Austrijski predsjednik Heinz Fischer rekao je kako je optimizam glede daljnjeg proširenja opravdan, jer je razvoj unije "dosad bio put uspjeha, unatoč nekim poteškoćama".
Rumunjska i Bugarska su, kako je istaknuo, "već gotova priča", a "ispravnom i opravdanom" smatra odluku o Hrvatskoj koja će, uvjeren je Fischer, nastaviti suradnju s ICTY-em.
Austrijski predsjednik odbacio je spekulacije o povezanosti Turske i Hrvatske u trenutku donošenja odluke o početku pregovora, rekavši kako "sve što se dogodi u jednom danu nije međusobno povezano".
"Što se Austrije tiče, pegovori s Hrvatskom mogli su početi i prije ljeta. Nismo mi krivi što su bili odgođeni", naglasio je Heinz Fischer.
Georgi Parvanov, predsjednik Bugarske, koja bi zajedno s Rumunjskom 1. siječnja 2007. trebala postati punopravnom članicom EU poručio je da europska perspektiva pruža najbolji okvir za stabilizaciju i demokratizaciju neke zemlje.
"Zemlje u regiji nemaju iste probleme, formalni status i pojedinačne situacije, ali imaju istu težnju - europske integracije" i zato trebaju razgovarati o europskoj budućnosti, rekao je predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, dodavši kako tu zemlju "raduje uspjeh Hrvatske oko početka pregovora".
Prije svega, naglasio je, "Europa mora pobijediti u nama samima", pojasnivši kako se to ogleda u tome da solidarnost i demokratičnost nadjačaju ratobornost i nasilnost.
Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski rekao je kako je Makedonija u presudnoj fazi puta u EU. "Sljedećeg mjeseca očekujemo da EK ispravno vrednuje napore koje smo uložili u reforme i da nam pozitivno mišljenje za početak pregovora o punpravnom članstvu", kazao je.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, ocijenivši da je njegova zemlja učinila puno na provođenju reformi, prigovorio je što su toj zemlji ponuđena neka nedemokratska i nepravična reformska rješenja "na štetu najmalobrojnijeg naroda".
Rumunjski predsjednik Traian Basescu kazao je kako je kosovska kriza ukazala na potrebu razvijanja ranih mehanizama upozorenja u Europi kako bi se ubuduće izbjegli takvi izvori nestabilnosti na području zapadnog Balkana.
Rumunjski predsjednik pozvao je i na uključivanje Ukrajine, Moldavije i Gruzije u proces europskih integracija te davanje prespektive punopravnog članstva tim zemljama.
Mađarski predsjednik Laszlo Soloyom također je podržao proces proširenja smatrajući da će ono donijeti gospodarski i sigurnosni boljitak području koje graniči s njegovom zemljom te će biti važno i za osiguranje bolje zaštite manjina.
Posebni gost skupa Valdas Adamkus, kao posljednji govornik, poručio je da obveza EU i NATO-a pomoći zemljama u susjedstvu Eropske unije, kako bi provele potrebne reforme i postigle gospodarsku i sigurnosnu stabilnost - od zemalja zapadnog Balkana do Ukrajine, Moldavije i Gruzije.