Članovi Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, parlamentarci i političari, kako je najavljeno, sudjelovat će na konferenciji o budućnosti njihove zemlje, koju organizira američki Institut za mir, zakazanoj za 21. studenoga dok se sljedećeg dana očekuju razgovori s predstavnicima administracije Georga Busha te potpisivanje bilateralnih sporazuma o sprječavanju širenja oružja za masovno uništenje, statusu pripadnika američkih oružanih snaga u BiH te o zračnom prometu.
Očekuje se da će s bosanskohercegovačkim dužnosnicima razgovarati američka državna tajnica Condoleeza Rice što će biti prvi susret predstavnika dviju država na tako visokoj razini nakon gotovo tri godine kada je u BiH boravio njezin prethodnik Colin Powell.
Bez obzira na svečani povod okupljanja u Washingtonu, svi u BiH svjesni su da je najvažniji razlog zbog kojega se poziva političare iz te zemlje u SAD potreba za promjenama Ustava kojima bi se otklonile barem neke od brojnih manjkavosti dokumenta dogovorenog u zračnoj bazi Wright-Patterson 1995. godine.
Stoga se očekuje nastavak rasprave o promjenama ustava na tragu razgovora koji su prošlog vikenda vođeni u Bruxellesu uz posredovanje bivšeg američkog diplomata Donalda Haysa.
Sam Hays otkrio je da je Bruxellesu prethodilo osam mjeseci dijaloga u koji su bili uključeni predstavnici svih značajnijih stranaka.
Ti su razgovori vođeni u tajnosti, o njihovom sadržaju samo se nagađalo da bi se tek u Bruxellesu doznalo što je zapravo u igri.
Riječ je o dostizanju ciljeva koje je tijekom boravka u Sarajevu u listopadu iznio američki državni podtajnik Nicholas Burns: jedan predsjednik umjesto tročlanog Predsjedništva, jaka vlada umjesto Vijeća ministara te ojačana uloga državnog Parlamenta.
Najavivši skup u Washingtonu, Burns je naznačio da će državna tajnica Rice tražiti jasan odgovor političara iz BiH o tome jesu li spremni na ove bitne izmjene.
Otpor stranaka iz Republike Srpske zakočio je postizanje dogovora u Bruxellesu pa se u Washington putuje uglavnom s istim problemima kao i prije osim što postoji suglasnost da se Vijeće ministara proširi za još dva ministarstva.
Srpski bi dužnosnici mogli pristati na izmjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH - u Parlamentu umjesto neposrednim biranjem - no ne žele da zemlja ima jednog predsjednika.
Bošnjačkoj je strani pak veoma stalo do uspostave učinkovite vlade u kojoj bi bila koncentrirana stvarna moć odlučivanja dok hrvatska strana drži da je besmisleno raspravljati o ovakvim, manje-više kozmetičkim promjenama, sve dok na terenu postoji stvarna neravnopravnost naroda koja proistječe iz postojanja dva entiteta.
Sastanak u Washingtonu upadljivo će obilježiti odsutnost značajnih hrvatskih predstavnika iz BiH.
Nezadovoljan stanjem u zemlji i odnosom međunarodne zajednice prema Hrvatima, u SAD je odbio putovati kardinal Vinko Puljić. Iz sličnih razloga tamo neće biti ni oporbenog čelnika Krešimira Zubaka, a predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Dragan Čović nije ni pozvan jer se protiv njega vodi postupak pred Sudom BiH.
Američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney najavio je uoči sastanka u Washingtonu da se ipak očekuje postizanje minimalne suglasnosti o pitanjima otvorenim u Bruxellesu no pri tom je istaknuo da to mora biti rezultat dogovora među političarima iz BiH jer pritisaka na njih neće biti.