno veći za 15,8 posto nego na kraju 2002., pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Pritom se u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci bilježi znatno snažnije usporavanje, u odnosu na godinu prije, kredita poduzećima nego onih stanovništvu, što se tumači orijentacijom banaka na kredite koji im donose veću zaradu. Tako su po podacima iz siječanjskog Biltena Hrvatske narodne banke, krediti poslovnih banaka poduzećima u prvih jedanaest mjeseci prošle godine povećani za svega 4,1 posto, ili za 1,94 milijarde kuna. Tako su krediti poduzećima na kraju studenoga 2003. iznosili ukupno 48,9 milijardi kuna (kunski 39,2 milijardi kuna i devizni 9,7 milijardi kuna). Iz podataka o distribuciji kredita poslovnih banaka po pojedinim sektorima proizlazi da su krediti stanovništvu na kraju studenoga prošle godine iznosili ukupno 54,3 milijarde kuna, što je za 11,2 milijarde kuna ili za 26,1 posto više nego na kraju 2002. To je pak znatno usporeniji rast nego u godini prije budući je u jedanaest mjeseci 2002. rast kredita stanovništvu iznosio čak 40,3 posto. Snažnije usporavanje kredita poduzećima nego stanovništvu, po ocjenama analitičara HNB-a, rezultat je nastojanja banaka da oslobode dovoljno prostora za rast kredita stanovništvu koji im donose veće prinose. S druge strane, napominju, banke su omogućile i izravno kreditiranje preko svojih banaka matica iz inozemstva kako bi poduzećima, svojim klijentima osigurale dostatno financiranje. Uz to, prisutno je i financiranje preko tvrtki koje se bave financijskim lizingom koje su u bliskim vlasničkim odnosima s bankama i njihovim bankama maticama u inozemstvu. HAGENA I RAIFFEISEN GRUPA O PREKRŠAJNIM PRIJAVAMA Hagena je podnijela prekršajne prijave protiv Raiffeisenovog mirovinskog društva za upravljanje obveznim zbog preoceduralnih pogrešaka pri imenovanju predsjednika Uprave, dok je prekršajna prijava za društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom podnesena zbog povrede procedure pri upisu u sudski registar promjene imena tvrtke, temeljnog kapitala i Izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću. Stoji to u priopćenju objavljenom u srijedu Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranje Hagene, kojim se pojašnjavaju odluke sa sjednice Savjeta Hagene, održane u ponedjeljak 26. siječnja. Pritom se posebno ističe kako je u oba slučaja došlo samo do pokretanja prekršajne prijave po službenoj dužnosti, a da će meritornu odluku donijeti nadležni sud. Zakon o obveznim i mirovinskim fondovima za spomenute prekršaje predviđa kazne mirovinskom društvu od 20.000 do 100.000 kuna, a za odgovornu osobu (član uprave ili direktor) od 10.000 do 50.000 kuna. O odlukama Savjeta Hagene isti se dan priopćenjem oglasila i Raiffeisen grupa, u kojem se "tvrdi da su svojim poslovanjem Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondom u svemu postupala u skladu sa Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i pozitivnim propisima". Iz Raiffeisen grupe kažu kako pri imenovanju Uprave obveznog fonda, kao i povećanju kapitala te promjeni naziva dobrovoljnog fonda nisu počinjeni nikakve, pa ni proceduralne pogreške te da stoga ne vide "bilo kakve zapreke za provedbu odluka društava a još manje za prekršajne prijave", zaključuju. IMENOVAN NOVI NADZORNI ODBOR PRIVREDNE BANKE ZAGREB Na Izvanrednoj glavnoj skupštini Privredne banke Zagreb (PBZ) imenovan je novi Nadzorni odbor koji se sastoji od sedam članova umjesto dosadašnjih pet, izvijestili su u utorak iz PBZ-a. U Nadzorni odbor na razdoblje od tri godine izabrani su Gyorgy Surnyi, Giovanni Boccolini, Adriano Arietti, Massimo Pierdicchi i Massimo Malagoli. U Nadzorni odbor PBZ-a ranije su imenovani Luigi de Puppi de Puppi, od strane Intesa Holding International te Claudio Viezzoli, od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Privredna banka Zagreb u 76-postotnom je vlasništvu talijanske bankarske grupacije Intesa Holding International, dok je u vlasništvu EBRD-a nešto više od 20 posto dionica te banke. IZMJENJENA VLASNIČKA STRUKTURA STRATEŠKIH DIONIČARA U ESB-U RIJEKA Strateški dioničari Erste & Steiermerkische Bank d.d. Rijeka (ESB) suglasili su se o unutarnjoj izmjeni vlasničke strukture, pa je tako Die Steiermerkische Bank und Sparkassen sada vlasnikom 35 posto dionica ESB-a Rijeka, pri čemu je Erste bank i dalje, sa 59,8 posto dionica, najveći dioničare te banke. Kako je u utorak priopćeno, Die Steiermerkische Bank und Sparkassen kupila je od Erste Bank ukupno 17,5 posto dionica ESB Rijeka. Time je Steiermerkische Bank und Sparkassen povećala svoj udio u toj banci na ukupno 35 posto, s obzirom da je već od ranije imala 15,1 postotni udio, dok je nedavnom javnom ponudom od malih dioničara otkupila 2,4 posto dionica Banke. Najveći dioničar ESB Rijeka i dalje ostaje Erste Bank iz Beča čiji udio u Banci iznosi 59,8 posto, dok je preostalih 5,2% udjela u vlasništvu malih dioničara Banke. ZABA ZAVRŠAVA UPIS NOVOG IZDANJA HBOR-OVIH OBVEZNICA Zagrebačka banka (ZABA) započela je s upisom novog izdanja sedmogodišnjih obveznica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), vrijednog 300 milijuna eura, objavljeno je u četvrtak iz ZABA-e. Obveznice će se upisivati zaključno do petka 30. siječnja, a bit će izdane krajem ovog tjedna ili najkasnije u ponedjeljak 2. veljače. Obveznice HBOR-a namijenjene su međunarodnom tržištu, a očekivani prinos iznosi EURO Mid swaps plus 100 baznih poena (prema trenutnom stanju). HROK KAO POSEBNA TVRTKA Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka (HUB) odlučio je pokrenuti osnivanje kreditnog registra pod nazivom Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), koji će djelovati kao posebno društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu hrvatskih banaka, objavljeno je u četvrtak iz HUB-a. Predviđeno je da najveće grupe banke imaju veće udjele (od 10 do 15 posto), a ovisno o interesu ostalih banaka o sudjelovanju s nominalnim udjelom od 1 posto, odredit će se točni omjeri i sastavi tijela HROK-a. Hrvatski registar, kažu u HUB-u, bit će zasnovan na najsuvremenijoj tehnologiji a domaći partner koji će dati infrastrukturu bit će Financijska agencija (FINA). Kao početak djelovanja sustava spominje se kraj ove godine. Kreditni registri uobičajene su institucije financijskog sektora u razvijenim zemljama već više od dva stoljeća, a predstavljaju banke podataka koje skupljaju, održavaju i distribuiraju podatke o kreditnim obvezama potrošača. Korisnici registra su jedino financijske institucije koje i daju podatke. IMOVINA AZ OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA PREMAŠILA 2 MILIJARDE KUNA Neto imovina kojom upravlja AZ obvezni mirovinski fond (OMF) početkom ove godine premašio je dvije milijarde kuna, što čini 42,41 posto ukupne imovine svih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, kazao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave društva koje upravlja tim fondom Allianz ZB-a Dinko Novoselec. Dodao je i kako je AZ obvezni mirovinski fond do kraja 2003. okupio i najveći dio članova - ukupno 425.734 člana ili 39,75 posto od ukupnog broja članova u Hrvatskoj, za koje je fond lani ostvario prinos od 7,48 posto. Prošlogodišnjim prinosom većim za 6 posto od stope inflacije, drži Novoselec, svi bi trebali biti zadovoljni. Od početka rada fondova, od travnja 2002., prosječni prinos svih fondova iznosio je gotovo 10 posto - oko 8 posto iznad stope inflacije, što je znatno iznad očekivanja svih na početku mirovinske reforme, kada su se procjene kretale oko 3 posto iznad stope inflacije. PBZCO OMF 2003. ZAVRŠIO S NAJVEĆIM PRINOSOM NA TRŽIŠTU PBZ Croatia osiguranje (PBZCO) obvezni mirovinski fond (OMF) poslovnu je 2003. završio s najvećim nominalnim neto prinosom na hrvatskom mirovinskom tržištu od 7,77 posto, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave mirovinskog društva koje upravlja tim fondom Dubravko Štimac. Prosječan prinos sva četiri obvezna mirovinska fonda lani je iznosio 7,33 posto. Nominalni neto prinos fonda od početka rada, odnosno unazad gotovo dvije godine dosegnuo je 17,19 posto, što je također najviše na tržištu, ustvrdio je Štimac, ocjenjujući kako je u ovoj fazi već konsolidiranog tržišta mirovinskih fondova podatak o prinosima značajniji pokazatelj uspješnosti fonda od tržnog udjela. PBZCO fond je 2003. godinu završio s neto imovinom u vrijednosti od 806,15 milijuna kuna, što predstavlja 17,24 posto ukupne imovine svih hrvatskih obveznih mirovinskih fondova, a fond je krajem godine imao 178.167 članova - 16,64 posto od ukupnog broja članova, kazao je Štimac. 4. TVRTKE POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA INU D.D. Uprava i sindikati Ine d.d. potpisali su u srijedu Kolektivni ugovor (KU) za 2004. godinu, kojim se ukupna primanja po zaposlenom povećavaju za oko 10 posto. Povećanje obuhvaća rast plaća, regresa, božićnice, dara za djecu, uskrsnice i drugih naknada zaposlenima. Novi KU utvrđuje satnicu od najmanje 10,50 kuna, što je 5 posto više od dosadašnje te dodatak osnovici plaće u visini od najmanje 4,33 kune po satu, što je također 5 posto više od dosadašnje razine. Otpremnine su utvrđene u visini 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada. Dodatak na plaću za korištenje godišnjih odmora (regres) utvrđen je u iznosu od 1600 kuna neto, a božićnica po novom kolektivnom ugovoru iznosi 1200 kuna neto. Na novinarski je upit odgovoreno da je prosječna neto plaća u Ini 4800 kuna. POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA HEP GRUPU Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Hrvatski elektroenergetski sindikat (HES) potpisali su u četvrtak Kolektivni ugovor za HEP grupu za 2004. i 2005. godinu, izviješteno je iz HEP-a. Utvrđeno je povećanje najniže vrijednosti boda (jedinice za obračun bruto plaće) za 8,5 posto u odnosu na prošli Kolektivni ugovor. Dogovoren je i rast vrijednosti boda za jedan posto niži od postotka rasta BDP-a. Dodaci na plaću ostali su uglavnom na dosadašnjoj razini, osim što je dodatak za godišnji odmor povećan s 1.000 na 1.200 kuna. "Kolektivni ugovor donosi manje od onoga što bi svi željeli, ali je primjeren stanju tvrtke", izjavio je prigodom potpisivanja Kolektivnog ugovora predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo Čović. Kako je rekao, ključni problem koji će pratiti poslovanje HEP-a u budućnosti je nedostatak proizvodnih kapaciteta, a valja riješiti i stabilnu opskrbu energentima, posebice plinom. USPJEŠNA POSLOVNA GODINA INA - NAFTAPLINA Tijekom prošle godine Ina Naftaplin, poduzeće za istraživanja i proizvodnju nafte i plina, proizvelo je 1.205.572 tona nafte i kondenzata i 1,847 milijardi prostornih metara prirodnog plina, objavljeno je u četvrtak iz Ine. Domaća nafta polja ispunila su ili neznatno premašila godišnji plan proizvodnje: od 36 polja, 24 su proizvela više od planiranog. Nasuprot domaćim naftnim poljima, podbačaj je zabilježen u Angoli gdje nisu dobivene planirane količine nafte od 177,8 tisuća tona, dok je u Egiptu dobiveno 2 posto više od planirane količine. U proizvodnji plina, u kojoj je Naftaplin lani zabilježio značajne rezultate, vodeću ulogu imala su plinska nalazišta u Podravini gdje su postavljeni plan premašila polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola, a polje Legrad dalo je čak dvostruko više plina od planiranog. U proizvodnju je privedeno i slavonsko polje Sječe koje će, predviđa Naftaplin, sva uložena sredstva vratiti za samo dvije godine rada. IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE VRIJEDNI 15,5 MLN EURA Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je veći broj novih ugovora sa svojim poslovnim partnerima na izvoznim tržištima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Republici Srpskoj te u Rusiji, Kazahstanu i Kirgistanu. Riječ je o ugovorima o isporuci opreme i rješenja za nove sustave fiksne i mobilne telefonije te poslovne sustave kao i ugovorima za proširenje kapaciteta postojećih telekomunikacijskih sustava, vrijednih ukupno 15,5 milijuna eura. PODRAVKA ODLUČILA O ZBRINJAVANJU VIŠKA RADNIKA Uprava prehrambene industrije Podravka odlučila je o realizaciji Programa zbrinjavanja viška radnika, izvijestili su u srijedu iz te tvrtke. Programom su obuhvaćeni radnici koji se mogu definirati kao tehnološki višak, pa se njihov odlazak neće morati nadomještati novim zapošljavanjima. Svaki će radnik, pojasnili su u Podravki, dobiti otpremninu u visini od 5 tisuća kuna za svaku navršenu godinu radnog staža u Podravki, a bit će isplaćeni nakon pravomoćnosti pojedinačne odluke o prestanku radnog odnosa radnika (s isplatom zadnje plaće). Očekuje se da će tim programom uz otpremnine otići oko 200-ak ljudi i to iz matične Podravke, Belupa te Mesne industrije Danica. CENTAR ZA POTPORU POSLOVNIM PROMJENAMA ZA PREKOBROJNE U RIJEČKOJ LUCI U Rijeci je u ponedjeljak otvoren Centar za potporu poslovnim promjenama u procesu restrukturiranja riječke luke koji će skrbiti o lučkim radnicima koji će u tom procesu postati prekobrojni. Otvorenje Centra dio je projekta za restrukturiranje tržišta rada kojeg financira Europska unija, a kako je kazao voditelj Sektora za socijalna pitanja pri Europskoj komisiji u Hrvatskoj Enrique Aguado Asenjo, riječki je centar prvi od deset takvih centra koji će biti osnovani u Hrvatskoj. Ti će centri kroz različite programe prekvalifikacija, doškolovanja i dr. brinuti o radnicima koji će pri restrukturiranju većih poduzeća postati prekobrojni. BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ" - TEČAJ DOLARA SMANJUJE POSLOVNE REZULTATE Iako je u knjizi narudžaba Brodogradilišta 3. maja sada 20 brodova, kapaciteti su popunjeni do 2008., isporuke brodova kasne manje nego prethodnih godina, a produktivnost poboljšana, u slučaju daljnjeg značajnog pada vrijednosti dolara moguć je nastavak negativnog poslovanja tog najvećeg hrvatskog brodogradilišta. Poslovi u brodogradnji ugovaraju se u dolarima, pa na konačne rezultate poslovanja svih domaćih brodogradilišta utječu stalne promjene, odnosno smanjenje vrijednosti te valute. Prema gruboj procjeni, gubici po svakom brodu koji je tijekom 2003. izgrađen u 3. maju po prosječnoj ugovorenoj cijeni od oko 30 milijuna dolara mogli bi iznositi više od 4 milijuna dolara. U 2003. su u 3. maju proizvedena četiri broda, od kojih su tri isporučena, a četvrti će biti predan u 2004. Predsjednik Uprave 3. maja Gvozden Rukavina u izjavi za Hinu kazao je da bi konačni rezultati poslovanja u 2003. trebali biti pozitivni, ali bi, nastavi li dolar slabiti, rezultat mogao biti i negativan. SIEMENS I HŽ PREDSTAVILI ČETIRI-SUSTAVNU ELEKTRIČNU LOKOMOTIVU Siemens d.d. i Hrvatske željeznice (HŽ) predstavili su u utorak Siemensovu četiri-sustavnu električnu lokomotivu serije 189, dovezenu iz Njemačke za potrebe prezentacije potencijalnom kupcu (HŽ-u) i javnosti, a koja podržava sva četiri napona koja se koriste u željezničkom sustavu zemalja Europske unije te služi za vuču putničkih i teških teretnih vagona. Voditeljica Odnosa s javnošću HŽ-a Vlatka Škorić kazala je da je u planu HŽ-a do 2008. nabaviti 20 višesustavnih lokomotiva, koje bi omogućile lakše uključivanje HŽ- a u međunarodni željeznički sustav. Dodala je i da je HŽ zainteresiran za Siemensovu ponudu, ali da će lokomotive nabavljati putem raspisivanja međunarodnih javnih natječaja. VARTEKS U PROGRAMU POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI Varaždinska tekstilna industrija Varteks izabrana je za sudjelovanje u prvom krugu programa poboljšanja konkurentnosti po metodologiji "20 ključeva", izvijestili su u utorak te tvrtke. Program poboljšanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva po metodologiji 20 ključeva u iduće bi tri godine trebao biti implementiran u 50 hrvatskih tvrtki u cilju povećanje produktivnosti i izvoza. Taj program razvio je japanski profesor Iwao Kobayashi na temelju Toyotina proizvodnog sustava, a obuhvaća 20 praktičnih i integriranih metoda za unaprjeđenje konkurentnosti i to poboljšanjem proizvoda i usluga, njihovom bržom isporukom i nižim cijenama. U Hrvatskoj će biti provođen u suradnji Deloitte&Touche-a, Ministarstva gospodarstva i Fonda za razvoj i zapošljavanje. Provođenje programa tvrtkama će sa 40 posto sredstava financirati Ministarstvo gospodarstva i Fond za razvoj. ZRAČNA LUKA RIJEKA U 2003. POSLOVALA S GUBITKOM Preko Zračne luke Rijeka na Krku u prošloj je godini prometovano 46.587 putnika ili 7 posto manje nego prethodne godine, a prema prvim procjenama, poslovna 2003. će, bez obzira na financijski promet od milijun eura, završiti s gubitkom. Gotovo sav promet Zračna luka Rijeka ostvaruje čarter letovima, a gotovo svi prevezeni putnici su iz inozemstva, kazao je za Hinu direktor Zračne luke Rijeka Mario Pašćenko. Dio CROATIA AIRLINES DOBILA CERTIFIKAT ISO 9001 Nacionalnom zračnom prijevozniku, Croatia Airlinesu u utorak je uručen certifikat kvalitete ISO 9001, koji potvrđuje da je tvrtka uvela i primjenjuje sustav kvalitete u prijevozu putnika, robe i pošte u zračnom prometu. Hrvatski je zračni prijevoznik dobivanjem certifikata, rečeno je, dovršio projekt uvođenja integriranog sustava kvalitete trima međunarodnim normama - normi ISO 9001 te europskim zrakoplovnim propisima JAR OPS1 i JAR 145. I dok prvi najveću moguću važnost pridaje kvaliteti usluge i zadovoljstvu putnika, dotle druga dva propisuju sustav kvalitete čija je osnovna zadaća sigurnost letenja i održavanja zrakoplova. COCA-COLA DOVRŠILA AKVIZICIJU GOTALKE Grčka Coca Cola HBC, treća po veličini u svijetu punionica Coca- Colinih proizvoda, u srijedu je objavila da je dovršila kupovinu hrvatske tvrtke za punjenje mineralne vode Gotalka. Financijski detalji nisu objavljeni. Akvizicija obuhvaća proizvodni pogon u Budinščini i Gotalkin brand mineralne vode Bistra. Taj potez u skladu je sa strategijom Coca-Cola HBC-a o proširenju svog poslovanja bezalkoholnim negaziranim pićima. VRIJEDNOST INFORMATIČKIH LOGISTIČKIH RJEŠENJA TRI MILIJUNA DOLARA Vrijednost licenci i održavanja informatičkih logističkih rješenja u Hrvatskoj u prošloj je godini dosegnula 2,9 milijuna američkih dolara, rečeno je u četvrtak na konferenciji pod nazivom Logistic Solutions. Konferencija, u organizaciji analitičke kuće IDC, okupila je 200-ak sudionika, mahom informatičkih profesionalaca. U regionalnom uredu IDC-a naglašavaju i da je globalno tržište logističkih rješenja teško 1,25 milijardi američkih dolara. U Hrvatskoj je to tržište nezasićeno, a izuzetno će brzo rasti, jer je neki oblik skladišnog, odnosno logističkog rješenja danas potreban gotovo svakom poduzeću", smatra Boris Žitnik, direktor regionalnog ureda IDC-a u Zagrebu. DALMACIJACEMENT: PROSJEK NETO PLAĆE 6700 KUNA U Dalmacijacementu, u kojemu su prosječne plaće veće od 6700 kuna, u četvrtak je s Nezavisnim sindikatom te tvrtke potpisan kolektivni ugovor kojim je u ovoj godini predviđeno povećanje plaća za četiri posto. Potpisujući kolektivni ugovor, predsjednik Uprave "Dalmacijacementa" Vinko Janjak rekao je da već sedmu godinu zaredom, od kako je britanski RMC preuzeo tvrtku, plaće u Dalmacijacementu imaju uzlazni trend. I ovogodišnjim ugovorom zadržavaju se od prije stečena prava i pogodnosti kao što je isplata 13. plaće, isplata jubilarnih nagrada, dar djeci za Božić u iznosu od 400 kuna, dopunsko zdravstveno osiguranje. INTEGRA GROUP DOBILA STATUS IBM ADVANCED BUSINESS PARTNER Zagrebačka Integra Group potpisala je s korporacijom IBM ugovor kojim postaje autorizirani servis za IBM računala i njihove xSeries proizvode, a taj servisni ugovor kao i status IBM Advanced Business Partner, jamči korisnicima tvrtke Integre podršku u primjeni i održavanju sustava baziranih na IBM platformi. Integra Group je time postala 23 Advanced Business Partner IBM-a u Hrvatskoj za sustave bazirane na Intel platformi u Hrvatskoj, a IBM ove godine planira povećanje broja partnera za 40 posto. STJEPAN ČULJAK I NJEGOV PARTNER PODUZETNICI GODINE U NJEMAČKOJ Stjepan Čuljak i njegov partner Thomas Menthe izabrani su za poduzetnike godine u SR Njemačkoj, u izboru Akademije za poslovno. Stjepan Čuljak je direktor i vlasnik tvrtke CM Exclusive Weine GmbH iz Muenchena koja se bavi trgovinom vrhunskim vinima. Čuljak je prvi Hrvat koji je u Njemačkoj dobio ovo priznanje. Nagrada za poduzetnika godine Akademije za poslovno vodstvo jedna je od triju najuglednijih takvih nagrada u Njemačkoj. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SANADER-LAGOS: TREBA POBOLJŠATI GOSPODARSKU SURADNJU U odnosima između Hrvatske i Čilea nema otvorenih pitanja no postoji velika potreba za unapređenjem gospodarske suradnje, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu premijer Ivo Sanader i čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar. Čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar boravi u državnom posjetu Hrvatskoj na poziv predsjednika RH Stjepana Mesića. Hrvatska i Čile potpisali su devet bilateralnih ugovora, među kojima i temeljne gospodarske sporazume kao što su sporazumi o poticanju i zaštiti ulaganja i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Robna razmjena između dviju zemalja je prilično skromna i iznosi manje od 4 milijuna dolara, od čega na hrvatski izvoz otpada tek četvrtina tog iznosa. Važnu ulogu u poticanju gospodarske suradnje između dviju zemalja mogle bi imati hrvatske luke, osobito luka Rijeka, istaknuto je u razgovorima premijera Sanadera s čileanskim predsjednikom. Premijer Sanader kazao je da bi luka Rijeka Čileu mogla poslužiti kao ulaz na tržište Srednje Europe. Premijer Sanader kazao je da će hrvatska Vlada nastaviti podržavati sva ulaganja iz Čilea u Hrvatsku poput ulaganja čileanskog poduzetnika Andronika Lukšića. Čileanski predsjednik podržao je ulazak Hrvatske u EU. "Naš veliki interes je da Hrvatska 2007. postane punopravna članica EU", rekao je Escobar. On je objasnio da Čile s EU ima sklopljen Sporazum o trgovinskoj suradnji, pa bi ulazak Hrvatske u EU bio veliki korak naprijed za suradnju Hrvatske i Čilea. SAD ORGANIZIRA SKUP O ULAGANJU U EUROPSKE TRANZICIJSKE ZEMLJE Američka agencija OPIC objavila je u četvrtak u Washingtonu kako će od 9. do 11. ožujka u Bukureštu organizirati konferenciju o mogućnostima za ulaganje u europskim tranzicijskim zemljama na kojoj će sudjelovati i Hrvatska. Konferencija Korporacije za inozemna privatna ulaganja (OPIC) usmjerit će se na mogućnosti za ulaganja u stanogradnji, turizmu, informacijskoj i telekomunikacijskoj tehnologiji te malom poduzetništvu u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, na Kosovu, u Latviji, Litvi, Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Slovačkoj i Sloveniji. Namjera je konferencije da potakne zanimanje među američkim i lokalnim tvrtkama za ulaganje i zajedničke poslovne poduhvate. 6. SINDIKATI NHS TRAŽI DA O NOVIM IZMJENAMA ZOR-A PRETHODNO RASPRAVLJA GSV Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su u utorak, nakon što su najavljene nove izmjene Zakona o radu (ZOR), da se o tim zakonskim izmjenama održi rasprava u okviru Gospodarsko- socijalnog vijeća (GSV). NHS napominje u priopćenju da se prema Hrvatskom saboru ne bi smio upućivati prijedlog izmjena ZOR-a bez prethodne rasprave u GSV-u i prije nego li socijalni partneri budu upoznati s promjenama koje su nužne radi prilagodbe toga zakona europskom zakonodavstvu. Izmjene ZOR-a, kojima su skraćeni otkazni rokovi i smanjene otpremnine, Hrvatski sabor je usvojio u srpnju prošle godine. SINDIKAT O PRIVATIZACIJI OSJEČKE MLJEKARE Slavonsko-baranjski sindikat (SBS) najavio je u utorak da neće dopustiti opstruiranje ponude njemačke tvrtke "Meggle" za privatizaciju osječke tvornice mlijeka "IPK MIA" d.d. te da je u suprotnom moguć "novi slučaj Valpovo". Predsjednik toga sindikata Ivan Mačaš na konferenciji za novinare ocijenio je kako je ponuda za privatizaciju osječke mljekare, koju je tvrtka "Meggle" dala prije godinu i pol dana, najkonkretnija jer nudi ulaganja od 8 milijuna eura i očuvanje radnih mjesta iduće tri godine, a da bi eventualnim dolaskom strateških ulagača, poput "Lure", "Vindije" ili neke druge domaće mliječne industrije, proizvodnja i 300 radnih mjesta došli u pitanje zbog, kako smatra, interesa uništavanja konkurencije. "Kao sindikat ne možemo prihvatiti ni jednu drugu ponudu jer nisu tako konstruktivne. Mogućnost da tvrtku preuzme 'Lura' značila bi da bi mljekara najvjerojatnije postala samo skladišni prostor, a sudbina 300 zaposlenih brzo bi došla u pitanje", ustvrdio je Mačaš dodavši kako sindikat "neće dopustiti da se izigra dobra ponuda "Meggle". 7. UDRUGE OKRUGLI STOL O RJEŠAVANJU SPOROVA MEDIJACIJOM Problem prezatrpanog pravosuđa koje ne može brzo rješavati sve veći broj sporove među trgovačkim društvima, Hrvatska, ocijenjeno je u srijedu, više ne može rješavati povećavanjem broja sudaca, zbog čega je nužno priklanjanje novim načinima rješavanja sporova, ponajprije medijaciji, odnosno mirenju među stranama u sporu. Značaj medijacije prepoznala je i država te je u listopadu prošle godine donesen Zakon o mirenju, kao temelj za razvijanje medijacijskih institucija, rekao je na okruglom stolu "Alternativno rješavanje sporova u trgovačkim društvima u Hrvatskoj" u organizaciji Hrvatske udruge za mirenje (HUM) njen predsjednik te predsjednik Visokog trgovačkog suda Borislav Blažević. Danas u Hrvatskoj djeluje samo Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a u postupku osnivanja su i centri pri obrtničkoj te odvjetničkoj komori, rekao je Blažević, ističući kako je osnivanje tih centara nužan uzme li se u obzir da je broj sporova pri Visokom trgovačkom sudu unazad šest do sedam godina utrostručen. Prema podacima koje je iznio pomoćnik ministrice pravosuđa Vanja Bilić, prvostupanjski trgovački sudovi svake godine zaprimaju oko 20 tisuća novih sporova, a na kraju 2002. godine ukupan broj neriješenih sporova među trgovačkim društvima iznosio je više od 42,5 tisuća. VOĆARI UPOZORILI NA NEKONTROLIRANI UVOZ JABUKA Predstavnici Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) upozorili su u srijedu na "nekontrolirani uvoz nekvalitetnih jabuka iz istočnih država", koje se na tržištu čak prodaju pod oznakom "Kupujmo hrvatsko" ili "Kupujmo domaće", što ometa plasman domaćih, kvalitetnijih plodova. Predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić ustvrdio je na konferenciji za novinare da su uvezene jabuke cjenovno i kvalitetom ispod hrvatskih standarda, a stvara nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji. Iako se uvoz jabuka odvija tijekom čitave godine, voćari posebno ističu problem "mekih granica" sa Bosnom i Hercegovinom (BiH). 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI OTVORENI 2. MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA - PRIME Drugi međunarodni dani marketinga - PRIME, koji su okupili 140 izlagača iz 15 zemalja svijeta, otvoreni su u četvrtak na Zagrebačkom velesajmu. Koncipiran na posljednjim trendovima svjetskog sajmovanja ovogodišnji PRIME okupio je oglašivače, medije, agencije, gospodarstvenike i stručnjake iz područja marketinga i tržišnih komunikacija iz Hrvatske i inozemstva. Otvarajući PRIME, predsjednik Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb Zlatan Froehlich istaknuo je važnost marketinga kao bitnog čimbenika u gospodarstvu. Posebice je naglasio ulogu koju marketing ima u promoviranju i plasiranju nekog proizvoda na tržište. Hrvatskoj, kazao je, nedostaju proizvodi po kojem bi bila regionalno prepoznatljiva (regionalni brand) i to je ono na čemu se treba raditi. Dodao je i kako je PRIME i mjesto edukacije koja nam je potrebna, posebice na putu ka Europskoj uniji. Osvrnuvši se na hrvatsko marketinško tržište procijenio je da se njegova vrijednost kreće oko 500 milijuna eura. 9. OSTALO ANKETA: TRI ČETVRTINE GRAĐANA RH POZITIVNO O EU, ZA PRIKLJUČENJE 72,4 POSTO Tri četvrtine hrvatskih građana ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji (EU), a 72,4 posto glasalo bi za pristup Hrvatske EU, prema istraživanju provedenom u prosincu čiji su rezultati u srijedu u Zagrebu predstavljeni na konferenciji za novinare u Ministarstvu europskih integracija. Pozitivno mišljenje o EU ima 75,5 posto građana, pokazao je osmi val ispitivanja koja se o toj temi provode u RH od srpnja 2000. Na pitanje bi li na referendumu glasali 'za' priključenje EU, potvrdno je odgovorilo 72,4 posto građana anketiranih od 4. do 19. prosinca, rekla je novinarima Vlatka Kroflin Fišer iz Centra za istraživanja tržišta Gfk, koji svakih šest mjesci provodi takvu anketu. Protiv priključenja EU izjasnilo se 20,3 posto građana. Za usporedbu, protivljenje članstvu Hrvatske u EU i NATO iznosilo je sedam posto u anketi provedenoj u lipnju. Uspoređujući prosinačke rezultate s prethodnima, "razvidno je da razina potpore EU lagano otpada", upozorila je ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović. "Riječ je o jednoj normalnoj pojavi", kazala je ministrica i napomenula da su se takvi rezultati očitovali i u drugim državama koje su pristupile ili koje ove godine pristupaju EU.