DEN HAAG/ZAGREB,30. siječnja(Hina) - Suđenje jednom od čelnika bosanskih Srba, Momčilu Krajišniku, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Bošnjaka i Hrvata tijekom rata u BiH, počet će u utorak, 3. veljače,
priopćio je u petak Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
DEN HAAG/ZAGREB,30. siječnja(Hina) - Suđenje jednom od čelnika
bosanskih Srba, Momčilu Krajišniku, optuženom za genocid i zločine
protiv čovječnosti počinjene protiv Bošnjaka i Hrvata tijekom rata u
BiH, počet će u utorak, 3. veljače, priopćio je u petak Međunarodni
kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).#L#
Suđenje bivšem predsjedniku
skupštine Republike Srpske, odvijat će se pred raspravnim vijećem
kojim predsjedava sudac Alphonse Orie.#L#
Optužnica tereti Momčila Krajišnika (59), na temelju individualne i
zapovjedne odgovornosti, u dvije točke za genocid i suučesništvo u
genocidu, u pet točaka za istrebljenje, ubojstva, progone na
političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno
postupanje kao zločine protiv čovječnosti te u jednoj točki za
ubojstva kao kršenje ratnog prava i običaja.
U prilozima optužnice posebno su navedeni slučajevi masovnih
ubojstava u naseljima 18 općina BiH, od 37 obuhvaćenih etničkim
čišćenjem nesrba, a posebno likvidacije u stotinama srpskih logora i
zatočeničkih centara.
U izmijenjenoj konsolidiranoj optužnici od 7. ožujka 2002. navodi se
da su od srpnja 1991. do prosinca 1992., Momčilo Krajišnik, Biljana
Plavšić i drugi, uključujući Slobodana Miloševića, Željka Ražnatovića
Arkana i Radovana Karadžića, sudjelovali u "udruženom zločinačkom
pothvatu" čiji je cilj bilo "djelimično uništenje nacionalnih,
etničkih, rasnih ili vjerskih skupina bosanskih Muslimana i bosanskih
Hrvata na teritoriju unutar BiH".
Cilj udruženog zločinačkog pothvata prvenstveno je postignut
progonima po prepoznatljivom obrascu, navodi se u optužnici.
Prema optužnici, uništenje tih skupina provođeno je: "raširenim
ubijanjem Bošnjaka i Hrvata, uključujući vodeće članove njihovih
zajednica, do kojeg je dolazilo tijekom i nakon napada na gradove i
sela i povezano sa zatočeničkim objektima"; "uzrokovanjem teških
fizičkih i psihičkih ostećenja Bošnjacima i Hrvatima, uključujući
vodeće članove njihovih zajednica, tijekom njihova držanja u
zatočeništvu"; "zatočenjem Bošnjaka i Hrvata, uključujući vodeće
članove njihovih zajednica, pod takvim uvjetima koji su sračunato
trebali dovesti do njihova fizičkog propadanja, kroz okrutan i nehuman
tretman, uključujući mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje i
seksualno nasilje, neljudske uvjete, prisilni rad i odsustvo
primjerenog smještaja, hrane, vode, medicinske njege i higijenskih
objekata.
Krajišnik je bio na istaknutom položaju u vodstvu bosanskih Srba.
Bio je član Savjeta za nacionalnu sigurnost, član predsjedništva
Srpske Republike BiH, glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS)
te predsjednik Skupštine bosanskih Srba. Na temelju toga imao je "de
facto" kontrolu i vlast nad snagama bosanskih Srba te nad njihovim
političkim i državnim tijelima i agentima koji su sudjelovali u
zločinima navedenim u optužnici.
S Krajišnikom se na zajedničkoj optužnici nalazi i bivša predsjednica
RS Biljana Plavšić, koje je 2. listopada 2002., nakon nagodbe s
tužiteljstvom, priznala krivnju za progon kao zločin protiv
čovječnosti. Raspravno vijeće je nakon toga razdvojilo postupke, a
Plavšić je u veljači 2003. osuđena na 11 godina zatvora.
Krajišnika su snage SFOR-a u BiH uhitile 3. travnja 2000. kada je i
prebačen na ICTY. Na prvom pojavljivanju pred sudom četiri dana
poslije izjasnio se da nije kriv po svim točkama optužnice.
(Hina) dh rt
(Hina) dh rt