Po riječima priređivača, Ozrena Prohića, "pjesnik, prevoditelj i historograf Savet-beg Bašagić (Nevesinje, 1870.- Sarajevo, 1934.) među prvim je bosanskohercegovačkim muslimanima koji se priklanjaju matici hrvatske književnosti".
Njegovo smještanje i u kontekst hrvatske književnosti ne kreće samo iz svijesti o jedinstvenom jezičnom iskazu i utjecaji koji su na njega ostavili hrvatski književnici, niti samo iz prihvaćanja pravaške ideologije, nego, kako napominje Prohić, iz njegovog prevodilačkoga i recenzentskog djelovanja, prijama, recepcije i prisutnosti na tlu Hrvatske.
"U najnovijem povijesnom kontekstu veliki dio bošnjačkih književnika u razdoblju od 90.-tih godina 19. stoljeća, pa do 60.-tih godina 20. stoljeća, možemo interferentno uklopiti i u kontekst hrvatske književnosti", napomenuo je Prohić.
Musa Ćazim Ćatić (Odžak, 1878.- Tešanj, 1915.), za razliku od Bašagića, za života je objavio samo jednu zbirku pjesama u Mostaru, godine 1914.
Prva zbirka izabranih pjesama objavljena mu je 1928. u Sarajevu, a zatim su Matica hrvatska i Zora 1965., u povodu 150 godina smrti autora, objavile jubilarno izdanje Odabranih pjesama. Godinu dana kasnije uslijedilo je objavljivanje Ćatićevih pjesama, koje je priredio Abdurahman Nametak, u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti, i t.d.
"Svojim pjesničkim djelom Musa Ćazim Ćatić prošao je put od začetnika kasnoromaničarskih poetika, s naznačenim utilitarizmom, do pristajanja uz modernističke smjerove i modele", ocijenio je Ozren Prohić.
U izbor iz djela Safvet-bega Bašagića, osim pjesničkoga opusa, priređivač je uvrstio spjev "Mevlud", povijesni dramski spjev "Pod Ozijom ili krvava nagrada" te izbor iz eseja "Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti", što je bila književnikova bečka doktorska disertacija.
U tom znanstvenom radu koji mu je donio naslov doktor "ex linguis Islamiticis", Bašagić, citirajući izvore, koristi arabicu, koja je tako po prvi put prenesena u jednom svesku biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti.
Musa Ćazim Ćatić predstavljen je s pjesmama i esejima - Misticizam i utjecaj Perzijanaca na tursko pjesništvo i Osmanlijski pjesnik Galib-dede.
Priređivač je o pjesnicima napisao zasebene predgovore u kojima raščlanjuje njihovo književno stvaralaštvo, te je priredio iscrpan ljetopis, bibliografiju i važniju literaturu o pojedinom književniku.
Izbor prate slikovni prilozi, tekstološke napomene, tumač imena i izraza te rječnik.