Takav prijedlog podupire skupina osam industrijskih zemalja svijeta (G8), uključujući Sjedinjene Države, Francusku i Britaniju. Oni tvrde da sadašnja MMF-ova pomoć siromašnim zemljama ne pruža sredstva dovoljnom brzinom ili ih ne može pribaviti dovoljno.
Dosad su se samo zemlje koje imaju kreditni program s MMF-om mogle kvalificirati za dobivanje dodatne pomoći kada su pogođene gospodarskim šokovima. Po predloženom će novom obliku financiranja siromašne zemlje koje nemaju stalni program s MMF-om sada imati pravo na pomoć.
"Mnoge siromašne zemlje suočavaju se sa značajnom osjetljivošću na vanjske šokove a MMF je odavno to prepoznao kao problem", kazao je Todd Moss, viši znanstveni suradnik pri washingtonskom centru za globalni razvoj.
"Općenito reagiranje donatora na šokove jest ad hoc i vrlo neujednačeno, tako da ima prostora za detaljniji i predvidljiviji pristup, pri čemu je Fond logična institucija da odigra ključnu ulogu", kazao je.
Zemlje diljem svijeta zabilježile su povećanje uvoznih troškova za široku paletu roba tijekom posljednjih godina. Barel sirove nafte na američkom tržištu primjerice stoji oko 61 dolara po barelu, 40 posto više nego krajem prošle godine i dvostruko više u usporedbi s cijenama u 2003.
Prema prijedlogu o kojem će odbor MMF-a u ponedjeljak raspravljati, zemljama u razvoju ponudio bi se brzi pristup zajmovima na razdoblje od dvije do tri godine, uz isplatu paušalne svote unaprijed za rješavanje hitnih problema izazvanih iznenadnim gospodarskim šokovima.
Ostatak bi bio isplaćen u redovnim obrocima, dok će zemlja zajmoprimac poduzimati nužne gospodarske prilagodbe kako bi se mogla nositi sa šokovima, predviđa se tim prijedlogom.