Nobilo je govorio na konferenciji za novinare nakon savjetovanja o slovensko-hrvatskim odnosima koje je u Ljubljani pripremio Institut za strateška istraživanja, a bio je to njegov prvi nastup pred slovenskim novinarima nakon što se vratio s konzultacija u Zagrebu izazvanih najavom proglašenja slovenskog zakona o epikontinentalnom i ekološkom pojasu u Jadranu, što je dovelo do zahladnjenja odnosa.
Najviše pitanja hrvatskom veleposlaniku odnosilo se na prijedlog hrvatskog premijera Ive Sanadera da se o pitanju granice na moru sa slovenskom vladom dogovori obvezujuća međunarodna arbitraža.
Nobilo je naglasio da u sadašnjem trenutku za hrvatsku vladu postoje važniji problemi, ali da se o arbitraži ozbiljno govori kao normalnom rješenju kojim se to pitanje može skinuti s dnevnog reda.
"Mi se time ozbiljno bavimo, ali nećemo napraviti ništa čime bismo iznenadilo slovensku vladu. To je prirodan put i - kad dođe vrijeme za to - mi ćemo te razgovore nastaviti sa slovenskom vladom", rekao je Nobilo.
To se pitanje može rješavati tijekom procesa integracije Hrvatske u Europsku uniju, a između dviju država postoje odlični izgledi za suradnju u zaštiti sjevernog Jadrana, rekao je Nobilo.
Nobilo je objasnio da je hrvatska strana pitanje međunarodne arbitraže ponovno istaknula zbog prijedloga slovenske vlade o uspostavi slovenskog epikontinentalnog i ekološkog pojasa koji nema kontakt s teritorijalnim morem Slovenije a nije ni u skladu s međunarodnim pravom.
"Situacija je očito takva da se nešto novoga mora napraviti. Slovenski zakon o epi-eko pojasu poslan je u parlament u proceduru i to je jedna nova činjenica na koju ne možemo ostati ravnodušni, niti politički niti pravno", rekao je Nobilo, dodajući da se čini da i na slovenskoj strani postoji spremnost za arbitražu, ali da to nije nešto što bi se moglo odmah realizirati.
"Ako se Slovenija suglasi s arbitražom kao što je načelno obećala, onda mora poduzeti neke druge korake. Primjerice, Slovenija je prije četiri godine notificirala pri depozitariju UN-a da se ne osjeća obveznom prema konvenciji UN-a o pravu mora prenositi takve sporove na međunarodne sudove", rekao je Nobilo.
Dodao je da zato mora pokazati da "želi arbitražu" i o tome izvijestiti depozitarij u UN-u, te da za arbitražu obje strane moraju obaviti dosta predradnji.
"No važno je da o samom predmetu arbitraže, te o proceduri i instituciji konačno počnemo razgovarati", rekao je Nobilo. Dodao je da mu se čini da za rješenje granice na moru ne postoji "treći put", te da je toga svjesna i Slovenija.
"Mislim da bi to bio način da se to pitanje skine s dnevnog reda", rekao je Nobilo.
Zatvorena rasprava o slovensko-hrvatskim odnosima pod naslovom "Slovenia: Croatia, frustrated partners" u kojoj su sudjelovali članovi akademske zajednice i diplomati pokazala je da većina slovenskih sudionika rasprave podržava koncept u kojem bi Slovenija s Hrvatskom o otvorenim pitanjima razgovarala tijekom njena uključenja u EU. Pri tome, jedan profesor sa ljubljanskog sveučilišta, iznio je mišljenje da do proširenja EU-a neće doći tako skoro jer Europa ima teškoća i mora prije širenja na Balkan donijeti okvir za pregovore s Turskom. S time se u raspravi nije složilo više diplomata koji drže da će do pregovora s Hrvatskom doći uskoro.
U raspravi se čulo i mišljenje da su za probleme u slovensko-hrvatskim odnosima isključivi krivci "političari i mediji" koji se umjesto gospodarskim prioritetima i višim oblicima suradnje bave nevažnim stvarima i tako "truju" međusobne odnose. Umjesto toga potrebno je propagirati jačanje gospodarskih odnosa i "skandinavizaciju" slovenskog i hrvatskog gospodarstva. Predloženo je da bi Hrvatska i Slovenija svoje avio-kompanije mogle ujediniti po uzoru na Scandinavian Airlines, a moglo bi se osnovati i jedno jako joint-venture poduzeće za informatičke tehnologije.